WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T04:08:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:strato.jpg|mini|Pogled na stratosferu iz zrakoplova]]
'''Stratosfera''' je sloj [[zemljina atmosfera|zemljine atmosfere]] koji se prostire između [[Mezosfera|mezosfere]] i [[Troposfera|troposfere]]. Stratosfera je od troposfere odvojena [[Tropopauza|tropopauzom]], slojem koji ima uvijek jednaku temperaturu.

Stratosfera, koja se u svojem donjem dijelu zove još i [[ozonski omotač|ozonosfera]], proteže se od 10 (na polovima od oko 8 km) do visine od oko 55 km. U ovom sloju temperatura se neprestano povisuje od -55°C (na srednjim širinama i na polovima) odnosno od -85°C (na [[ekvator|ekvatoru]]) te doseže 0°C.

Sloj je stabilan zbog temperaturne inverzije. Razlog leži u raspadanju molekularnog [[kisik|kisika]] (O2) u [[ozon]] (O3) pod utjecajem [[Sunce|Sunčevih]] kratkovalnih (200[[nanometar|nm]]), [[Ultraljubičasto zračenje|ultravioletnih zraka]]. Kisik apsorbira ove po čovjeka štetne zrake i pri tome se dijeli i vezuje u troatomski oblik kisika – ozon. Što je veća udaljenost od Zemlje, veći je udio solarnih ''UV zraka'' pa time i udio ozona. Na visini od 120 km pojavljuje se kisik gotovo isključivo kao ozon. Stratosfera sadrži 90% atmosferskog ozona.

S opadanjem [[atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]] i porastom [[Sunčeva radijacija|solarnog zračenja]] najveća koncentracija ozona se pojavljuje na visininama 20-50 km. Visoke koncentracije ozona javljaju se također u ozonskim rupama (''ozonskim rukavcima'') ozonosfere, koje se mogu pružati u dubinu do 14 km.

Slojevi atmosfere koji leže iznad granice stratosfere su:
* [[mezosfera]] (između 70-80 km visine)
* [[termosfera]] (do 800 km visine) i
* [[egzosfera]] (između 2000-3000 km visine)

==Ozonosfera==
[[Datoteka:Atmosphere with Ionosphere.svg|mini|desno|300px|Položaj stratosfere u atmosferi]]
Sa stratosferom se uglavnom podudara ozonosfera. Ozonosfera dijelom može obuhvatiti i troposferu i [[tropopauza|tropopauzu]] (tzv. '''troposferski ozon'''). Najveću koncentraciju ozon postiže na visinama između 20 i 35 km ('''stratosferski ozon'''). [[Ozon]] upija oko 4% [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve energije]] koja prolazi kroz [[atmosfera|atmosferu]], i to ponajviše u [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastom dijelu spektra]]. Ultraljubičasto zračenje ima snažno biološko djelovanje (sudjeluje u stvaranju [[Vitamin D|vitamina D]], ubija [[bakterije]] i sl.). Povećana koncentracija UV zračenja ima negativne posljedice na život organizama.

Reakcija nastajanja ozona:
::3 O2 (g) <=> 2 O3 (g)
U prirodi ozon nastaje i u nižim slojevima atmosfere (u troposferi) kao i u višim slojevima (u stratosferi). Dok njegovo prisustvo u troposferi predstavlja problem, u stratosferi je neophodan za održavanje zdravlja i života na Zemlji. U troposferi se izgaranjem [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] ([[drvo]], [[ugljen]], [[nafta]]) i [[biomasa|biomase]] oslobađaju, uz [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikov dioksid]] i [[vodena para|vodenu paru]], [[ugljikovodici]] te [[dušikovi oksidi]]. Dušikov (IV) oksid se dalje u nižim slojevima atmosfere djelovanjem sunčeva ultraljubičastog zračenja raspada na dušikov (II) oksid i atom [[kisik]]a, koji se zatim spaja s molekularnim kisikom, pa nastaje ozon.
::NO2 (g) => NO (g) + O (g) (λ= 430 nm)
::O (g) + O2 (g) => O3 (g)
U stratosferi ozon nastaje u sloju između 20-35 km i to fotokemijskim reakcijama. Molekula kisika O2 apsorbira UV-zračenja valnih duljina od 160-180 nm i cijepa se na atome. Nastali atomi odmah reagiraju s molekulama kisika stvarajući ozon:
::O2 <=> 2 O
::2 O + 2 O2 <=> 2 O3
Nastali ozon dalje apsorbira UV-zračenje od 240-300 nm, vrlo štetno za sva živa bića na Zemlji, a pritom se fotokemijski ponovo raspada na molekule i atome kisika:
::O3 => O2 + O
::O3 + O => 2 O2
Upijajući dvije trećine štetnog UV-zračenja, ozon štiti [[život]] na Zemlji. Pritom se količina ozona u uobičajenim okolnostima mijenja (s temperaturom, izmjenom dana i noći te godišnjim dobima) te se uspostavlja fotokemijska ravnoteža stvaranja i razaranja ozona. Razna tehnološka dostignuća kao i uporaba novih organskih tvari uzrokovali su razrjeđivanje ozonskog sloja, odnosno tzv. stvaranje [[Ozonske rupe|ozonskih rupa]].

U tvari koje uništavaju ozon spadaju: [[freon]]i (fluorirani i klorirani derivati jednostavnih ugljikovodika), [[haloni]] (koriste se u vatrogasnim aparatima), metil-bromid CH3Br (koristi se u poljoprivredi), ugljikov tetraklorid CCl4 (važno organsko otapalo) i drugi. <ref> [http://www.ktf-split.hr/] "Kemija atmosfere", Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu</ref>

==Biologija==
Neke [[bakterije]] mogu preživjeti u stratosferi, tako da i ona spada u [[Biosfera|biosferu]].<ref> S. Shivaji: "Isolation of three novel bacterial strains, ''Janibacter hoylei'' sp. nov., ''Bacillus isronensis'' sp. nov. and ''Bacillus aryabhattai'' sp. nov. from cryotubes used for collecting air from upper atmosphere.", ''Int J Syst Evol Microbiol'', 2009.</ref> Neke ptice mogu letjeti u donjem dijelu stratosfere, pa je tako izvješteno da neke vrste lešinara uhvaćene u mlazni motor zrakoplova 1975., koji je letio iznad [[Obala Bjelokosti|Obale bjelokosti]], na visini od 11 550 metara. Jedna vrsta [[Guske|gusaka]] svake godine leti iznad planine [[Mount Everest]], koji je visok 8 848 metara. <ref> [http://audubonmagazine.org/birds/birds0011.html]</ref> <ref> Thomas Alerstam, David A. Christie, Astrid Ulfstrand. [http://books.google.ca/books?id=OQjsL97yyhEC&pg=PA276] "Bird Migration'', 1990. Page 276.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

* "Medicina i putovanje zrakoplovom" H.Landgraf, D.-M. Rose, P.E. Aust, Naklada Slap 2003.
* "Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora" V.Vujnović, Školska knjiga, 2004.
* "Astronomy - The Definite Guide" R. Burnham, A. Dyer, J. Kanipe

{{Zemljina atmosfera}}

{{Mrva-zemlj}}

[[Kategorija:Atmosfera]]

Stratosfera - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica