WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T21:34:03Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 21:34
Redak 8:		Redak 8:
	Iako je Novakovićeva politička karijera impresivna, ono po čem će se pamtiti poglavito je njegova književna i znanstvenopovijesna djelatnost. Daničićev učenik, na tragu velikoga učitelja napisao je prijeglednu i sustavnu gramatiku [[Srpski jezik\|srpskoga jezika]], koja obuhvaća dijelove [[Fonetika\|fonetike]] i [[Fonologija\|fonologije]], [[Morfologija (Jezikoslovlje)\|morfologiju]] i [[Sintaksa\|sintaksu]]. To djelo je izlazilo u više dijelova, a kompletirano je kao ''Srpska gramatika'', [[1894.]] Još ne u struji mladogramatičarske škole (koja je onda dominirala svjetskim jezikoslovljem), Novakovićevo je djelo najpotpunija srpska gramatika do kasnijih studija Aleksandra Belića i Mihaila Stevanovića u prvoj polovici 20. stoljeća. Kao povjesničar književnosti skupio je opsežnu ''Srpsku bibliografiju'', [[1869.]], s popisom djela 18. i 19. stoljeća, a njegova ''Istorija srpske književnosti'', [[1867.]], uradak je, po nekim značajkama, dubiozne vrijednosti: nesporno sistematičan i pouzdan u prikazu srpske književnosti, u njen je korpus ubrojio i nemali dio hrvatske pisane i književne baštine, postavši tako jednim od začetnika jezičnopovijesnih presizanja koja su dominantna u srpskoj književnojezičnoj kulturi i danas. Novakovićevo je pak djelo u izdavanju kapitalnih djela srpske jezične baštine neupitno: to se prije svega odnosi na pretisak ''Zakonika Stefana Dušana'', [[1870.]], te na veći dio (opet, uz spomenute izuzetke) ''Srpskih spomenika XV-XVIII veka''', [[1875.]] Među historiografskim i [[Etnologija\|etnološkim]] studijama ističu se ''Narodna tradicija i kritička istorija'', [[1880.]], ''Srbi i Turci XIV i XV veka'', [[1893.]] i ''Vaskrs države srpske'', [[1904.]] Novakovićeva bibliografija broji oko 400 znanstvenih, publicističkih i književnih djela.		Iako je Novakovićeva politička karijera impresivna, ono po čem će se pamtiti poglavito je njegova književna i znanstvenopovijesna djelatnost. Daničićev učenik, na tragu velikoga učitelja napisao je prijeglednu i sustavnu gramatiku [[Srpski jezik\|srpskoga jezika]], koja obuhvaća dijelove [[Fonetika\|fonetike]] i [[Fonologija\|fonologije]], [[Morfologija (Jezikoslovlje)\|morfologiju]] i [[Sintaksa\|sintaksu]]. To djelo je izlazilo u više dijelova, a kompletirano je kao ''Srpska gramatika'', [[1894.]] Još ne u struji mladogramatičarske škole (koja je onda dominirala svjetskim jezikoslovljem), Novakovićevo je djelo najpotpunija srpska gramatika do kasnijih studija Aleksandra Belića i Mihaila Stevanovića u prvoj polovici 20. stoljeća. Kao povjesničar književnosti skupio je opsežnu ''Srpsku bibliografiju'', [[1869.]], s popisom djela 18. i 19. stoljeća, a njegova ''Istorija srpske književnosti'', [[1867.]], uradak je, po nekim značajkama, dubiozne vrijednosti: nesporno sistematičan i pouzdan u prikazu srpske književnosti, u njen je korpus ubrojio i nemali dio hrvatske pisane i književne baštine, postavši tako jednim od začetnika jezičnopovijesnih presizanja koja su dominantna u srpskoj književnojezičnoj kulturi i danas. Novakovićevo je pak djelo u izdavanju kapitalnih djela srpske jezične baštine neupitno: to se prije svega odnosi na pretisak ''Zakonika Stefana Dušana'', [[1870.]], te na veći dio (opet, uz spomenute izuzetke) ''Srpskih spomenika XV-XVIII veka''', [[1875.]] Među historiografskim i [[Etnologija\|etnološkim]] studijama ističu se ''Narodna tradicija i kritička istorija'', [[1880.]], ''Srbi i Turci XIV i XV veka'', [[1893.]] i ''Vaskrs države srpske'', [[1904.]] Novakovićeva bibliografija broji oko 400 znanstvenih, publicističkih i književnih djela.

	Stojan Novaković je [[1908.]] godine za novine [[Pester Lloyd]] o aneksiji Bosne i Hercegovine, između ostaloga rekao, a zagrebački [[Srbobran (novine)\|Srbobran]] je tu izjavu preveo: ''Kad god smo se mi na Balkanu maknuli, da protiv očite ili krvave nepravde štogod za svoja nacionalna prava izvojujemo, uvijek su se dizali protiv nas vrlo glasni prigovori, da narušavamo red, mjesto da čekamo korak Evrope i mjesto da se pokoravamo internacionalnom pravnom redu. Uvijek su nas opominjali, da će se na to naše pokoravanje volji Evrope, pri ošteti, koja će nam u dio pasti, uzeti u obzir. Mi stariji i obrazovaniji zaista smo već osijedili nastojeći da svom narodu utuvimo tu evropsku mudrost. A sad je sve to najnovijim svojevoljnim napadom Austro-Ugarske kompromitovano. Dakle više ne možemo vjerovati u evropski moral...'' <ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 230.\|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref>		Stojan Novaković je [[1908.]] godine za novine [[Pester Lloyd]] o aneksiji Bosne i Hercegovine, između ostaloga rekao, a zagrebački [[Srbobran (novine)\|Srbobran]] je tu izjavu preveo: ''Kad god smo se mi na Balkanu maknuli, da protiv očite ili krvave nepravde štogod za svoja nacionalna prava izvojujemo, uvijek su se dizali protiv nas vrlo glasni prigovori, da narušavamo red, mjesto da čekamo korak Evrope i mjesto da se pokoravamo internacionalnom pravnom redu. Uvijek su nas opominjali, da će se na to naše pokoravanje volji Evrope, pri ošteti, koja će nam u dio pasti, uzeti u obzir. Mi stariji i obrazovaniji zaista smo već osijedili nastojeći da svom narodu utuvimo tu evropsku mudrost. A sad je sve to najnovijim svojevoljnim napadom Austro-Ugarske kompromitovano. Dakle više ne možemo vjerovati u evropski moral...'' <ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 230.\|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:23:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Novakovic.jpg|desno|mini|'''Stojan Novaković''']]
'''Stojan Novaković''' ([[Šabac]], [[1842.]] - [[Niš]], [[1915.]]), [[Srbija|srpski]] [[povjesničar]], [[političar]], [[filolog]] i [[književni povjesničar]]i.

Učenik istaknutoga jezikoslovca [[Đuro Daničić|Đure Daničića]], pod kraj [[1860-ih|60-ih]] i početkom [[1870-ih|70-ih]] postaje istaknuta ličnost u srpskome društvenom životu, poglavito u književnosti, politici i [[Jezikoslovlje|jezikoslovlju]]. Neki od međaša u njegovu životu su: urednik društvenoknjiževnog časopisa ''Vila'' (1865.-1868.), profesor Velike škole (prethodnice Beogradskoga sveučilišta) (1875.-1880.), ministar unutarnjih poslova, veleposlanik u [[Petrograd]]u, [[Pariz]]u i [[Istanbul]]u, ministar vanjskih poslova i predsjednik srpske vlade (1896., 1909.). Bijaše predsjednikom Napredne stranke, a u društvenom i političkom životu Srbije obnašao je i druge funkcije.

Stojan Novaković bio je član [[Srpskog učenog društva]], član i predsjednik Srpske kraljevske akademije, član JAZU, Ruske akademije i dopisni član [[Académie des sciences morales et politiques]] u Parizu.

Iako je Novakovićeva politička karijera impresivna, ono po čem će se pamtiti poglavito je njegova književna i znanstvenopovijesna djelatnost. Daničićev učenik, na tragu velikoga učitelja napisao je prijeglednu i sustavnu gramatiku [[Srpski jezik|srpskoga jezika]], koja obuhvaća dijelove [[Fonetika|fonetike]] i [[Fonologija|fonologije]], [[Morfologija (Jezikoslovlje)|morfologiju]] i [[Sintaksa|sintaksu]]. To djelo je izlazilo u više dijelova, a kompletirano je kao ''Srpska gramatika'', [[1894.]] Još ne u struji mladogramatičarske škole (koja je onda dominirala svjetskim jezikoslovljem), Novakovićevo je djelo najpotpunija srpska gramatika do kasnijih studija Aleksandra Belića i Mihaila Stevanovića u prvoj polovici 20. stoljeća. Kao povjesničar književnosti skupio je opsežnu ''Srpsku bibliografiju'', [[1869.]], s popisom djela 18. i 19. stoljeća, a njegova ''Istorija srpske književnosti'', [[1867.]], uradak je, po nekim značajkama, dubiozne vrijednosti: nesporno sistematičan i pouzdan u prikazu srpske književnosti, u njen je korpus ubrojio i nemali dio hrvatske pisane i književne baštine, postavši tako jednim od začetnika jezičnopovijesnih presizanja koja su dominantna u srpskoj književnojezičnoj kulturi i danas. Novakovićevo je pak djelo u izdavanju kapitalnih djela srpske jezične baštine neupitno: to se prije svega odnosi na pretisak ''Zakonika Stefana Dušana'', [[1870.]], te na veći dio (opet, uz spomenute izuzetke) ''Srpskih spomenika XV-XVIII veka''', [[1875.]] Među historiografskim i [[Etnologija|etnološkim]] studijama ističu se ''Narodna tradicija i kritička istorija'', [[1880.]], ''Srbi i Turci XIV i XV veka'', [[1893.]] i ''Vaskrs države srpske'', [[1904.]] Novakovićeva bibliografija broji oko 400 znanstvenih, publicističkih i književnih djela.

Stojan Novaković je [[1908.]] godine za novine [[Pester Lloyd]] o aneksiji Bosne i Hercegovine, između ostaloga rekao, a zagrebački [[Srbobran (novine)|Srbobran]] je tu izjavu preveo: ''Kad god smo se mi na Balkanu maknuli, da protiv očite ili krvave nepravde štogod za svoja nacionalna prava izvojujemo, uvijek su se dizali protiv nas vrlo glasni prigovori, da narušavamo red, mjesto da čekamo korak Evrope i mjesto da se pokoravamo internacionalnom pravnom redu. Uvijek su nas opominjali, da će se na to naše pokoravanje volji Evrope, pri ošteti, koja će nam u dio pasti, uzeti u obzir. Mi stariji i obrazovaniji zaista smo već osijedili nastojeći da svom narodu utuvimo tu evropsku mudrost. A sad je sve to najnovijim svojevoljnim napadom Austro-Ugarske kompromitovano. Dakle više ne možemo vjerovati u evropski moral...'' <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 230.|year= 1908.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==

* [https://archive.org/details/istorijasrpskek00nova Stojan Novaković: Istorija srpske književnosti, 1867.]
* [https://archive.org/details/srpskagramatika01novagoog Srpska gramatika, 1894.]
* [https://archive.org/details/primeriknjievno00novagoog Primeri književnosti i jezika, staroga i srpsko-slovenskoga, 1904.]

{{GLAVNIRASPORED:Novaković, Stojan}}
[[Kategorija: Srpski jezikoslovci]]
[[Kategorija: Srpski književnici]]
[[Kategorija:Srpski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Srpski povjesničari]]
[[Kategorija:Srpski književni povjesničari]]
[[Kategorija:Srpski filolozi]]
[[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]]

Stojan Novaković - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica