WikiSysop: bnz

2022-03-25T01:41:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 01:41
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stjepan Gunjača'''-->'''~~Stjepan Gunjača''' ([[Sinj]], [[28. rujna]] [[1909.]] - [[Split]], [[6. prosinca]] [[1981.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] [[povjesničar]], [[Muzeologija\|muzeolog]], [[arheolog]] i povijesni [[Topografija\|topograf]]. Jedan je od najznačajnijih hrvatskih arheologa.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=24743 Proleksis enciklopedija: Gunjača, Stjepan], preuzeto 13. kolovoza 2012.</ref>		Stjepan Gunjača''' ([[Sinj]], [[28. rujna]] [[1909.]] - [[Split]], [[6. prosinca]] [[1981.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] [[povjesničar]], [[Muzeologija\|muzeolog]], [[arheolog]] i povijesni [[Topografija\|topograf]]. Jedan je od najznačajnijih hrvatskih arheologa.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=24743 Proleksis enciklopedija: Gunjača, Stjepan], preuzeto 13. kolovoza 2012.</ref>

	==Životopis==		==Životopis==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T23:02:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Stjepan Gunjača''' ([[Sinj]], [[28. rujna]] [[1909.]] - [[Split]], [[6. prosinca]] [[1981.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[Muzeologija|muzeolog]], [[arheolog]] i povijesni [[Topografija|topograf]]. Jedan je od najznačajnijih hrvatskih arheologa.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=24743 Proleksis enciklopedija: Gunjača, Stjepan], preuzeto 13. kolovoza 2012.</ref>

==Životopis==
Stjepan Gunjača rodio se u Sinju 1909. godine. Školovao se u rodnom gradu i u [[Zagreb]]u. Godine [[1933.]], kao apsolvent Filozofskog fakulteta, postaje [[kustos]] Muzeja Savske i Primorske banovine (prijašnji naziv bio je Muzej hrvatskih starina) u [[Knin]]u.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]] Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 144.</ref> Poduzimao je mnoga sistematska, topografska i revizijska istraživanja na lokalitetima između [[Cetina|Cetine]] i [[Zrmanja|Zrmanje]], otkrivši znatan broj [[nekropola]] i predromaničkih crkvica, čime je dao veliki doprinos poznavanju hrvatske ranosrednjovjekovne arhitekture. [[1934.]] godine preselio je fundus muzeja iz [[Franjevci|franjevačkog]] samostana u kninsku tvrđavu gdje je postavio izložbu građe.<ref name="tko je tko"/> U Zagrebu je doktorirao [[1936.]] godine.<ref name="tko je tko"/>

===Drugi svjetski rat===
[[Drugi svjetski rat]] zatječe ga u Kninu gdje spašava od [[Četnici|četničko]]-[[Talijani|talijanskog]] uništenja neprocjenjivi hrvatski narodni spomenički inventar, čije prenošenje iz Knina u [[Sinj]], unatoč [[Ustaše|ustaškoj]] zabrani, započinje [[15. ožujka]] [[1942.]]<ref>[[Ivan Mužić]], ''Hrvatska politika i jugoslavenska ideja'', vl. naklada, Split, 1969., str. 252.</ref> Od [[1943.]] bio je u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanima]] gdje se posvećuje zaštiti spomeničke građe i formiranju centara za spašavanje, sabiranje i pohranu kulturne baštine srednje i sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]].<ref name="tko je tko"/> Potkraj rata nalazi se u [[Zadar|Zadru]] gdje je [[1944.]] godine postavljen je za direktora [[Arheološki muzej Zadar|Arheološkog muzeja u Zadru]].<ref name="tko je tko"/>

===Poslije drugoga svjetskog rata===
Godine [[1947.]] potiče osnivanje Muzeja Cetinske krajine u Sinju te pokreće arheološka istraživanja uoči gradnje hidroelektrane na Cetini. Sjedište Muzeja hrvatskih starina prenosi u [[Split]] [[1946.]] godine. Pokrenuo je, [[1949.]] godine, poslijeratnu seriju časopisa ''Starohrvatska prosvjeta'' te ga je i uređivao. Godine [[1954.]] započinje rad na ustroju i gradnji [[Muzej hrvatskih arheoloških spomenika|Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika]] koji je tek [[1976.]] godine sagrađen u Splitu.<ref name="tko je tko"/>

Od [[1951.]] godine bio je dopisni a od [[1962.]] godine redoviti član JAZU (danas [[HAZU]]).<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=36 Hrvatski biografski leksikon: Gunjača, Stjepan], preuzeto 13. kolovoza 2012.</ref>

Umro je u Splitu, [[6. prosinca]] [[1981.]] godine.

==Djela==
* ''Topografska pitanja na teritoriju stare cetinske županije s ekskursima o ubikaciji Setovije i Tiluriuma: radnja odobrena kao disertacija za doktorski ispit na sjednici Savjeta Fil. fak.'', Split, 1937.
* ''Novi naučni rezultati u hrvatskoj arheologiji'', Zagreb, 1958.
* ''Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji'', I–IV, Zagreb, 1973.–1978.
* ''Izbor iz djela. Stjepan Gunjača'', (od. i ur. [[Nikola Jakšić]]), Split, 1991.
* ''Kolokvij o Bribiru: pregled rezultata arheoloških istraživanja od 1959. do 1965. godine'', Zagreb, 1986. (urednik)

==Nagrade==
* [[1971.]]: Nagrada za životno djelo.

==Spomen==
* Godine [[2010.]] postavljena mu je bista u dvorištu [[Sveučilište u Zadru|Sveučilišta u Zadru]].<ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/25032010/spasavao-blago-skriveno-pod-zadarskim-rusevinama Ante Rogić: Spašavao blago skriveno pod zadarskim ruševinama], [[Zadarski list]], 25. ožujka 2010., preuzeto 13. kolovoza 2012.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Gunjača, Stjepan}}

[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Sinj]]

Stjepan Gunjača - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica