WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T05:28:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Standing wave.gif|mini|300px|desno|Prikaz stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove.]]

[[datoteka:Standing wave 2.gif|mini|300px|desno|Stojni val (crni) prikazan kao zbroj (superpozicija) dva pokretna [[val]]a koji se kreću u suprotnim smjerovima (plavi i crveni).]]

[[datoteka:Illustration of the phenomenon of seiches.png|mini|300px|desno|Prikaz nastajanja [[seš]]a.]]

'''Stojni val''', također i '''stacionarni val''', je val koji nastaje superpozicijom (zbrajanjem) dvaju valova jednake [[amplituda|amplitude]] i [[frekvencija|frekvencije]]. Opisuje ih [[jednadžba]]:

:<math> y = 2 \cdot A \cdot \cos \frac{2 \cdot \pi}{\lambda} x \cdot \cos \frac{2 \cdot \pi}{T} t,</math>

gdje su: ''A'' - [[amplituda]], ''λ'' - [[valna duljina]], ''T'' - [[period]] [[val]]a, ''t'' - [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]]. Raspored [[Elongacija (razdvojba)|elongacija]] ''y'' je [[sinus]]oidni, no valne fronte ne putuju, tako da je amplituda pojedinih čestica različita i ovisna o mjestu ''x''. Na mjestima na kojima je amplituda jednaka nuli nalaze se čvorovi, a gdje je maksimalna trbusi.

Stojni valovi važni su u [[akustika|akustici]] ([[titranje]] žice, titranje stupa zraka u [[glazbala|glazbenom instrumentima]], prostorna akustika), gdje osim poželjnih mogu imati i neželjene posljedice, kao što je povećanje [[buka|buke]]. <ref> '''stojni valovi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58219] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Seš ==
{{Glavni|Seš}}

'''Seš''' ([[Francuski jezik|franc]]. ''seiches''), '''bibavica''', '''štiga''', '''šćiga''' je stojni val koji se javlja u [[jezero|jezerima]], [[zaljev]]ima, [[Kanal (građevina)|kanalima]], [[luka]]ma, [[more|zatvorenim morima]] ili njihovim dijelovima, a očituje se u [[oscilacije|oscilacijama]] [[Morska razina|razina vode]], te u [[period]]ičnim promjenama [[strujanje|strujanja]]. [[Period]] mu ovisi o obliku i izmjerama zahvaćenoga područja, a uz osnovno [[titranje]] pojavljuje se i titranje viših [[frekvencija]]. Seši mogu biti uzrokovani naglim promjenama [[tlak zraka|tlaka zraka]] i [[vjetar|vjetra]], poremećajima koji pristižu iz otvorenoga mora ili, iznimno, pomacima dna. Prvi su put opaženi u [[švicarska|švicarskim]] jezerima, a nakon toga i u drugim jezerima i morima. Seši su česti u [[Jadransko more|Jadranu]], a periodi im variraju od približno 21 [[sat]] (cijeli Jadran), više od 6 sati ([[Kvarnerski zaljev]]) i 1 sat ([[Kaštelanski zaljev]]), pa do 20 [[minuta]] i manje (na primjer [[Bakarski zaljev]]). Kada postignu velike amplitude, seši ugrožavaju [[plovidba|plovidbu]] i dovode do [[Poplava|poplavljivanja]]. <ref> '''seš''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55562] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Titranje žice glazbala ==
{{Glavni|Harmonijsko titranje}}

[[datoteka:Harmonic partials on strings.svg|mini|desno|300px| Osnovni [[ton]] (gore) i 6 viših tonova.]]

[[datoteka:Bow hand Violoncello.jpg|mini|desno|300px|Povučemo li [[gudalo]]m po sredini žice, ona će izvoditi [[harmonijsko titranje]] i pri tom ćemo čuti [[ton]].]]

Napeta i na krajevima učvršćena [[žica]] može izvoditi [[transverzalni val|transverzalne]] mehaničke titraje, okomito na smjer žice. Time što je žica na krajevima učvršćena već je unaprijed određeno da se na njenim krajevima stvaraju čvorovi [[Stojni val|stojnog vala]]. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti [[ton]]. Onaj ton koji nastaje kod titranja žice gdje je samo jedan trbuh po sredini zove se '''osnovni ton'''. Tome osnovnom tonu pripada osnovna [[frekvencija]] ''f0'' i [[valna duljina]] ''λ0''. Kako je razmak od čvora do čvora, to jest [[duljina]] ''l'' žice jednaka polovini valne duljine, to jest:

:<math>l = \frac{\lambda_0}{2} </math>

a jer je:

:<math> \lambda_0 = \frac{v}{f_0} </math>

gdje je ''v'' - [[brzina zvuka]], to je:

:<math>l = \frac{v}{2 \cdot f_0} </math>

pa je:

:<math>f_0 = \frac{v}{2 \cdot l} </math>

Znači da je broj titraja obrnuto razmjeran s duljinom žice, to jest duža žica imat će manji broj titraja nego kraća.

Dotaknemo li napetu žicu prstom u sredini i stavimo li je u titranje, pa onda prst uklonimo, žica će titrati tako da će imati 3 čvora i 2 trbuha i ćut ćemo prvi gornji ton. Valna duljina je sada:

:<math>\lambda_1 = \frac{1}{2 \cdot \lambda_0} </math>

a frekvencija ''f1''. Iz toga proizlazi da je:

:<math>\frac{v}{2 \cdot f_1} = \frac{v}{2 \cdot f_0} </math>

pa je:

:<math> f_1 = 2 \cdot f_0 </math>

Znači da je sada frekvencija dvostruko veća od osnovne frekvencije.

Pritisnemo li žicu u svakoj trećini njene duljine, nastat će na njoj 4 čvora i dobit ćemo drugi gornji ton. Valna duljina je sada

:<math>\lambda_2 = \frac{1}{3 \cdot \lambda_0} </math>

a frekvencija ''f2''. Iz toga proizlazi da je:

:<math>\frac{v}{f_2} = \frac{v}{3 \cdot f_0} </math>

pa je:

:<math> f_2 = 3 \cdot f_0 </math>

Znači da je sada frekvencija trostruko veća od osnovne frekvencije. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Akustika]]
[[Kategorija:Titranja i valovi]]

Stojni val - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica