Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:44:19Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:44
Redak 85:		Redak 85:
	{{izvori\|3}}		{{izvori\|3}}

	{{~~wječnik~~}}		{{HIEslovar}}

	{{Kemijski elementi}}		{{Kemijski elementi}}

	[[Kategorija:Kemijski elementi]]		[[Kategorija:Kemijski elementi]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:35:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kemijski_element
|ime = stroncij
|simbol = Sr
|redni_broj = 38
|kemijska_skupina = zemnoalkalijski metali
|grupa = 2
|perioda = 5
|blok = s
|izgled = srebrnastobijela žućkasta [[Krutine|krutina]] [[Datoteka:Strontium_destilled_crystals.jpg|200px]]
|gustoca = 2640
|tvrdoca = 1,5 ([[Mohsova ljestvica]])
|atomska_masa = 87,62(1)
|specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 26,4
|taliste = 777
|vreliste = 1382
|toplina_taljenja = 7,43
|toplina_isparivanja = 136,9
|EK1 = kripton
|EK2 = Kr
|e_konfiguracija = 5s2 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
}}
'''Stroncij''' je mekani, srebrnastobijeli [[Kovine|metal]], koji na zraku poprima žućkastu boju. U prirodi se javlja u [[minerali]]ma [[Celestin (mineral)|celestinu]] i [[stroncijanit]]u (SrCO3). Elementarni stroncij jako [[Oksidacija|oksidira]] na zraku pa se stoga čuva u [[kerozin]]u. Zapaljen gori jarkim crvenoljubičastim plamenom.

[[Izotop]] stroncij-90 se pojavljuje u [[Radioaktivnost|radioaktivnim]] oblacima i ima [[vrijeme poluraspada]] 28,9 godina. Stroncij je dobio naziv prema selu Strontian u [[Škotska|Škotskoj]], gdje je njegov [[Minerali|mineral]] i otkriven.

==Svojstva==
Stroncij je mekani, srebrnastobijeli [[Kovine|metal]], koji na [[zrak]]u poprima žućkastu boju. On vrlo snažno reagira s [[voda|vodom]], stvarajući stroncijev hidroksid i [[vodik]]. Sa zrakom [[gorenje|gori]] žutim [[plamen]]om, stvarajući i stroncijev oksid i stroncijev nitrid, ali kako s [[dušik]]om ne reagira ispod 380 °C, na sobnoj temperaturi se stvara samo stroncijev oksid.<ref>[http://bernath.uwaterloo.ca/media/149.pdf] "High-Resolution Infrared Emission Spectrum of Strontium Monofluoride", journal=J. Molecular Spectroscopy, P. Colarusso, 1996.</ref>

Budući da snažno reagira i s vodom i s [[kisik]]om, u prirodi se stroncij pojavljuje samo kao [[Kemijski spojevi|spoj]], kao što su minerali celestit i stroncijanit. Čisti stroncij se čuva u mineralnom ulju ili [[petrolej]]u, da bi se spriječila [[oksidacija]]. Sitni stroncijev prah spada u grupu [[Piroforni metali|pirofornih metala]], a to znači da će samostalno reagirati s kisikom na sobnoj temperaturi. Hlapljive stroncijeve soli stvaraju crveni plamen, pa se često koriste u [[pirotehnika|pirotehnici]] za baklje crvene boje. Prirodno je stroncij mješavina četiri stabilna [[izotop]]a.

==Povijest==
Stroncijanit je pronađen [[1787.]] godine u rudnicima [[Olovo (element)|olova]] kod [[Škotska|škotskog]] sela [[Strontian]].<ref>Murray W. H.: "The Companion Guide to the West Highlands of Scotland", publisher= Collins, 1977.</ref> Kemičar i fizičar [[Adair Crawford]] ustanovio je [[1790.]] da se novootkriveni mineral svojstvima razlikuje od sličnih minerala [[barij]]a, što je dovelo do otkrića elementa stroncija [[1798.]]<ref>Adair Crawford: "On the medicinal properties of the muriated barytes,", "Medical Communications" (London), 1790.</ref> Profesor kemije na sveučilištu u [[Edinburgh]]u, [[Thomas Charles Hope]], proučavao je Crawfordovo otkriće i zaključio da se mineral stroncijanit sastoji od još nepoznatog elementa, kojemu je dao ime stroncij ([[Engleski jezik|eng.]] ''Strontium''). [[Humphry Davy]] je [[1808.]] godine pomoću [[Elektroliza|elektrolize]] prvi uspio izolirati metal.<ref>Murray T.: "Elemementary Scots: The Discovery of Strontium", journal = Scottish Medical Journal, 1993.</ref>

Prva velika primjena stroncija je bila u proizvodnji [[Šećeri|šećera]] iz [[Šećerna repa|šećerne repe]], što se počelo primjenjivati oko 1870. Iako se u postupku dobijanja šećera stroncijev hidroksid obnavlja, njegov gubitak u procesu stvara veliku potražnju za tim mineralom.<ref>[http://books.google.com/?id=xDkoAQAAIAAJ&q=dubrunfaut+strontium&dq=dubrunfaut+strontium] "Metalle in der Elektrochemie", Fachgruppe Geschichte Der Chemie, Gesellschaft Deutscher Chemiker, 2005.</ref>

==Proizvodnja==
Stroncij se relativno često pojavljuje u prirodi te je petnaesti element po učestalosti na Zemlji. Najveći svjetski proizvođač, prema stanju iz [[2005.]] godine, bila je [[Kina]] (oko dvije trećine ukupne svjetske proizvodnje stroncija), a slijedili su [[Španjolska]] i [[Meksiko]].<ref>British Geological Survey: "World mineral production 2004–08", publisher=British Geological Survey, 2009., [http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1574]</ref>

Stroncij se dobiva elektrolizom rastaljenog stroncijevog klorida pomiješanog s [[Kalijev klorid|kalijevim kloridom]]:

:Sr2+ + 2 e- → Sr
:2 Cl- → Cl2 (plin) + 2 e-

==Izotopi==
Stroncij ima četiri stabilna [[izotop]]a koja se prirodno pojavljuju: stroncij-84 (0,56%), stroncij-86 (9,86%), stroncij-87 (7,0%) i stroncij-88 (82,58%). Jedino se stroncij-87 dobiva radioaktivnim raspadom i to iz [[rubidij]]a-87, koji ima [[vrijeme poluraspada]] 4,88 × 1010 godina. Ostali stabilni izotopi nastaju u jezgrama [[zvijezda]]. U [[geologija|geološkim]] izvještajima, uobičajeno je mjeriti odnos u [[stijena]]ma između stroncija-87 i stroncija-86, koji se kreće između 0,7 do 4,0. Budući da stroncij ima vrlo sličan [[Atomski radijus|atomski polumjer]] kao [[kalcij]], često ga mijenja u mineralima.
[[Datoteka:Strontium 1.jpg|mini|desno|250px|Oksidirani dendritički stroncij]]
[[Datoteka:Viewsonic-crt.png|mini|desno|250px|U prednjem dijelu zaslona ili ekrana se u staklo dodaje stroncijev i barijev oksid za apsorbiranje rendgenskih zraka]]
Poznato je 16 nestabilnih izotopa, a najvažniji među njima su '''stroncij-90''', s [[vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] 28,78 godina i stroncij-89, s vremenom poluraspada 50,5 dana. Stroncij-90 nastaje u [[Nuklearna fisija|nuklearnoj fisiji]], može se naći u [[Radioaktivnost|radioaktivnom]] oblaku nakon nuklearnih testiranja ili nesreća u [[Nuklearna elektrana|nuklearnim elektranama]]. Stroncij-90 je radioaktivni element koji ostaje u tijelu i nemoguće ga je ukloniti jer zamijenjuje [[kalcij]] u [[kost]]ima. Osim toga, jedan je od najznačajnijih elemenata koji emitiraju [[Beta-čestica|beta-čestice]]. Nakon [[Černobilska nesreća|Černobilske nesreće]] ogromno područje je bilo zagađeno sa stroncijem-90.

Stroncij-89 je umjetni radioaktivni izotop, koji se koristi u liječenju [[Rak (bolest)|raka]] [[kost]]iju. U slučaju da bolesnik ima raširene i bolne [[metastaze]] kostiju, stroncij-89 se dovodi do kritičnog mjesta. On se proizvodi u obliku kloridne [[soli]], koja je topiva, pa se kao otopina ubrizgava kroz [[Vena|vene]]. Taj postupak je vrlo kritičan, jer i [[urin]] bolesnika postaje radioaktivan. Beta-čestice putuju oko 3,5 mm u [[kost]] ([[energija]] 0,583 [[elektronvolt|MeV]]) ili 6,5 [[metar|mm]] u [[tkivo]].

==Upotreba==
Upotreba stroncija je raznolika: najčešće se koristio u staklu za [[CRT zaslon|katodne cijevi u televizorima u boji]] kako bi spriječio emisiju štetnih [[X-zrake|X-zraka]]. Također je sastavni dio nekih [[Legure|legura]] u automobilskoj industriji, [[Pirotehnika|pirotehničkih]] rekvizita ("bengalki"), a [[Radioaktivnost|radioaktivni]] [[izotop]]i stroncija, stroncij-89 i stroncij-9, koriste se u liječenju [[Rak (bolest)|raka]]. Stroncijev [[Hidroksidi|hidroksid]] (Sr(OH)2) je jaka [[Baza (kemija)|baza]], topiva u vodi, koja se upotrebljava u [[šećer]]noj industriji. Također, minerali i [[soli]] stroncija se u [[Metalurgija|metalurgiji]] koriste za čišćenje [[čelik]]a od [[fosfor]]a i [[sumpor]]a.

Čisti stroncij se koristi za dobivanje [[aluminij]]ske [[Legura|legure]] s 90% Sr i 10% Al, koja služi kao dodatak za promjenu svojstava legure aluminija i [[magnezij]]a. Stroncij se s 2% težinski dodaje i u leguru AJ62, koju koristi tvrtka [[BMW]] za magnezijevu leguru, koja se koristi za [[motor]]e [[automobil]]a i [[motorkotač]]a, a to je legura otporna na puzanje.<ref>"Aluminium – Silicon Alloys : Strontium Master Alloys for Fast Al-Si Alloy Modification from Metallurg Aluminium", publisher = AZo Journal of Materials Online [http://www.azom.com/Details.asp?ArticleID=3353] 2008.</ref><ref>"Characterization of intermetallics in Mg–Al–Sr AJ62 alloys", L'espérance Gilles, Plamondon Philippe, Kunst Martin, Fischersworring-Bunk Andreas, journal = Intermetallics, 2010.</ref>

===Primjena stroncijevih spojeva===
Stroncij se najviše koristio u [[Staklo|staklu]] za [[Katodna cijev|katodne cijevi]] u [[Televizija|televizorima]] u boji, kako bi spriječio emisiju štetnih [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]]. Svi dijelovi staklene katodne cijevi treba da štite emisiju rendgenskih zraka. U staklo se uglavnom dodaje [[Olovo (element)|olovo]], osim u prednjem dijelu [[Računalni monitor|zaslona ili ekrana]], gdje se u staklo dodaje stroncij i [[barij]] za apsorbiranje rendgenskih zraka. Prosječna mješavina prednjeg stakla katodne cijevi je 8,5% stroncijevog oksida i 10% barijevog oksida.<ref>"Cathode Ray Tube Glass-To-Glass Recycling", publisher = ICF Incorporated, USEP Agency [http://yosemite.epa.gov/ee/epa/riafile.nsf/vwAN/S99-23.pdf] 2008.</ref><ref>publisher = United States Geological Survey: "Mineral Yearbook 2007: Strontium" Joyce A. Ober, Polyak Désirée E. [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/strontium/myb1-2007-stron.pdf] 2008.</ref>

Ostale primjene stroncijevih spojeva su:
* koriste se za feritne [[magnet]]e
* stroncijev titanat (SrTiO3) ima izuzetno visok [[indeks prelamanja]] i raspršenja [[svjetlost]]i, što se koristi u [[optika|optici]]. On se koristi i kao [[drago kamenje]], a ponekad i kao zamjena za [[dijamant]] (mekan je i lako se grebe, što mu smanjuje primjenu)
* stroncijev karbonat, stroncijev nitrat i stroncijev sulfat se koriste za [[vatromet]] (crvena boja)
* stroncijev aluminat (SrAl2O4) se koristi kao dugotrajna fosforenscentna tvar, zbog jakog svojstva [[Fosforescencija|fosforenscencije
]]
* stroncijev klorid (SrCl2) se ponekad koristi u pastama za [[zub]]e za osjetljive zube.
* stroncijev oksid (SrO) se ponekad koristi za poboljšanje kvalitete glazure na [[Keramika|keramici]]
* stroncijev ranelat se koristi za liječenje [[Osteoporoza|osteoporoze]] (u [[Europa|Europi]] je dozvoljen lijek preko recepta, dok u [[SAD]] i [[Kanada|Kanadi]] nije).

===Primjena radioaktivnih stroncijevih izotopa===
Stroncij-89 je umjetni [[radioaktivnost|radioaktivni]] [[izotop]], koji se koristi u liječenju [[Rak (bolest)|raka]] [[kost]]iju. U slučaju da bolesnik ima raširene i bolne [[metastaze]] kostiju, stroncij-89 se dovodi do kritičnog mjesta. On se proizvodi u obliku kloridne soli, koja je topiva, pa se kao otopina ubrizgava kroz [[vena|vene]]. Taj postupak je vrlo kritičan, jer i [[urin]] bolesnika postaje radioaktivan. [[Beta-čestica|Beta-čestice]] putuju oko 3,5 mm u kost (energija 0,583 [[elektronvolt|MeV]]) ili 6,5 [[metar|mm]] u [[tkivo]].
[[Datoteka:Soviet RTG.jpg|mini|desno|250px|Termoelektrični generator za svjetionike iz vremena Sovjetskog Saveza]]
Stroncij-90 se koristi za [[Električni generator|termoelektrične generatore]], jednu vrstu [[baterija]] koja stvara oko 0,93 [[vat|W]] [[toplina|topline]] na jedan gram stroncijevog fluorida. Ipak, stroncij-90 ima oko tri puta manje [[vrijeme poluraspada]] od [[plutonij]]a-238, pa se manje koristi. Prednost stroncija-90 je da je jeftiniji od plutonija-238 i ima ga u nuklearnom otpadu. Bivši [[Sovjetski Savez]] je bio primijenio oko 1000 termoelektričnih generator za [[svjetionik]]e i meteorološke stanice.<ref>[http://books.google.de/books?id=8WOza_y3IkQC&pg=PA459] "Nuclear safeguards, security and nonproliferation: achieving security with technology and policy", Doyle James, 2008.</ref>

Stroncij-90 se koristi i za liječenje [[Rak (bolest)|raka]] radioaktivnom terapijom, jer emitira beta-čestice, a vrijeme poluraspada je 28,78 godina.

Budući je stroncij sličan [[kalcij]]u, on se nalazi i u [[kost]]ima i to sva četiri stabilna izotopa. Udio pojedinih izotopa ovisi o području svijeta u kojem neka osoba živi, tako da to svojstvo koriste forenzičari, ali i [[Antropologija|antropolozi]], da otkriju kretanje ljudske vrste kroz povijest.

==Utjecaj na zdravlje==
Ljudsko tijelo absorbira stroncij na isti način kao i [[kalcij]], u [[kosti]]ma, zbog relativne sličnosti ova dva elementa. Stabilni stroncij neće štetiti zdravlju, no radioaktivni stroncij-90 može uzrokovati razna oštećenja i bolesti kostiju, uključujući i rak.

Stroncijev ranelat se koristi za liječenje [[osteoporoza|osteoporoze]] (u [[Europa|Europi]] je dozvoljen lijek preko recepta, dok u [[SAD]] i [[Kanada|Kanadi]] nije - tamo se koristi stroncijev citrate ili stroncijev karbonat). On je odobren za prevenciju prijeloma i liječenje postmenopauzalne osteoporoze. Ima jedinstveni mehanizam djelovanja. Povećava mineralnu [[gustoća|gustoću]] kosti i smanjuje rizik za prijelome [[Kralježnica|kralješnice]] za 41%, a smanjuje rizik nevertebralnih prijeloma za 19% tijekom 3 godine liječenja. Nedostatak je što stvara mučninu i dijareju, obično u prva 3 mjeseca liječenja i ne smije se uzimati s hranom.<ref>"Hrvatski kongres o osteoporozi" [http://www.hljk.hr/LinkClick.aspx?fileticket=377Veg7Ufts%3D&tabid=73] 2007.</ref>

== Izvori ==
{{izvori|3}}

{{wječnik}}

{{Kemijski elementi}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]

Stroncij - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica