WikiSysop: bnz

2022-03-25T01:59:46Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 01:59
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stoprv'''-->'''~~Stoprv''', [[vremenski prilog\|vremenski]] [[prilog]] u [[hrvatski jezik\|hrvatskom jeziku]]. Značenje i istoznačnice su ''upravo sada, netom, tek''.<ref name="Vulić, Laco"/> Vrlo sličan vremenskom prilogu [[kom (vremenski prilog)\|kom]] koji je značenja ''upravo, netom, jedva''.<ref name=previranja>Sanja Vulić: [https://hrcak.srce.hr/file/232463 ''Jezična previranja u dubrovačkoj renesansnoj književnosti''] Colloquia Maruliana ..., g. 25. br. 25, 2016. str. 248.</ref>		Stoprv''', [[vremenski prilog\|vremenski]] [[prilog]] u [[hrvatski jezik\|hrvatskom jeziku]]. Značenje i istoznačnice su ''upravo sada, netom, tek''.<ref name="Vulić, Laco"/> Vrlo sličan vremenskom prilogu [[kom (vremenski prilog)\|kom]] koji je značenja ''upravo, netom, jedva''.<ref name=previranja>Sanja Vulić: [https://hrcak.srce.hr/file/232463 ''Jezična previranja u dubrovačkoj renesansnoj književnosti''] Colloquia Maruliana ..., g. 25. br. 25, 2016. str. 248.</ref>

	[[praslavenski jezik\|Praslavenskoga]] je podrijetla, etimologijski povezana s rednim brojem ''prvi''. Javlja se u fonološkim inačicama ''stopro'', ''stoperv'', ''stopor'' itd.. Analizu [[hrvatski književni jezik\|hrvatskoga književnoga jezika]] iz razdoblja prije nametanja [[književni jezik\|književnojezične]] koncepcije [[hrvatski vukovci\|hrvatskih vukovaca]] ne može se sprovesti ne uzme li se u obzir i riječ ''stoprv''.<ref name="Vulić, Laco">[[Sanja Vulić]], Gordana Laco: [https://hrcak.srce.hr/file/225643 ''O zaboravljenim i poluzaboravljenim hrvatskim prilozima''] Jezik, 62. str. 192., 198. - 200. </ref>		[[praslavenski jezik\|Praslavenskoga]] je podrijetla, etimologijski povezana s rednim brojem ''prvi''. Javlja se u fonološkim inačicama ''stopro'', ''stoperv'', ''stopor'' itd.. Analizu [[hrvatski književni jezik\|hrvatskoga književnoga jezika]] iz razdoblja prije nametanja [[književni jezik\|književnojezične]] koncepcije [[hrvatski vukovci\|hrvatskih vukovaca]] ne može se sprovesti ne uzme li se u obzir i riječ ''stoprv''.<ref name="Vulić, Laco">[[Sanja Vulić]], Gordana Laco: [https://hrcak.srce.hr/file/225643 ''O zaboravljenim i poluzaboravljenim hrvatskim prilozima''] Jezik, 62. str. 192., 198. - 200. </ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T03:48:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Stoprv''', [[vremenski prilog|vremenski]] [[prilog]] u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Značenje i istoznačnice su ''upravo sada, netom, tek''.<ref name="Vulić, Laco"/> Vrlo sličan vremenskom prilogu [[kom (vremenski prilog)|kom]] koji je značenja ''upravo, netom, jedva''.<ref name=previranja>Sanja Vulić: [https://hrcak.srce.hr/file/232463 ''Jezična previranja u dubrovačkoj renesansnoj književnosti''] Colloquia Maruliana ..., g. 25. br. 25, 2016. str. 248.</ref>

[[praslavenski jezik|Praslavenskoga]] je podrijetla, etimologijski povezana s rednim brojem ''prvi''. Javlja se u fonološkim inačicama ''stopro'', ''stoperv'', ''stopor'' itd.. Analizu [[hrvatski književni jezik|hrvatskoga književnoga jezika]] iz razdoblja prije nametanja [[književni jezik|književnojezične]] koncepcije [[hrvatski vukovci|hrvatskih vukovaca]] ne može se sprovesti ne uzme li se u obzir i riječ ''stoprv''.<ref name="Vulić, Laco">[[Sanja Vulić]], Gordana Laco: [https://hrcak.srce.hr/file/225643 ''O zaboravljenim i poluzaboravljenim hrvatskim prilozima''] Jezik, 62. str. 192., 198. - 200. </ref>

== Uporaba u pisanom jeziku ==
Tijekom stoljeća česta je u djelima hrvatskih pisaca. Manje je česta nego [[jur]] u hrvatskih pisaca 19. stoljeća. Ipak, pisci se služe njome, kao što su [[Mihovil Pavlinović]], [[Antun Pasko Kazali]] (''stopro''), [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] (''stoprv''), Starčević (''stoperv''), [[Dimitrije Demeter]] (''stoperv''), [[Juraj Drašković]] (''stopor''), [[August Šenoa]] (''stoprv''), [[Tituš Brezovački]] (''stoprav''),<ref name="Vulić, Laco"/>, [[Petar Preradović]] (''stoperv'')<ref>[[:s:Što je ljubav?|Što je ljubav?]]</ref>, [[Antun Nemčić]] (''stoprv'')<ref>Putositnice.</ref>, službenim ispravama Hrvatskog sabora (''stopram'')<ref>Martin Polić, [[:s:Parlamentarna povjest 1860.-1880. (M. Polić)/Sabor 1865.-1867.|Parlamentarna povjest 1860.-1880./Sabor 1865.-1867.]]</ref> i ini.
Osim u Hrvatskoj, rabe ju i hrvatski iseljenički govori poput onih u zapadnoj Ugarskoj 19. stoljeća te i tamošnji hrvatski pisci, poput [[Štefan Ginzler|Š. Ginzlera]] (''stoprv''). I u prijašnjim stoljećima je u uporabi, primjerice iz 18. stoljeća [[Vice Petrović|V. Petrovića]] (''stoprv''),<ref name="Vulić, Laco"/> [[Antun Kanižlić|Kanižlića]] (''stoprv''). Iz književnosti 17. stoljeća tu je kod [[junije Palmotić|Junija Palmotića]] (''stoprva'', [[:s:Sveta_Rožalija/Dio_treći/10|Sveta Rožalija]], 1759.), Benetović u ''Hvarkinji'' i ini.

Hrvatsko staro iseljeništvo neprekidno i redovno ga rabi u književnosti i na standardnom jeziku. Kod pisaca koji pišu na narječju zabilježen je kod Petra Tažkoga u Slovačkoj koji stvara na čakavštini.<ref name="Vulić, Laco"/>

== Današnja uporaba u govorima ==
U mnogim se organskim idiomima rabi i danas. I danas je zastupljen u hrvatskim štokavskim, čakavskim i kajkavskim govorima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske, u svim dijalektima, u svojim fonološkim inačicama. N.pr. u štokavskim organskim idiomima u Zagori i zapadnoj Hercegovin je ''stopron'', ''stòpro'' i ''stòpron'', u starom iseljeništvu u Hrvatskom Cikljinu ''stòprav, stòprv, stòrp'', Korčula ''stòperva, stòprva, stòper'' itd. Vrlo je čest u južnim, odnosno jugoistočnim čakavskim govorima u Vodicama, Trogiru, Kaštelima, Splitu, Selcima na Braču, Dračevici, Pitvama, Lumbardi... Staro iseljeništvo čakavskog narječja rabi ga u Pajnrtu, u Slovačkoj u Novom Selu itd. U kajkavskim govorima je u Zagrebu, Murskom Središću, Goli u Prekodravlju, Sračincu... Rabi ga se u osebujnom Žumberku i Krašiću. Staro iseljeništvo kajkavskog narječja rabi ga u mađarskom Pomurju (gdje je vjerojatno i starinsko stanovništvo), Umoku i Vedešinu. <ref name="Vulić, Laco"/>

U hrvatskom standardnom jeziku iz Gradišća, stoprv je u redovnoj uporabi.<ref>(): [https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3035329/ '' Šport. Pichler/Erler dobili naticanje parov''] ORF Visti. Pristupljeno 23. veljače 2020.<br>"''Pri naticanju pojedincev je Pichler <u>stoprv</u> dvakrat dobio takov turnir.''"</ref>

== Rječnici ==
Jakov Mikalja donosi inačice ''stoprve'' i ''stoprvice''. Bilježe ju i kasniji leksikografi. V. Mažuranić zabilježio je inačice ''stoprav, stopram, stopro, stopre, stoprva, stoprvice''. Parčić je zabilježio inačice ''stopram, stopro, stoprv, stoprva'', A. Mažuranić ''stoperv'' i ''stopram'' stavlja u vremenske priloge, a u svom slovopisnom Ljudevit Gaj rabi ''stopram''.<ref name="Vulić, Laco"/>

== Usporedba nekad i danas ==
[[Hrvatski vukovci|Vukovačka]] je koncepcija nažalost istisnula ''stoprv'' izvan redovne uporabe, unatoč zastupljenosti u mjesnim govorima i u hrvatskom književnom jeziku 19. stoljeća. Tako ga nema ni u Maretićevoj gramatici iz 1899. ni u Broz-Ivekovićevu rječniku iz 1901. godine. Posljedica je da se zbog zanemarivanja činjenica ili ideološkog potiskivanja prilog ''stoprv'' sa svim fonološkim inačicama prestao rabiti u hrvatskom književnom jeziku u 20. stoljeću, uz pokoju iznimku prvih desetljeća kao kod Nazora, Begovića<ref name="Vulić, Laco"/> ili [[Dinko Šimunović|Dinka Šimunovića]] (''stopro'')<ref>[[:s:Alkar/6|Alkar]], 1908.</ref>. Akademijin rječnik spominje da je ''stopram, stopro, stoprv, stoprva, stoprvice'' "na sjeveru i zapadu općena riječ za tek, pak za neto, netom". Gleda li se jezičnounitarističnim tumačenjima onog vremena, kad se svjesno potiskivala samosvojnost hrvatskog jezika, pod riječju "na sjever i zapad" radi se o Hrvatima i hrvatskom jeziku. Tumačeći strogo zemljopisno, opis je netočan jer je dotični vremenski prilog vrlo zastupljen u organskim idiomima hrvatskoga juga.<ref name="Vulić, Laco"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Riječi]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]

Stoprv - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica