Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Starogrčki geografi' u 'Kategorija:Starogrčki zemljopisci'

2025-06-13T02:39:55Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Starogrčki geografi' u 'Kategorija:Starogrčki zemljopisci'

←Starija inačica		Inačica od 13. lipanj 2025. u 02:39
Redak 18:		Redak 18:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	[[Kategorija:Starogrčki ~~geografi~~]]		[[Kategorija:Starogrčki zemljopisci]]
	[[Kategorija:Starogrčki povjesničari]]		[[Kategorija:Starogrčki povjesničari]]
	[[Kategorija:Rimski povjesničari]]		[[Kategorija:Rimski povjesničari]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T10:47:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

"'''Strabo'''" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene. [[Pompej|Pompejev]] [[otac]] se zvao "[[Pompeius Strabo]]". Osoba rodom sa Sicilije koja je imala jasan vid kojim je mogla vidjeti stvari na velikoj daljini kao da su blizu također je nazivana "Strabo."
[[Datoteka:Strabo.jpg|mini|lijevo|240px|Strabon prikazan na gravuri iz 16. stoljeća.]]
Najznačajnija ličnost po tom imenu bio je '''Strabon''' (grčki Στράβων; rođen [[63. pr. Kr.]] ili [[64. pr. Kr.]], umro o. [[24|24. po. Kr.]]), [[Grčka|grčki]] [[povijest|povjesničar]], [[zemljopisac]]<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/8485 Opvsc. archaeol. 16, 165–181. (1992.)] Bruna Kuntić-Makvić i Marina Šegvić: Katančićev opis Siscije, str. 165–166.<br>''Katančić je ipak spomenuo samo sedmoricu "starih pisaca", dok mu je repertoar literature daleko opširniji – broji dvadeset i dvije stavke. Među starima se ističu Strabon, Apijan, Dion Kasije i Plinije Stariji, dakle zemljopisci i oni povjesničari koji su prenijeli pojedinosti o rimskom vojevanju na području današnjeg Siska.''</ref> i [[filozofija|filozof]]. U današnje vrijeme Strabon je uglavnom slavan po svojoj ''Geografiji'' (grčki ''Γεωγραφικά''), djelu u 17 knjiga koje sadrže povijest i opise ljudi i mjesta diljem njemu poznatog svijeta.

Strabon je rođen u imućnoj obitelji iz Amaseje (današnja [[Amasya (pokrajina)|Amasya, Turska]]) u [[Pont (kraljevstvo)|Pontu]], koji je postao dijelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] upravo u vrijeme oko njegova rođenja. Učio je pod vodstvom mnogih zemljopisaca i filozofa, prvo u vlastitom kraju, a kasnije i u [[Rim|Rimu]]. U filozofiji je bio [[stoicizam|stoik]], a u politici zagovornik rimskog imperijalizma. Kasnije je poduzeo znatna putovanja, među ostalim u [[Egipat]] i [[Etiopija|Etiopiju]]. Nije poznato kada je napisao ''Geografiju'' iako naznake u njoj smještaju završnu verziju u vrijeme vladavine cara [[Tiberije|Tiberija]]. Neki smještaju njegove prve skice oko [[7.]], drugi pak oko [[18.]] Spominje se smrt mauretanijskoga kralja Jube koja se dogodila [[23.]] godine.

Strabonova ''Historia'' je izgubljena: sam ju Strabon navodi, a i ostali stari pisci spominju da je postojala. Sve što je ostalo od nje jest fragmenat papirusa koji se danas čuva na Milanskom sveučilištu (prenumeriran P[apirus] 46).

Za Strabonovu smrt je predloženo nekoliko različitih datuma, većinom smještenih ubrzo nakon 23. po. Kr.

==''Geografija''==
{{Glavni|Geographica}}
'''''Geographia''''' je sveobuhvatno djelo na grčkome, obuhvaća 17 knjiga, te se može smatrati enciklopedijom zemljopisnog znanja Strabonova vremena. Sačuvana je u cijelosti, osim nekih dijelova iz knjige 7. Iako pokriva u ono vrijeme cijeli svijet poznat Grcima i Rimljanima, pati od nekoliko većih pogrešaka: stalna i jako nametljiva obrana pjesnika [[Homer|Homera]] kao zemljopisnog izvora vodila ga je ispuštanju suvremenijih pisaca, kao što je [[Herodot]] koji je zajedno sa Strabonom često bio svjedokom onoga što je izvještavao; zaokupljenost zapisnikom često s varavim zaključcima, te kritika drugih pisaca; naročito grčki apriorni stav prema činjenicama tražeći da ih se izvodi uz čistu primjenu razuma. Ukratko, netko bi volio više zemljopisa, a manje zaključivanja. Ta slabije poznata područja ipak su opskrbila moderne znanstvenike vrijednim povijesnim informacijama o metodama starovjekovnog zemljopisa i o mnogim starijim zemljopiscima čija djela se nisu uspjela sačuvati.

Tridesetak rukopisa ''Geografije'' ili njenih dijelova je sačuvano, većina njih su srednjovjekovni prijepisi prijepisa, iako postoje fragmenti s papirusnih svitaka koji su prepisani oko [[100.]] – [[300.]] po. Kr. Znanstvenici su se mučili stoljeće i po kako bi napravili pouzdano izdanje slično onome što ga je Strabon napisao. Završno izdanje izdano je [[2002.]] pojavljujući se po jednom svesku godišnje.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Starogrčki geografi]]
[[Kategorija:Starogrčki povjesničari]]
[[Kategorija:Rimski povjesničari]]

Strabon - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Starogrčki geografi' u 'Kategorija:Starogrčki zemljopisci'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica