WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T00:43:52Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2021. u 00:43
Redak 65:		Redak 65:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Stratigraphy}}~~

	[[Kategorija:Stratigrafija\| ]]		[[Kategorija:Stratigrafija\| ]]
	[[Kategorija:Petrologija]]		[[Kategorija:Petrologija]]
	[[Kategorija:Arheologija]]		[[Kategorija:Arheologija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T01:18:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Quebrada_de_Cafayate,_Salta_(Argentina).jpg|mini|250px|desno|Geološki slojevi u Cafayateu, Salta ([[Argentina]])]]
'''Stratigrafija''' je grana [[geologija|geologije]] koja proučava slojeve [[stijena]], njihove teksture, sastav, međuodnose, te ih uspoređuje na širem prostoru. Prvenstveno opisuje [[sedimentne stijene]] i uslojene [[vulkanske stijene]] te određuje njihove starosti. Cilj stratigrafije je definiranje sustava pomoću kojeg se može dati vremenski slijed stijena i zbivanja u geološkoj prošlosti ujednačeno za svako područje, kao i za [[Zemlja|Zemlju]] u cjelini.

== Osnovni stratigrafski principi ==
Već u [[17. stoljeće|sedamnaestom stoljeću]] danski znanstvenik [[Nicolaus Steno]] proučavajući sedimentne stijene sjeverne [[Italija|Italije]] postavlja tri osnovna stratigrafska principa za određivanje relativne starosti slojeva:
*'''princip superpozicije''': u neporemećenom slijedu slojeva najstariji sloj je na dnu sekvencije, a svi viši slojevi su sukcesivno mlađi;
*'''princip originalnog horizontaliteta''': većina sedimentnih stijena taloži se, pod utjecajem [[gravitacija|gravitacije]], u približno ravnim horizontalnim slojevima, odnosno paralelno površini na koju se talože;
*'''princip bočnog kontinuiteta''': slojevi se pružaju u svim smjerovima sve dok se ne stanje ili iskline, odnosno dok ne budu naglo prekinuti nekom preprekom.

[[Datoteka:Smith fossils1.jpg|mini|250px|Smithov prikaz fosila]]
Krajem [[18. stoljeće|osamnaestog stoljeća]], britanski inženjer William Smith u sklopu projektiranja kanala za drenažu [[močvara|močvarnih]] područja i prijevoz [[ugljen]]a od [[rudnik]]a do luka napravio je prvu cjelovitu geološku kartu [[Velika Britanija|Velike Britanije]] pomoću '''principa biološke sukcesije''' po kojem su životne forme iz određenog razdoblja Zemljine prošlosti tipične samo za to razdoblje, zbog čega stijene nastale u isto doba mogu sadržavati sličan skup [[fosil]]a na osnovu kojeg se može:
* usporediti stijene na globalnoj razini;
* poslagati stijene na osnovi njihove relativne starosti.

Početkom [[19. stoljeće|devetnaestog stoljeća]] veliki britanski geolog Charles Lyell u svome djelu ''Principles of Geology'' navodi dva značajna principa:
*'''princip kosog presjecanja''': bilo koja geološka struktura ili tijelo koje presjeca ili prodire kroz stijensko tijelo mora biti mlađa od stijenske mase u koju je prodrla;
*'''princip inkluzije''': bilo koja stijena koja sadrži uklopke susjedne granične stijene mora biti mlađa od te stijene.

Navedeni principi temelj su određivanja relativne starosti stijena.

== Litostratigrafija ==
{{glavni|Litostratigrafija}}
'''Litostratigrafija''' proučava promjene u tipu stijena, kako u okomitim slojevima tako i lateralnim promjenama koje odražavaju promjene u [[taložni okoliš|taložnim okolišima]].

Temljena litostratigrafska jedinica je '''formacija''', vremenski kontinuiran i genetski istovjetan kompleks stijena koji je okomito i vodoravno više ili manje ujednačena sastava. Važno je da se formacija po svojemu litološkom sastavu razlikuje od formacije u podini i krovini, te da ne sadržava značajne [[diskordancija|diskordancije]]. Ako formacija nije litološki homogena, sastoji se od '''članova''' i '''slojeva'''. Više formacija čini '''grupu''', a dvije ili više grupa može činiti '''supergrupu'''.

Za razumijevanje distribucije, oblika i značenja litoloških jedinica važni su ovi koncepti:
* distribucija u prostoru: ovisi o kontinuitetu izvornog taložnog okoliša;
* distribucija u vremenu (za određivanje vremena formiranja litostratigrafske jpotrebni su biostratigrafski alati)
*relativna debljina: ne mora ovisiti o duljini taloženja jer na nju utječe i prinos sedimenta.

== Stratigrafija događaja ==
{{glavni|Stratigrafija događaja}}
'''Stratigrafija događaja''' (eng. ''event stratigraphy'') proučava litostratigrafske jedinice nastale katastrofičnim događajima, tj. događajima koji imaju vrlo široke taložne učinke u vrlo kratkom vremenskome rasponu. Ti slojevi mogu biti istaloženi u širokome području, što omogućava uspoređivanje vrlo različitih taložnih okoliša (što je teže s fosilima).

Događaji mogu biti:
* fizički: vulkanska erupcija, oluja, [[cunami]], udar meteorita, promjena magnetskog polariteta, itd.
* kemijski: neuobičajena koncentracija određenih elemenata ili izotopa;
* biološki: brza kolonizacija, [[masovna izumiranja|masovno izumiranje]];
* kompozitni (sastoje se od dva ili više događaja).

== Biostratigrafija ==
{{glavni|Biostratigrafija}}
'''Biostratigrafija''' proučava relativni odnos slojeva na temelju fosilnog sadržaja i temelj je za globalni sustav kronostratigrafske podjele.

Temeljna biostratigrafska jedinica je '''biozona''', sedimentno tijelo koje sadrži specifičnu floru i faunu. Postoji pet vrsta biozona:
* '''zajednišna biozona''': sedimentno tijelo karakterizirano jasnom zajednicom fosila bez obzira na njihov raspon;
* '''rasponska biozona''': sedimentno tijelo koji predstavlja potpuni raspon pojavljivanja (okomitog i vodoravnog) posebne [[vrsta|vrste]];
* '''konkurentna rasponska biozona''': sedimentno tijelo karakterizirano djelomičnim preklapanjem raspona dva ili više odabranih [[takson]]a;
* '''filozona''': sedimentno tijelo koje se definira na temelju evolucijskog slijeda odabranog taksona;
* '''vršna zona (epibola)''': sedimentno tijelo koje obuhvaća naslage u vremenu maksimalnog razvita odabranog taksona.

Stratigrafski najvažniji su tzv. '''provodni fosili''', a to su fosili značajni za točno određeno razdoblje. Provodni fosil ispunja tri uvjeta:
* pojavljivanje u točno određenom razdoblju;
* širok geografski raspon ([[kozmopolitska rasprostranjenost]])
* brza evolucija (0,5–1 milijun godina).
Najpoznatiji provodni fosili su graptoliti i amoniti.

Kako litološka svojstva ne upućuju na vrijeme nego samo na mjesto i prilike nastanka stijene, litostratigrafske metode se nisu mogle koristiti za uspoređivanje stijena koje se ne nalaze na istoj lokaciji. Tek razvojem biostratigrafije i korištenjem fosila kao indikatora vremena moglo se povezivati stijene s istom fosilnom zajednicom, tj. stijene iste relativne starosti, što je udarilo temelj geološkoj vremenskoj skali.

== Kronostratigrafija ==
{{glavni|Kronostratigrafija}}
'''Kronostratigrafija''' proučava vremenske odnose i starost stijena s ciljem njihovog organiziranja. Kronostratigrafske jedinice su uslojene i neuslojene stijene koje su se formirale tijekom određenog geološkog razdoblja. Npr. [[kambrij]]ski sustav je skup svih stijena koje su nastale tijekom [[kambrij]]skog razdoblja.
Granice kronostratigrafskih jedinica su sinkrone (vremenski usklađene), tj. za cijelu Zemlju vrijedi jedna kronostratigrafska skala, a starost im je određena na temelju radiometrije te biostratigrafskih odnosa

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Stratigraphy}}

[[Kategorija:Stratigrafija| ]]
[[Kategorija:Petrologija]]
[[Kategorija:Arheologija]]

Stratigrafija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica