Stjepan Postum - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-25T01:47:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 01:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stjepan Postum'''-->'''~~Stjepan Postum''' ili '''Postuhmni''' ([[1236.]] - [[10. travnja]] [[1271.]]), nepriznati ugarski kraljević iz dinastije [[Arpadovići\|Arpadovića]], najmlađi sin [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo\|hrvatsko-ugarskog kralja]] [[Andrija II.\|Andrije II.]] (1205.-1235.) i njegove treće supruge Beatrice d'Este. Rodio se nakon očeve smrti, pa su mu starija braća, kralj [[Bela IV.]] (1235.-1270.) i [[herceg]] [[Koloman (herceg)\|Koloman]] osporavala pravo na dinastičke i [[knez\|kneževske časti]], smatrajući ga plodom kraljičine nevjere s [[palatin]]om i [[ban]]om [[Dionizije od Turja\|Dionizijem]]. Zbog toga je živio u progonstvu, prvo u [[Sveto Rimsko Carstvo\|Njemačkoj]], a zatim u [[Venecija\|Veneciji]], gdje je Beatrice stavila sina i sebe popd [[dužd]]evu zaštitu.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 194.</ref>		Stjepan Postum''' ili '''Postuhmni''' ([[1236.]] - [[10. travnja]] [[1271.]]), nepriznati ugarski kraljević iz dinastije [[Arpadovići\|Arpadovića]], najmlađi sin [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo\|hrvatsko-ugarskog kralja]] [[Andrija II.\|Andrije II.]] (1205.-1235.) i njegove treće supruge Beatrice d'Este. Rodio se nakon očeve smrti, pa su mu starija braća, kralj [[Bela IV.]] (1235.-1270.) i [[herceg]] [[Koloman (herceg)\|Koloman]] osporavala pravo na dinastičke i [[knez\|kneževske časti]], smatrajući ga plodom kraljičine nevjere s [[palatin]]om i [[ban]]om [[Dionizije od Turja\|Dionizijem]]. Zbog toga je živio u progonstvu, prvo u [[Sveto Rimsko Carstvo\|Njemačkoj]], a zatim u [[Venecija\|Veneciji]], gdje je Beatrice stavila sina i sebe popd [[dužd]]evu zaštitu.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 194.</ref>

	Godine [[1242.]] kralj Bela IV. se zaratio s [[Mletačka Republika\|Mletačkom Republikom]] zbog grada [[Zadar\|Zadra]], koji je želio preoteti Veneciji. Međutim, vojska hrvatskog hercega i bana Dionizija bila je [[ljeto\|ljeti]] [[1243.]] potučena pred Zadrom, te se Bela mirom u slavonskom gradu Glažu [[1244.]] godine, odrekao prava na Zadar, a dužd se obavezao da neće podupirati "''nekog Lombarda''" Stjepana, "''tobožnjeg sina kralja Andrije''", koji je tada živio u Veneciji i za koga je njegova majka, kraljica Beatrica tražila poslije Kolomanove smrti hrvatsko herceštvo.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 199.</ref>		Godine [[1242.]] kralj Bela IV. se zaratio s [[Mletačka Republika\|Mletačkom Republikom]] zbog grada [[Zadar\|Zadra]], koji je želio preoteti Veneciji. Međutim, vojska hrvatskog hercega i bana Dionizija bila je [[ljeto\|ljeti]] [[1243.]] potučena pred Zadrom, te se Bela mirom u slavonskom gradu Glažu [[1244.]] godine, odrekao prava na Zadar, a dužd se obavezao da neće podupirati "''nekog Lombarda''" Stjepana, "''tobožnjeg sina kralja Andrije''", koji je tada živio u Veneciji i za koga je njegova majka, kraljica Beatrica tražila poslije Kolomanove smrti hrvatsko herceštvo.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 199.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-10T20:57:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Stjepan Postum''' ili '''Postuhmni''' ([[1236.]] - [[10. travnja]] [[1271.]]), nepriznati ugarski kraljević iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]], najmlađi sin [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|hrvatsko-ugarskog kralja]] [[Andrija II.|Andrije II.]] (1205.-1235.) i njegove treće supruge Beatrice d'Este. Rodio se nakon očeve smrti, pa su mu starija braća, kralj [[Bela IV.]] (1235.-1270.) i [[herceg]] [[Koloman (herceg)|Koloman]] osporavala pravo na dinastičke i [[knez|kneževske časti]], smatrajući ga plodom kraljičine nevjere s [[palatin]]om i [[ban]]om [[Dionizije od Turja|Dionizijem]]. Zbog toga je živio u progonstvu, prvo u [[Sveto Rimsko Carstvo|Njemačkoj]], a zatim u [[Venecija|Veneciji]], gdje je Beatrice stavila sina i sebe popd [[dužd]]evu zaštitu.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 194.</ref>

Godine [[1242.]] kralj Bela IV. se zaratio s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] zbog grada [[Zadar|Zadra]], koji je želio preoteti Veneciji. Međutim, vojska hrvatskog hercega i bana Dionizija bila je [[ljeto|ljeti]] [[1243.]] potučena pred Zadrom, te se Bela mirom u slavonskom gradu Glažu [[1244.]] godine, odrekao prava na Zadar, a dužd se obavezao da neće podupirati "''nekog Lombarda''" Stjepana, "''tobožnjeg sina kralja Andrije''", koji je tada živio u Veneciji i za koga je njegova majka, kraljica Beatrica tražila poslije Kolomanove smrti hrvatsko herceštvo.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 199.</ref>

Godine [[1263.]] Stjepan se, u izbjeglištvu u Venciji, oženio mletačkom plemkinjom [[Tomasina Morosini|Tomasinom Morossini]] (o.1250.-1300.) s kojom je imao sina [[Andrija III. Mlečanin|Andriju]] (rođ. o. 1265.), budućeg hrvatsko-ugarskog kralja s kojim se ugasila dinastija Arpadovića u muškoj lozi.

Poslije smrti brata Bele IV. [[1270.]] godine, Stjepan Postum je ponovno zatražio svoje kraljevsko i [[hrvatski herceg|herceško]] pravo te je stvorio savez sa češkim kraljem [[Premysl Otakar II.|Premyslom Otakarom II.]] koji mu je trebao pomoći da zadobije svoja baštinska prava u [[Ugarska|Ugarskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Međutim, nakon što se češki kralj nakon vojnog sukoba sa hrvatsko-ugarskim kraljem [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepanom V.]] odrekao zahtjeva na [[Austrija|Austriju]] sa [[Štajerska|Štajerskom]], [[Koruška|Koruškom]] i [[Kranjska|Kranjskom]], obećao je i da će prekinuti savezništvo sa Stjepanom Postumom, sinom kralja Andrije II.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 203.</ref>

U međuvremenu je Stjepan Postum umro u Veneciji 1271. godine, ostavivši iza sebe udovicu Tomasinu Morossini i maloljetnog sina Andriju "Mlečanina".

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004.'' {{ISBN|953-214-197-9}}

[[Kategorija:Životopisi, Mađarska]]
[[Kategorija:Mađarsko plemstvo]]
[[Kategorija:Arpadovići]]
[[Kategorija:Hrvatski hercezi]]