https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Stokesov_pomak 2026-07-16T11:18:49Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Stokesov_pomak&diff=268259&oldid=prev 2021-10-29T06:46:23Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Stokesov pomak&#039;&#039;&#039;--&gt;[[datoteka:Stokes shift- Rh6G.png|mini|desno|300px|Stokesov pomak kod [[Apsorpcijska spektroskopija|apsorpcijskog]] (plava krivulja) i [[Emisijski spektar|emisijskog spektra]] (crvena krivulja) kod [[bojila]] rodamin 6G, s približno 25 [[metar|nm]] pomaka.]]<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Stokesov pomak&#039;&#039;&#039; se pojavljuje kod [[Emisijski spektar|emisijskih]] i [[Apsorpcijska spektroskopija|apsorpcijskih spektara]], gdje je [[emisija|emitirana]] [[energija]] manja od pobudne i emisija se obavlja na većoj [[valna duljina|valnoj duljini]] nego fotopobuda, to jest na nižoj [[frekvencija|frekvenciji]]. Objasnio ga je [[George Gabriel Stokes|G. G. Stokes]].<br /> <br /> == Objašnjenje ==<br /> Za dvo[[atom]]ne i poliatomne [[plin]]ove, energije [[Elektronska konfiguracija|elektronskih stanja]] ovisne su o udaljenosti među atomima [[molekula]]. Za dvoatomnu molekulu koordinata &#039;&#039;R&#039;&#039; je razmak između dvaju atoma. Svakom elektronskom stanju pripada niz vibracijskih razina. Optički prijelazi događaju se s nekog od vlastitih (individualnih) [[vibracije|vibracijskih]] razina nižeg elektronskog stanja. Ti su prijelazi suglasni s Franck-Condonovim principom. U najviše slučajeva emitirana energija manja je od pobudne i emisija se obavlja na većoj [[valna duljina|valnoj duljini]] nego fotopobuda, to jest na nižoj [[frekvencija|frekvenciji]]. To je poznato kao &#039;&#039;&#039;Stokesovo pravilo&#039;&#039;&#039;. Teorijsko tumačenje Stokesovog pravila svodi se na činjenicu da se svaki [[foton]] energije &#039;&#039;h∙ν&#039;&#039; (gdje je: &#039;&#039;h&#039;&#039; - [[Planckova konstanta]], a &#039;&#039;ν&#039;&#039; - [[frekvencija]]) pri [[luminiscencija|luminescenciji]] dobiva na račun apsorbiranog fotona energije &#039;&#039;h∙ν&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;&#039;&#039;, uz &#039;&#039;ν&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt; &gt; ν&#039;&#039;. Pri svakom takvom procesu dio energije &#039;&#039;A&#039;&#039; apsorbiranog fotona ulaže se u različite procese među molekulama, pa prema [[Zakon očuvanja energije|zakonu održanja energije]] slijedi:<br /> <br /> :&lt;math&gt; h \cdot \nu = h \cdot \nu_0 - A &lt;/math&gt;<br /> <br /> Veličina &#039;&#039;A&#039;&#039; je pozitivna i uvjetuje Stokesov pomak. <br /> <br /> [[Jod]] je tipična dvoatomna luminescentna molekula koja, kada se pobudi zelenim svjetlom, daje vidljivu emisiju na nešto većim valnim duljinama. [[Benzen]] i [[anilin]] su tipične poliatomske molekule koje luminesciraju kao [[Para|pare]]. <br /> <br /> U nekim slučajevima, na primjer na visokim [[temperatura]]ma, kada su više vibracijske razine osnovnog elektronskog stanja naseljene zbog [[toplina|toplinske]] (termalne) pobude, primjećuje se također &#039;&#039;&#039;antiStokesova emisija&#039;&#039;&#039;, to jest emitirana svjetlost je više frekvencije od pobude. <br /> <br /> Kako se sva apsorbirana energija ne izlučuje u obliku luminescentne energije, može se naći odnos emitirane i apsorbirane energije luminescentnog materijala. Taj se odnos naziva stupnjem djelovanja luminescencije, a bitno ovisi o tvari koja emitira i uvjetima pokusa. Prvi ga je odredio [[Sergej Ivanovič Vavilov |S. I. Vavilov]]. &lt;ref&gt; &quot;Tehnička enciklopedija&quot; (&#039;&#039;&#039;Luminiscencija&#039;&#039;&#039;), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Spektroskopija]]<br /> [[Kategorija:Luminiscencija]]</div>

WikiSysop