<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Stra%C5%BEnji_re%C5%BEanj_hipofize</id>
	<title>Stražnji režanj hipofize - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Stra%C5%BEnji_re%C5%BEanj_hipofize"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Stra%C5%BEnji_re%C5%BEanj_hipofize&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-03T02:40:39Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Stra%C5%BEnji_re%C5%BEanj_hipofize&amp;diff=294317&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Stra%C5%BEnji_re%C5%BEanj_hipofize&amp;diff=294317&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-04T17:09:07Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Stražnji režanj hipofize&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Gray1180.png|mini|desno|250px|Hipofiza je na dnu mozga. Štitu ju koštana struktura zvana [[sella turcica]] ([[tursko sedlo]]) [[sfenoidna kost|sfenoidne kosti]] i ne daje joj mnogo mjesta za se proširiti.&amp;lt;ref name=&amp;quot;MSD&amp;quot;&amp;gt;[http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/hormonski-poremecaji/poremecaji-hipofize MSD medicinski priručnik za pacijente ] &amp;#039;&amp;#039;Poremećaji hipofize&amp;#039;&amp;#039;, Placebo doo, Split, 2014. (pristupljeno 14. studenoga 2018.)&amp;lt;/ref&amp;gt;  Henry Vandyke Carter - Henry Gray (1918): Anatomy of the Human Body. Bartleby.com: Gray&amp;#039;s Anatomy, Plate 1180 ]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Stražnji režanj hipofize&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;neurohipofiza&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;posteriorni režanj&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je režanj na [[hipofiza|hipofizi]]. Izlučuje [[oksitocin]] i [[antidiuretski hormon]] (vazopresin).&amp;lt;ref name=&amp;quot;hinus&amp;quot;&amp;gt;Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [https://issuu.com/hinus/docs/skolski-leksikon-biologije-s-pitanjima-za-maturu-i/115 Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 56, 98-9&amp;lt;/ref&amp;gt; Stražnji režanj nadzire živčanim impulsima i proizvodi hormone koji upravljaju ravnotežom vode, potiču izlaženje mlijeka iz prsiju u žena koje doje i potiču stezanja maternice.&amp;lt;ref name=&amp;quot;MSD&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kroz [[držak hipofize]] duž aksona teku neurohormoni koje luči [[hipotalamus]] i završavaju u krvnim žilama prednjeg i stražnjeg režnja hipofize.&amp;lt;ref&amp;gt;Đuričić, Branka. [http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor305.htm Odgovori na postavljena pitanja iz biologije]. Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb. E mail škola mladih znanstvenika - Biologija. (pristupljeno 26. travnja 2019.)&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Nastanak ==&lt;br /&gt;
U embrionalnom razvitku neurohipofiza nastaje od [[neuroektoderm]]a. Nastaje kao izbočina dna diencefalona (infundibul) koji raste ka dolje poput drška koji ostaje povezan s mozgom.&amp;lt;ref name=domitran&amp;gt;[http://www-staro.vef.unizg.hr/dolphins/radovi/pdf/domitran%20diplomski%202007.pdf Veterinarski fakultet u Zagrebu] Goran Domitran: &amp;#039;&amp;#039;Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina&amp;#039;&amp;#039;, Zagreb, 2007., str. 6 (pristupljeno 28. travnja 2019.)&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krvlju ju opskrbljuju ventralno, desna i lijeva ventralna hipofizna arterija.&amp;lt;ref name=domitran/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Lučenje ==&lt;br /&gt;
Hipofiza dobiva poruke preko posebnih receptora u srcu, plućima, mozgu i aorti kad je osoba dehidrirana, tražeći proizvodnju više antidiuretskog hormona. Lučenje potiče kad mozak osjeti visoke razine [[elektrolit]]a, [[bol]], [[stres]], opterećenje, [[niska razina šećera u krvi]], [[angiotenzin]], [[prostaglandin]]i te neki lijekovi kao što su klorpropamid, kolinergički lijekovi i neki lijekovi koji se upotrebljavaju za liječenje astme i emfizema.&amp;lt;ref name=&amp;quot;MSD&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hipofiza oslobađa oksitocin tijekom i poslije poroda. Sisanje bradavice također signalizira hipofizi na lučenje oksitocina.Sisanje bradavice potiče hipofizu na oslobađanje oksitocina.&amp;lt;ref name=&amp;quot;MSD&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;hinus&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Živčane stanice unutar [[hipotalamus]]a imaju izdanke ([[akson]]e) koji se protežu do stražnjeg režnja hipofize gdje se oslobađaju hormoni. Hormoni neurohipofize razlikuju se od većine hipofiznih hormona hipofize što ne djeluju potičući druge žlijezde s unutarnjim izlučivanjem, nego njihovo prekomjerno postojanje ili manjak izravno utječu na njihove ciljne organe.&amp;lt;ref name=&amp;quot;MSD&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;hinus&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Funkcije hormona prednjeg režnja hipofize==&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Naziv hormona !! Funkcija hormona !! Ciljni organ&amp;lt;ref name=&amp;quot;MSD&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;hinus&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| oksitocin  || Stezanje maternice tijekom poroda i odmah nakon poroda da se spriječi prekomjerno krvarenje.&amp;lt;br&amp;gt;Nakon poroda potiče sekreciju mlijeka iz dojke. &amp;lt;br&amp;gt;Stezanje nekih stanica u prsima (dojkama) koje okružuju mliječne žlijezde.  || maternica i mliječne žlijezde&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| antidiuretski hormon (ADH) || Pomaže tijelu održati odgovarajuću količinu vode, potiče čuvanje vode preko bubrega. || koža &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Patologija ==&lt;br /&gt;
Smanjeno lučenje vazopresina je pod utjecajem alkohola, nekih steroida i nekoliko inih tvari. Nema li dovoljno antidiuretskog hormona, posljedica može biti dijabetes insipidus, stanja pri kojem bubrezi izlučuju previše vode. Previše antidiuretskog hormona se događa kad pacijent ima [[sindrom neodgovarajućeg lučenja antidiuretskog hormona]] (SIADH). Zbog zadržavanja vode u tijelu, padaju razine nekih elektrolita u krvi kao što je natrij. SIADH se javlja kod ljudi sa [[zatajenje srca|zatajenjem srca]]. Rijetko je kod osoba s oboljelim hipotalamusom. Visoka razina antidiuretskog hormona događa se i kad se on luči izvan hipofize. To je moguće u slučaju nekih oblika [[rak pluća|raka pluća]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;MSD&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{čovječji stanični tipovi primarno derivirani od ektoderma |state=collapsed}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Hipofiza]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>