WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »engleskome jeziku: lakše je imenovati boje u donjem redu nego u gornjem.]] '''Stroopov efekt''' ili '''Stroopov učinak''', nazvan po pronalazitelju Johnu Ridleyju Stroopu, pojava je u eksperimentalnoj psihologiji koja se pojavljuje pri konfliktu u mentalnoj obradi, to jest konfliktu neutralnog i inkongruentn...«.

2025-04-30T09:44:07Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »mini|Stroopov učinak na [[Engleski jezik|engleskome jeziku: lakše je imenovati boje u donjem redu nego u gornjem.]] '''Stroopov efekt''' ili '''Stroopov učinak''', nazvan po pronalazitelju Johnu Ridleyju Stroopu, pojava je u eksperimentalnoj psihologiji koja se pojavljuje pri konfliktu u mentalnoj obradi, to jest konfliktu neutralnog i inkongruentn...«.

Nova stranica

[[Datoteka:Stroop stimuli example.png|mini|Stroopov učinak na [[Engleski jezik|engleskome jeziku]]: lakše je imenovati boje u donjem redu nego u gornjem.]]
'''Stroopov efekt''' ili '''Stroopov učinak''', nazvan po pronalazitelju [[John Ridley Stroop|Johnu Ridleyju Stroopu]], [[pojava]] je u [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnoj psihologiji]] koja se pojavljuje pri konfliktu u mentalnoj obradi, to jest konfliktu neutralnog i inkongruentnog [[Stimulus|stimulusa]]. Pokazuje da se uvježbane radnje odvijaju gotovo automatski, a neuobičajenije zahtijevaju više pažnje. U klasičnome pokusu ispitanici trebaju imenovati boje predstavljenih riječi. Ako se radi o riječi za boju čije obojenje ne odgovara značenju, povećava se i vrijeme reakcije i količina grešaka.

== Prvi opisi ==
Godine 1935. u ''Zborniku eksperimentalne psihologije'' (''Journal of Experimental Psychology'') pojavila se publikacija Johna R. Stroopa.<ref>J. R. Stroop: [http://psychclassics.yorku.ca/Stroop/ ''Studies of interference in serial verbal reactions''.] In: ''Journal of Experimental Psychology.'' Band 18, 1935, S. 643–662.</ref> Prikazao je koncepte koje je prije skoro pedeset godina pod vodstvom [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]] istraživao [[James McKeen Cattell]] u [[Leipzig|Leipzigu]]. Cattell je pokazao da ljudi brže mogu pročitati riječi nego imenovati njima pripadajuće objekte, točnije osobitosti tih objekata (npr. boje).<ref>J. McK. Cattell: ''The time it takes to see and name objects.'' In: ''Mind.'' Band 11, 1886, S. 63–65.</ref> Ipak, trebalo je pričekati još pola stoljeća prije nego što je netko tu dimenziju riječi i osobitosti ujedinio u jedinstveni stimulus. To je bio [[Erich Rudolf Jaensch]] 1929.,<ref>E. R. Jaensch: ''Grundformen menschlichen Seins. Mit Berücksichtigung ihrer Beziehungen zu Biologie und Medizin, zu Kulturphilosophie und Pädagogik''. Otto Elsner, Berlin 1929.</ref><ref>A. R. Jensen, W. D. Rohwer Jr.: ''The Stroop Color-Word Test: A Review.'' In: ''Acta Psychologica.'' Band 25, 1966, S. 36–93.</ref><ref>C. M. MacLeod: [http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=pdh&AN=bul-109-2-163&site=ehost-live&scope=site ''Half a Century of Research on the Stroop Effect: An Integrative Review'']. In: ''Psychological Bulletin.'' Band 109, 1991, S. 163–203.</ref> a Stroop je to u anglofonu literaturu uveo 1935. godine.

Od njegova otkrića provedena su mnoga istraživanja izvornoga Stroopova testa, a igra važnu ulogu u temeljnom istraživanju (primjerice, teoretskim objašnjenjima, faktorima utjecaja, modeliranju...), kao i u primjenjenoj znanosti (neuropsihološka dijagnostika, pedagoško istraživanje). Posebice se u kliničkoj i pretkliničkoj neuropsihološkoj [[Dijagnostika|dijagnostici]] funkcija rabi Stroopov test. Tako se, primjerice, upotrebljava pri dijagnostici [[Psihoorganski poremećaji|psihoorganskih poremećaja,]] [[psihoza]], propadanja kognitivnih funkcija u starosti ili [[Disleksija|disleksije]], kao i u psihološim testovima spremnosti.<ref>G. Bäumler: ''Farbe-Wort-Interferenztest (FWIT) nach J.R. Stroop''. Hogrefe, Göttingen 1985, {{DNB|850473020}}.</ref> Takozvani ''emocionalni Stroopov test'' – u kojem se trebaju imenovati boje za riječi koje označuju emocije – rabi se pri istraživanju oštećenih procesa pažnje u obradi emocija.<ref>J. M. G. Williams, A. Mathews, C. M. MacLeod: ''The emotional Stroop task and psychopathology.'' In: ''Psychological Bulletin.'' Band 120, 1996, S. 3–24.</ref>

== Dominacija automatiziranih procesa ==
Stroopov test metoda je mjerenja individualne tendencije [[Interferencija|interferenciji]] u slučaju interferencije boje i riječi. Stroop je ovu proceduru smislio prema ranijem istraživanju Wilhelma Wundta, Jamesa Mckeena Cattella i drugih koji su istraživali imenovanje boja upotrebom šablona bojâ te bojâ i riječi kako bi konfliktne stimuluse ujedinio u jedinstven ispit. Objasnio je da je imenovanje boje predstavljene riječi usporeno kada se sadržaj te riječi suprotstavlja boji (primjerice, ako je riječ „crvena” obojena u zeleno). Ako se pak značenje riječi poklapa s bojom, imenovanje te boje bit će ubrzano. U sličnim eksperimentima (npr. Dunbar & MacLeod 1984.) efekt je uspješno opet prikazan: ispitanici su trebali imenovati boje u koje je bilo umetnuto ime boje (dakle, riječ koja opisuje boju). Riječ bi ponekad odgovarala boji, a ponekad ne bi. Rezultat je bio da je ljudima trebalo više vremena da reagiraju točnim odgovorom nego kada su se riječ i boja poklapali. Primjerice, dulje se čekalo na odgovor „žuta” kada je riječ „plava” bila napisana u žutoj boji. Stroopov efekt pojavio se iako se ispitanike upozorilo da ne pridodaju pažnju sadržaju riječi, a eksperiment pokazuje da je automatizirani proces kao što je čitanje teško potisnuti. Čitanje je automatiziranija kognitivna vještina od imenovanja boja; ovo dovodi do prethodno spomenute kontradiktorne reakcije mozga kada osoba naleti na diskrepenciju boje i riječi.

== Varijacije Stroopova testa ==
=== Emocionalni Stroopov test ===
Postoje i druga područja primjene ovoga efekta, primjerice u ''emocionalnome Stroopovu testu''<ref>A. Matthews, C. MacLeod: ''Selective processing of threat cues in anxiety states.'' In: ''Behaviour Research and Therapy'' 23(5), 1985, S. 563–569.</ref> koji se rabi u [[Klinička psihologija|kliničkoj psihologiji]].<ref>K. Mogg, B. P. Bradley, R. Williams, A. Matthews: ''Sublimal processing of emotional information in anxiety and depression.'' In: ''Journal of Abnormal Psychology.'' 102, 1993, S. 304–311.</ref> U ovoj inačici ispita predstavljaju se, primjerice, osobi s [[Arahnofobija|arahnofobijom]] riječi povezane s idejom „pauk”, kao i druge negativne, pozitivne i neutralne riječi. Arahnofobi pokazuju karakteristično usporavanje u reakciji uz riječi povezane s paucima, ali ne uz druge riječi.

Sličnost klasičnome Stroopovu efektu ipak je tek površinska: za razliku od kladičnoga efekta u kojem se riječ za boju i sama boja mogu ili ne mogu poklopiti, ovdje se ne može dogoditi da se dva svojstva jedan drugomu suprotstave pri davanju odgovora. Prije se može pretpostaviti da usporenje nastaje jer je pažnja zbog pojave negativne riječi skrenula s rješavanja zadatka. Stoga je upitno radi li se ovdje zaista o Stroopovu efektu.<ref>D. Algom, E. Chajut, S. Lev: ''A rational look at the emotional Stroop phenomenon: A generic slowdown, not a Stroop effect.'' In: ''Journal of Experimental Psychology General.'' 133, 2004, S. 323–338.</ref>

=== Psihički ili numerički Stroopov test brojeva ===
U psihičkome Stroopovu testu brojeva istodobno se prikazuju dvije brojke od kojih je jedna napisana veće. Ispitanik mora samo što brže na tipkovnici pritisnuti onu brojku koja je veća. Kada se numerički manja brojka prikaže većom, poveća se vrijeme reakcije i broj pogrešaka zbog nekongruentnosti.

== Primjena ==
Stroopov efekt ne primjenjuje se samo u eksperimentalnim znanostima, nego i u individualnoj dijagnostici da se ispita funkcija radne memorije.<ref>J. A. Sergeant, H. Geurts, J. Oosterlaan: ''How specific is a deficit of executive functioning for attention-deficit/hyperactivity disorder?'' In: ''Behavioural Brain Research.'' 130, 2002, S. 3–28.</ref><ref>M. Hasselhorn, R. Schumann-Hengsteler, J. Gronauer, D. Grube, C. Mähler, I. Schmid, K. Seitz-Stein, C. Zoelch: ''Arbeitsgedächtnistestbatterie für Kinder von 5 bis 12 Jahren (AGTB 5-12).'' Hogrefe, Göttingen 2012, {{OCLC|816306521}}.</ref> Time se uočavaju procesi [[Inhibicija|inhibicije]], dakle potiskivači automatiziranih reakcija, primjerice u kontekstu dijagnostike [[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje|problema s pažnjom i koncentracijom]], a tako i vještina da se kontroliraju impulsi da se djeluje.

== Literatura ==
* J. R. Stroop: ''[http://psychclassics.yorku.ca/Stroop/?c=012 Studies of interference in serial verbal reactions.]'' In: ''Journal of Experimental Psychology.'' Band 18, 1935, S. 643–662.
* MacLeod, C. M. (1991): ''Half a century of research on the Stroop effect: An integrative review''. Psychological Bulletin, 109, 163–203. 10.1037/0033-2909.109.2.163.
* K. Dunbar, C. M. MacLeod: ''A horce race of a different color: Stroop interference with transformed words.'' In: ''Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance.'' Band 10, 1984, S. 622–659.
* K. Mogg, B. P. Bradley, R. Williams, A. Matthews: ''Sublimal processing of emotional information in anxiety and depression.'' In: ''Journal of Abnormal Psychology.'' Band 102, 1993, S. 304–311.
* [[George A. Miller]]: ''Der Wortüberlegenheitseffekt.'' In: George A. Miller: ''Wörter. Streifzüge durch die Psycholinguistik.'' Herausgegeben und aus dem Amerikanischen übersetzt von [[Joachim Grabowski]] und [[Christiane Fellbaum]]. Spektrum der Wissenschaft, Heidelberg 1993; Lizenzausgabe: Zweitausendeins, Frankfurt am Main 1995; 2. Auflage ebenda 1996, ISBN 3-86150-115-5, S. 144–148.
* D. Algom, E. Chajut, S. Lev: ''A rational look at the emotional Stroop phenomenon: A generic slowdown, not a Stroop effect.'' In: ''Journal of Experimental Psychology General.'' Band 133, 2004, S. 323–338.

== Izvori ==
<references />

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Pokusi]]
[[Kategorija:Percepcija]]

Stroopov efekt - Povijest promjena