WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T23:09:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Dampfturbine Montage01.jpg|mini|desno|300px|[[Siemens AG|Siemens]] [[parna turbina]] sa otvorenim kućištem.]]

[[datoteka:Cambio H.jpg|mini|desno|300px|[[Mjenjač brzine]] za [[Volkswagen Golf|1600 Volkswagen Golf]] (2009.) s 5 [[Prijenosni omjer|prijenosnih omjera]] i povratnom brzinom.]]

[[datoteka:Tokarilica 01.jpg|mini|desno|300px|Dijelovi [[Tokarilica|univerzalne tokarilice]]: 1. glavno vreteno, 2. vretenište, 3. škare, 4. posmično kućište, 5. vlačno vreteno, 6. povodno vreteno, 7. kIjučna ploča, 8. osovina za ukapčanje, 9 zubna letva, 10. uzdužni suport, 11. poprečni suport, 12. stega reznog aIata, 13. gornji suport, 14. jahač ili konjić.]]

[[datoteka:Lighting Giants Pula Croatia.jpg|mini|desno|300px|Osvijetljene [[Dizalica|dizalice]] u [[Brodogradilište Uljanik|Brodogradilištu Uljanik]].]]

'''Strojogradnja''' ili '''proizvodno strojarstvo''' je [[Gospodarstvo|privredna djelatnost]] koja se bavi [[proizvodnja|proizvodnjom]] [[stroj]]eva, [[uređaj]]a i [[promet]]nih sredstava, od kojih se neki koriste kao sredstva za rad te kao predmeti široke [[potrošnja|potrošnje]]. U područje djelovanja strojogradnje kadšto se ubrajaju djelatnosti elektrostrojogradnje ([[elektrostrojarstvo]]) i [[Brodogradnja|brodogradnje]], a redovito i proizvodnja:
* strojeva za prijenos i korištenje [[Mehanička energija|mehaničke energije]],
* [[motor]]a i [[turbina]],
* [[crpka|crpki]] ([[pumpa]]) i [[kompresor]]a,
* [[slavina]] i [[ventil]]a,
* [[ležaj]]eva,
* [[Mehanički prijenos|mehaničkih prijenosnika]], te prijenosnih i pogonskih elemenata,
* industrijskih [[peć]]i i [[plamenik]]a,
* [[Dizalo|dizala]] i [[prenosilo|prenosila]],
* [[Rashladnik|rashladne]] i [[Ventilacija|ventilacijske]] opreme,
* strojeva za opće namjene, [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] i [[šumarstvo]],
* [[Alatni stroj|alatnih strojeva]],
* strojeva za [[metalurgija|metalurgiju]], [[rudnik]]e, [[kamenolom]]e i [[građevinarstvo]], [[Prehrambena industrija|prehrambenu]], [[tekstil]]nu, [[papir]]nu, [[grafička industrija|grafičku industriju]],
* [[Oružje|oružja]] i [[Streljivo|streljiva]],
* [[Kućni uređaji|kućnih uređaja]],
* [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] i aparata za [[mjerenje]], kontrolu, ispitivanje, za [[Navigacija|navigacijske]] i drugih namjene, [[Optički sustav|optičkih instrumenata]] i [[Fotoaparat|fotografske opreme]],
* [[Sat (instrument)|satova]],
* [[Motorno vozilo|motornih vozila]], [[prikolica]] i poluprikolica, dijelova i pribora za motorna vozila i njihove motore,
* [[Željeznička vozila|željezničkih]] i drugih [[lokomotiva]] i tračničkih vozila,
* [[zrakoplov]]a, [[Svemirske letjelice|svemirskih letjelica]],
* [[motocikl]]a, [[bicikl]]a,
* invalidskih kolica.

Među navedenim osobito se ističe proizvodnja radnih strojeva za preradbu, obradbu i oblikovanje [[metal]]a i drugih [[materijal]]a, te [[alat]]a i mjernih instrumenata, jer su to osnovne sastavnice svih ostalih dijelova strojogradnje. U svjetskim razmjerima strojogradnja se ubraja među najvitalnije dijelove [[Metaloprerađivačka industrija|metaloprerađivačke industrije]], te u potpunosti slijedi njezine tokove. <ref> '''strojogradnja''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60191] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Hrvatska strojogradnja ==
Hrvatska strojogradnja bila je do kraja Drugog svjetskog rata vrlo skromnih mogućnosti. Velik je napredak ostvarila u razdoblju od 1945. do kraja 1980-ih, kada je u bivšoj državi hrvatskoj strojogradnji bila dodijeljena značajna uloga u privrednom razvoju. Velika materijalna ulaganja u industrijske pogone i razvoj školstva za potrebe industrije na svim razinama izobrazbe pridonijela su osnutku niza novih velikih poduzeća strojogradnje i elektrostrojogradnje poput [[Končar Elektroindustrija|''Rade Končara'']], ''[[Tvornica parnih kotlova|Tvornice parnih kotlova]]'', [[Prvomajska|''Prvomajske'']], ''Jedinstva'' i ''ATM''-a u [[Zagreb]]u, [[Đuro Đaković Holding|''Đure Đakovića'']] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], ''Vlade Bagata'' i ''SAS''-a u [[Zadar|Zadru]], [[Jugoturbina|''Jugoturbine'']] u [[Karlovac|Karlovcu]] i ''Dalmastroja'' u [[Split]]u, te manjih [[tvornica]] koje su svojim proizvodnim programima nadopunjavale proizvodnju velikih sustava. Hrvatska strojogradnja tako je postala sposobna za ozbiljne izvozne poslove, ne samo na istočno tržište i na tržište nerazvijenih zemalja nego i na zahtjevno zapadno tržište. Tako su se na primjer u hrvatskim brodogradilištima proizvodili motori velikih snaga za pogon [[brod]]ova, a proizvodnja [[Vučni vlak|vučnih strojeva]] zauzimala je važno mjesto u hrvatskoj metalnoj industriji (dizelske lokomotive s mehaničkim, hidrauličkim i elektroprijenosom snage, dizelski motorni vlakovi za međugradski promet, [[tramvaj]]i i posebni teretni vagoni, električne lokomotive svih snaga i sustava, [[akumulator]]ska vozila i drugo).

No s obzirom na to da je vijek isplativosti (ekonomičnosti) [[tehnologija]] u strojogradnji 3 do 10 godina, nakon čega je nužna modernizacija sredstava za rad, amortizacijske stope bile su neopravdano niske. To je izazivalo zastarjelost sredstava za rad i smanjenu konkurentnu sposobnost hrvatske industrije, što je s vremenom usmjerilo izvoz na istočna tržišta. Raspadom istočnoeuropskoga političkog i privrednog bloka potkraj 1980-ih, izvoz proizvoda hrvatske strojogradnje znatno se smanjio. Raspad bivše Jugoslavije i pogotovo ratna razaranja tijekom [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] bili su novi udar na tu privrednu granu. Početak promjene hrvatskoga gospodarskog sustava, uz izgubljena tržišta, izazvao je zatvaranje mnoštva važnih tvornica i nepovratno gašenje nekih dijelova proizvodnje. Dio strojogradnje u takvim uvjetima je, ponekad i spontano, počeo proizvoditi sredstva potrebna za obranu zemlje, pri čem je došla do izražaja spretnost, snalažljivost i stručna osposobljenost zaposlenih. Nakon gotovo desetogodišnje stagnacije nastupio je oporavak strojogradnje, zasnovan na malim i srednjim poduzećima, dovoljno fleksibilnima za tržišne uvjete proizvodnje i poslovanja.

U Hrvatskoj je strojogradnji (uključivši i brodogradnju) 2005. bilo zaposleno 34 900 radnika u 590 tvrtki (508 malih, 62 srednje i 20 velikih). Udio proizvodnje strojeva, uređaja i prijevoznih sredstava u ukupnoj hrvatskoj industrijskoj proizvodnji 2005. bio je 7,91%, a te je godine ostvaren [[izvoz]] vrijedan oko 1,8 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* ''[http://tehnika.lzmk.hr/strojogradnja/ strojogradnja]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/proizvodno-strojarstvo/ proizvodno strojarstvo]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[[Kategorija:Strojarstvo]]
[[Kategorija:Proizvodnja]]

Strojogradnja - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica