Stieg Larsson - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{swe oznaka}}' u '{{šve oznaka}}'

2025-06-02T04:00:30Z

Zamjena teksta - '{{swe oznaka}}' u '{{šve oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 04:00
Redak 17:		Redak 17:

	==Biografija==		==Biografija==
	Stieg Larsson je rođen u gradiću [[Skelleftehamn]], na sjeveru [[Švedska\|Švedske]]. Njegov otac i djed radili su u tamošnjoj željezari. Zbog trovanja [[Arsen\|arsenom]], otac je morao napustiti posao, te se sa suprugom i mlađim sinom preselio u [[Stockholm]]. Mladi Stieg je do svoje osme godine živio s djedom i bakom. Nakon djedove smrti, obitelj se seli u sveučilišni grad [[Umeå]].<ref name="Norran">[http://norran.se/2007/06/berattelsenomstieglarsson/ Berättelsen om Stieg Larsson] (''Priča o Stiegu Larssonu''), Jenny Petersson, norran.se, 1.lipnja 2007., pristupljeno 7. listopada 2013. {{~~swe~~ oznaka}}</ref> Kada je imao osamnaest godina, na [[Protest\|protestu]] protiv [[Vijetnamski rat\|Vijetnamskog rata]] je upoznao [[Eva Gabrielsson\|Evu Gabrielsson]], koja će mu postati životna suputnica.<ref name="FanB">[http://www.stieglarsson.com/Life-and-work Stieg Larsson Biography - Background] (''Biografija Stiega Larssona''), pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Nakon izvršenja vojnog roka, tijekom 1977. godine, boravio je u [[Afrika\|Africi]].<ref name="Expo">[http://expo.se/2010/stieg-larsson-1954-2004_3515.html Stieg Larsson 1954-2004], expo.se, pristupljeno 7. listopada 2013. {{~~swe~~ oznaka}}</ref> Nakon povratka u Švedsku je, uz razne sitne poslove radio i kao slobodni novinar. Od 1977. do 1999. godine bio je zaposlen prvo kao [[Grafički dizajn\|grafički dizajner]], a kasnije kao novinar u [[Tidningarnas Telegrambyrå]], švedskoj [[Novinska agencija\|novinskoj agenciji]]. 1982. godine je postao [[Skandinavija\|skandinavski]] izvjestitelj za britanski antifašistički časopis [[Searchlight]], za koji je pisao sve do svoje smrti.<ref name="Expo"></ref> <ref name="FanW">[http://www.stieglarsson.com/biography-work Stieg Larsson Biography - Work] (''Biografija Stiega Larssona''), pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Jedan je od osnivača časopisa [[Expo (časopis)\|Expo]] 1995. godine, a od 1999. godine pa sve do smrti je bio njegov glavni urednik i predsjednik [[Zaklada\|zaklade]] Expo.<ref name="Expo"></ref>		Stieg Larsson je rođen u gradiću [[Skelleftehamn]], na sjeveru [[Švedska\|Švedske]]. Njegov otac i djed radili su u tamošnjoj željezari. Zbog trovanja [[Arsen\|arsenom]], otac je morao napustiti posao, te se sa suprugom i mlađim sinom preselio u [[Stockholm]]. Mladi Stieg je do svoje osme godine živio s djedom i bakom. Nakon djedove smrti, obitelj se seli u sveučilišni grad [[Umeå]].<ref name="Norran">[http://norran.se/2007/06/berattelsenomstieglarsson/ Berättelsen om Stieg Larsson] (''Priča o Stiegu Larssonu''), Jenny Petersson, norran.se, 1.lipnja 2007., pristupljeno 7. listopada 2013. {{šve oznaka}}</ref> Kada je imao osamnaest godina, na [[Protest\|protestu]] protiv [[Vijetnamski rat\|Vijetnamskog rata]] je upoznao [[Eva Gabrielsson\|Evu Gabrielsson]], koja će mu postati životna suputnica.<ref name="FanB">[http://www.stieglarsson.com/Life-and-work Stieg Larsson Biography - Background] (''Biografija Stiega Larssona''), pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Nakon izvršenja vojnog roka, tijekom 1977. godine, boravio je u [[Afrika\|Africi]].<ref name="Expo">[http://expo.se/2010/stieg-larsson-1954-2004_3515.html Stieg Larsson 1954-2004], expo.se, pristupljeno 7. listopada 2013. {{šve oznaka}}</ref> Nakon povratka u Švedsku je, uz razne sitne poslove radio i kao slobodni novinar. Od 1977. do 1999. godine bio je zaposlen prvo kao [[Grafički dizajn\|grafički dizajner]], a kasnije kao novinar u [[Tidningarnas Telegrambyrå]], švedskoj [[Novinska agencija\|novinskoj agenciji]]. 1982. godine je postao [[Skandinavija\|skandinavski]] izvjestitelj za britanski antifašistički časopis [[Searchlight]], za koji je pisao sve do svoje smrti.<ref name="Expo"></ref> <ref name="FanW">[http://www.stieglarsson.com/biography-work Stieg Larsson Biography - Work] (''Biografija Stiega Larssona''), pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Jedan je od osnivača časopisa [[Expo (časopis)\|Expo]] 1995. godine, a od 1999. godine pa sve do smrti je bio njegov glavni urednik i predsjednik [[Zaklada\|zaklade]] Expo.<ref name="Expo"></ref>

	==Pisanje==		==Pisanje==
Redak 24:		Redak 24:
	U lipnju 2010. godine u Švedskoj kraljevskoj knjižnici ([[Kungliga biblioteket]]) su pronađena dva ZF rukopisa pripisana Stiegu Larssonu, napisana kada je imao oko 17 godina.<ref name="Nyt">[http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2010/06/08/unpublished-manuscripts-by-stieg-larsson-are-found/?_r=0 Unpublished Manuscripts by Stieg Larsson Are Found] (''Pronađeni neobjavljeni rukopisi Stiega Larssona''), Dave Itzkoff, artsbeat.blogs.nytimes.com, 8.lipnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref>		U lipnju 2010. godine u Švedskoj kraljevskoj knjižnici ([[Kungliga biblioteket]]) su pronađena dva ZF rukopisa pripisana Stiegu Larssonu, napisana kada je imao oko 17 godina.<ref name="Nyt">[http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2010/06/08/unpublished-manuscripts-by-stieg-larsson-are-found/?_r=0 Unpublished Manuscripts by Stieg Larsson Are Found] (''Pronađeni neobjavljeni rukopisi Stiega Larssona''), Dave Itzkoff, artsbeat.blogs.nytimes.com, 8.lipnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref>

	Larssonovo prvo ime bilo je ''Stig'', što je uobičajeni oblik u Švedskoj. U svojim ranim dvadesetima je promijenio ime da bi izbjegao zabunu sa [[Stig Larsson\|Stigom Larssonom]] koji je postao poznati pisac prije njega.<ref name="Fol">[http://www.folkbladet.nu/137240/stig-larsson-han-andrade-sjalv-stavningen/ Stig Larsson: Han ändrade själv stavningen] (''Stig Larsson: sam je promijenio slova''), folkbladet.nu, 27. veljače 2009., pristupljeno 7. listopada 2013. {{~~swe~~ oznaka}}</ref> Oba se imena jednako izgovaraju.		Larssonovo prvo ime bilo je ''Stig'', što je uobičajeni oblik u Švedskoj. U svojim ranim dvadesetima je promijenio ime da bi izbjegao zabunu sa [[Stig Larsson\|Stigom Larssonom]] koji je postao poznati pisac prije njega.<ref name="Fol">[http://www.folkbladet.nu/137240/stig-larsson-han-andrade-sjalv-stavningen/ Stig Larsson: Han ändrade själv stavningen] (''Stig Larsson: sam je promijenio slova''), folkbladet.nu, 27. veljače 2009., pristupljeno 7. listopada 2013. {{šve oznaka}}</ref> Oba se imena jednako izgovaraju.

	==Novinarstvo i aktivizam==		==Novinarstvo i aktivizam==
Redak 31:		Redak 31:
	==Smrt i kontroverze==		==Smrt i kontroverze==
	Stieg Larsson je umro 9. studenog 2004. u dobi od 50 godina od posljedica [[Infarkt miokarda\|srčanog udara]] nakon penjanja na sedmi kat zgrade u kojoj se nalaze uredi Expoa, jer [[dizalo]] nije bilo u funkciji.		Stieg Larsson je umro 9. studenog 2004. u dobi od 50 godina od posljedica [[Infarkt miokarda\|srčanog udara]] nakon penjanja na sedmi kat zgrade u kojoj se nalaze uredi Expoa, jer [[dizalo]] nije bilo u funkciji.
	<ref name="EG">[http://www.theguardian.com/books/2010/feb/21/stieg-larsson-eva-gabrielsson Stieg Larsson – by the woman who shared his life] (''Stieg Larsson – od žene koja je dijelila njegov život''), Rachel Cooke, theguardian.com, 21.veljače 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Pokopan je na [[Groblje\|groblju]] Högalid, u Stockholmu.<ref name="Gr">[http://gravar.se/Högalids%20Församling/669/Stig%20Larsson Stieg Larsson], gravar.se, pristupljeno 7.listopada 2013. {{~~swe~~ oznaka}}</ref>		<ref name="EG">[http://www.theguardian.com/books/2010/feb/21/stieg-larsson-eva-gabrielsson Stieg Larsson – by the woman who shared his life] (''Stieg Larsson – od žene koja je dijelila njegov život''), Rachel Cooke, theguardian.com, 21.veljače 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Pokopan je na [[Groblje\|groblju]] Högalid, u Stockholmu.<ref name="Gr">[http://gravar.se/Högalids%20Församling/669/Stig%20Larsson Stieg Larsson], gravar.se, pristupljeno 7.listopada 2013. {{šve oznaka}}</ref>

	Nakon Larssonove smrti započela je kontroverza oko vlasništva nad njegovom ostavštinom. Iako su živjeli zajedno 32 godine, Larsson i Eva Gabrielsson nikada se nisu vjenčali. Razlozi su bili sigurnosne prirode jer po švedskom zakonu parovi koji se žele vjenčati moraju objaviti svoju adresu.<ref name="EG"></ref> <ref name="JL">[http://www.jutarnji.hr/millenium-trilogija-nije-nikakav--euro-puding---to-je-pravi-svedski-hollywood/445745/ Stieg Larsson nakon smrti doživljava i filmsku slavu], Nenad Polimac, jutarnji.hr, 2.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013.</ref> Naime, zbog istraživanja ekstremne desnice u Švedskoj, Larsson je često bio meta prijetnji, a zabilježeno je nekoliko pokušaja napada. Jednom prilikom ga je grupa [[Skinheads\|skinheada]] čekala ispred ureda, ali im je uspio pobjeći kroz stražnja vrata.<ref name="EG"></ref> <ref name="FanW"></ref> Nakon objavljivanja knjige ''Extremhögern'' u jednim [[Neonacizam\|neonacističkim]] novinama objavljene su fotografije, adrese i telefonski brojevi autora.<ref name="FanW"></ref> <ref name="NL"></ref> Nakon što je jednom novinaru podmetnuta [[bomba]] u [[automobil]] 1999. godine, Larssonu je dojavljeno da ga jedna ekstremistička grupa prati, pa su on i Eva Gabrielsson bili pod policijskom zaštitom.<ref name="DM">[http://www.dailymail.co.uk/femail/article-1240159/Stieg-Larssons-widow-seen-penny-20m-fortune-earned-together.html The Girl who didn't Inherit a Fortune: Widow of bestselling Swedish author Stieg Larsson has not seen a penny of his £20m] (''Djevojka koja nije naslijedila bogatstvo: Udovica švedskog pisca Stiega Larssona nije vidjela ni penija od njegovih 20 mil. funti''), Antonia Hoyle, dailymail.co.uk, 3.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref>		Nakon Larssonove smrti započela je kontroverza oko vlasništva nad njegovom ostavštinom. Iako su živjeli zajedno 32 godine, Larsson i Eva Gabrielsson nikada se nisu vjenčali. Razlozi su bili sigurnosne prirode jer po švedskom zakonu parovi koji se žele vjenčati moraju objaviti svoju adresu.<ref name="EG"></ref> <ref name="JL">[http://www.jutarnji.hr/millenium-trilogija-nije-nikakav--euro-puding---to-je-pravi-svedski-hollywood/445745/ Stieg Larsson nakon smrti doživljava i filmsku slavu], Nenad Polimac, jutarnji.hr, 2.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013.</ref> Naime, zbog istraživanja ekstremne desnice u Švedskoj, Larsson je često bio meta prijetnji, a zabilježeno je nekoliko pokušaja napada. Jednom prilikom ga je grupa [[Skinheads\|skinheada]] čekala ispred ureda, ali im je uspio pobjeći kroz stražnja vrata.<ref name="EG"></ref> <ref name="FanW"></ref> Nakon objavljivanja knjige ''Extremhögern'' u jednim [[Neonacizam\|neonacističkim]] novinama objavljene su fotografije, adrese i telefonski brojevi autora.<ref name="FanW"></ref> <ref name="NL"></ref> Nakon što je jednom novinaru podmetnuta [[bomba]] u [[automobil]] 1999. godine, Larssonu je dojavljeno da ga jedna ekstremistička grupa prati, pa su on i Eva Gabrielsson bili pod policijskom zaštitom.<ref name="DM">[http://www.dailymail.co.uk/femail/article-1240159/Stieg-Larssons-widow-seen-penny-20m-fortune-earned-together.html The Girl who didn't Inherit a Fortune: Widow of bestselling Swedish author Stieg Larsson has not seen a penny of his £20m] (''Djevojka koja nije naslijedila bogatstvo: Udovica švedskog pisca Stiega Larssona nije vidjela ni penija od njegovih 20 mil. funti''), Antonia Hoyle, dailymail.co.uk, 3.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref>

	Budući da švedski zakon ne priznaje zajednički život kao osnovu za nasljeđivanje,<ref name="NL">[http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Eva-Gabrielsson-Voljela-bih-da-ovu-knjigu-nikad-nisam-napisala Eva Gabrielsson: Voljela bih da ovu knjigu nikad nisam napisala], Marinko Krmpotić, novilist.hr, 30.travnja 2012., pristupljeno 8.listopada 2013.</ref> a i zbog činjenice da nije ostavio valjanu oporuku (2008. je pronađena jedna iz 1977. godine, ali je proglašena nevažećom jer nije bilo svjedoka)<ref name="SvD">[http://www.svd.se/kultur/stieg-larssons-testamente-hittat_1301161.svd Stieg Larssons testamente hittat] (''Pronađena oporuka Stiega Larssona''), Tobias Olsson, svd.se, 28.svibnja 2008., pristupljeno 7.listopada 2013. {{~~swe~~ oznaka}}</ref> sva njegova ostavština, uključujući i buduće tantijeme od prodaje knjiga, pripala je njegovom ocu Erlandu i bratu Joakimu,<ref name="NL"></ref> za koje Gabrielsson tvrdi da nikada nisu bili u dobrim odnosima niti su dijelili njegove političke stavove.<ref name="EG"></ref><ref name="DM"></ref> Jedna od stvari koje im Gabrielsson zamjera su i promijenjeni naslovi romana u lošem engleskom prijevodu kao i to da je slika stvorena o Stiegu Larssonu netočna odnosno nepotpuna.<ref name="DM"></ref>		Budući da švedski zakon ne priznaje zajednički život kao osnovu za nasljeđivanje,<ref name="NL">[http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Eva-Gabrielsson-Voljela-bih-da-ovu-knjigu-nikad-nisam-napisala Eva Gabrielsson: Voljela bih da ovu knjigu nikad nisam napisala], Marinko Krmpotić, novilist.hr, 30.travnja 2012., pristupljeno 8.listopada 2013.</ref> a i zbog činjenice da nije ostavio valjanu oporuku (2008. je pronađena jedna iz 1977. godine, ali je proglašena nevažećom jer nije bilo svjedoka)<ref name="SvD">[http://www.svd.se/kultur/stieg-larssons-testamente-hittat_1301161.svd Stieg Larssons testamente hittat] (''Pronađena oporuka Stiega Larssona''), Tobias Olsson, svd.se, 28.svibnja 2008., pristupljeno 7.listopada 2013. {{šve oznaka}}</ref> sva njegova ostavština, uključujući i buduće tantijeme od prodaje knjiga, pripala je njegovom ocu Erlandu i bratu Joakimu,<ref name="NL"></ref> za koje Gabrielsson tvrdi da nikada nisu bili u dobrim odnosima niti su dijelili njegove političke stavove.<ref name="EG"></ref><ref name="DM"></ref> Jedna od stvari koje im Gabrielsson zamjera su i promijenjeni naslovi romana u lošem engleskom prijevodu kao i to da je slika stvorena o Stiegu Larssonu netočna odnosno nepotpuna.<ref name="DM"></ref>

	==Trilogija ''Millennium''==		==Trilogija ''Millennium''==
Redak 78:		Redak 78:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	* [http://www.stieglarsson.se/ Službena stranica švedskog izdavača] {{eng oznaka}}		* [http://www.stieglarsson.se/ Službena stranica švedskog izdavača] {{eng oznaka}}
	* [http://expo.se/2010/stieg-larsson-1954-2004_3515.html Stieg Larsson na stranicama časopisa Expo] {{~~swe~~ oznaka}}		* [http://expo.se/2010/stieg-larsson-1954-2004_3515.html Stieg Larsson na stranicama časopisa Expo] {{šve oznaka}}
	* [http://www.imdb.com/name/nm2297183/ Stieg Larsson na IMDb] {{eng oznaka}}		* [http://www.imdb.com/name/nm2297183/ Stieg Larsson na IMDb] {{eng oznaka}}
	* [http://www.stadsmuseet.stockholm.se/In-English/Guided-tours/millennium/ Gradski muzej Stockholm – Millennium tura] {{eng oznaka}}		* [http://www.stadsmuseet.stockholm.se/In-English/Guided-tours/millennium/ Gradski muzej Stockholm – Millennium tura] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T01:58:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Stieg Larsson
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| pseudonim =
| rođenje = 15. kolovoza 1954., [[Skelleftehamn]]
| smrt = 9. studenog 2004., [[Stockholm]]
| nacionalnost = Šveđanin
| partner = [[Eva Gabrielsson]]
| poznat_po = [[Trilogija Millennium|Trilogija ''Millennium'']]
| zanimanje = [[novinar]], [[pisac]], [[aktivist]]
| godine_rada = 1990-2004
| web = http://stieglarsson.se/
}}
'''Karl Stig-Erland “Stieg” Larsson''' ([[Skelleftehamn]], [[15. kolovoza]] [[1954.]] – [[Stockholm]], [[9. studenog]] [[2004.]]) bio je [[Šveđani|švedski]] [[novinar]], [[pisac]] i [[Antifašizam|antifašistički]] [[Aktivizam|aktivist]]. Najpoznatiji je po [[Trilogija Millennium|trilogiji ''Millennium'']], [[Kriminalistika|kriminalističkim]] [[Roman|romanima]] koji su objavljeni nakon njegove smrti.

==Biografija==
Stieg Larsson je rođen u gradiću [[Skelleftehamn]], na sjeveru [[Švedska|Švedske]]. Njegov otac i djed radili su u tamošnjoj željezari. Zbog trovanja [[Arsen|arsenom]], otac je morao napustiti posao, te se sa suprugom i mlađim sinom preselio u [[Stockholm]]. Mladi Stieg je do svoje osme godine živio s djedom i bakom. Nakon djedove smrti, obitelj se seli u sveučilišni grad [[Umeå]].<ref name="Norran">[http://norran.se/2007/06/berattelsenomstieglarsson/ Berättelsen om Stieg Larsson] (''Priča o Stiegu Larssonu''), Jenny Petersson, norran.se, 1.lipnja 2007., pristupljeno 7. listopada 2013. {{swe oznaka}}</ref> Kada je imao osamnaest godina, na [[Protest|protestu]] protiv [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] je upoznao [[Eva Gabrielsson|Evu Gabrielsson]], koja će mu postati životna suputnica.<ref name="FanB">[http://www.stieglarsson.com/Life-and-work Stieg Larsson Biography - Background] (''Biografija Stiega Larssona''), pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Nakon izvršenja vojnog roka, tijekom 1977. godine, boravio je u [[Afrika|Africi]].<ref name="Expo">[http://expo.se/2010/stieg-larsson-1954-2004_3515.html Stieg Larsson 1954-2004], expo.se, pristupljeno 7. listopada 2013. {{swe oznaka}}</ref> Nakon povratka u Švedsku je, uz razne sitne poslove radio i kao slobodni novinar. Od 1977. do 1999. godine bio je zaposlen prvo kao [[Grafički dizajn|grafički dizajner]], a kasnije kao novinar u [[Tidningarnas Telegrambyrå]], švedskoj [[Novinska agencija|novinskoj agenciji]]. 1982. godine je postao [[Skandinavija|skandinavski]] izvjestitelj za britanski antifašistički časopis [[Searchlight]], za koji je pisao sve do svoje smrti.<ref name="Expo"></ref> <ref name="FanW">[http://www.stieglarsson.com/biography-work Stieg Larsson Biography - Work] (''Biografija Stiega Larssona''), pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Jedan je od osnivača časopisa [[Expo (časopis)|Expo]] 1995. godine, a od 1999. godine pa sve do smrti je bio njegov glavni urednik i predsjednik [[Zaklada|zaklade]] Expo.<ref name="Expo"></ref>

==Pisanje==
Stieg Larsson je za svoj dvanaesti rođendan na poklon dobio [[pisaći stroj]] na kojem je provodio noći tipkajući.<ref name="Norran"></ref> Njegovi prvi pokušaji pisanja fikcije bili su u žanru [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]]. Bio je strastveni čitatelj znanstvene fantastike, a 1972. godine je su-uređivač [[Fanzin|fanzina]] ''Sfären'' (Sfera). Tijekom 1970-ih je objavio više od 30 fanzina. Nakon odlaska u Stockholm, postaje aktivan u ''Skandinavisk Förening för Science Fiction'' (Skandinavska udruga za znanstvenu fantastiku). Bio je član uprave 1978. i 1979. godine, a predsjednikom udruge postaje 1980. godine.<ref name="Aut">[http://www.famousauthors.org/stieg-larsson Stieg Larsson], pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref>

U lipnju 2010. godine u Švedskoj kraljevskoj knjižnici ([[Kungliga biblioteket]]) su pronađena dva ZF rukopisa pripisana Stiegu Larssonu, napisana kada je imao oko 17 godina.<ref name="Nyt">[http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2010/06/08/unpublished-manuscripts-by-stieg-larsson-are-found/?_r=0 Unpublished Manuscripts by Stieg Larsson Are Found] (''Pronađeni neobjavljeni rukopisi Stiega Larssona''), Dave Itzkoff, artsbeat.blogs.nytimes.com, 8.lipnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref>

Larssonovo prvo ime bilo je ''Stig'', što je uobičajeni oblik u Švedskoj. U svojim ranim dvadesetima je promijenio ime da bi izbjegao zabunu sa [[Stig Larsson|Stigom Larssonom]] koji je postao poznati pisac prije njega.<ref name="Fol">[http://www.folkbladet.nu/137240/stig-larsson-han-andrade-sjalv-stavningen/ Stig Larsson: Han ändrade själv stavningen] (''Stig Larsson: sam je promijenio slova''), folkbladet.nu, 27. veljače 2009., pristupljeno 7. listopada 2013. {{swe oznaka}}</ref> Oba se imena jednako izgovaraju.

==Novinarstvo i aktivizam==
Stieg Larsson je počeo istraživati teme [[Rasizam|rasizma]] i političkog [[Ekstremizam|ekstremizma]] još u školi, prilikom rada na školskom projektu 1972. godine i od tada pa sve do smrti to mu je bila glavna preokupacija.<ref name="FanW"></ref> Sredinom 1970-ih bio je aktivni član ''Kommunistiska Arbetareförbundet'' (Komunistička radnička unija), uređivao je [[Trockizam|trockistički]] časopis ''Fjärde Internationalen'' (Četvrta Internacionala) i iznimno se interesirao za rat u Vijetnamu.<ref name="FanW"></ref> <ref name="Soc">[http://socialistworker.org/2010/04/15/thriller-with-a-radical-message?quicktabs_sw-recent-articles=9-20 Thriller with a radical message] (''Triler s radikalnom porukom''), Tristan Brosnan, socialistworker.org, 15.travnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Osim toga, dio 1977. godine je proveo u [[Eritreja|Eritreji]], gdje je obučavao pripadnice [[Eritrejski narodnooslobodilački front|EPLF]]-a.<ref name="Ert">[http://www.theguardian.com/books/2010/oct/15/stieg-girls-with-grenade-launchers Stieg Larsson 'spent year training Eritrean guerrillas'] (''Stieg Larsson "proveo godinu trenirajući eritrejske gerilce"''), Homa Khaleeli, theguardian.com, 16.listopada 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Sredinom 1980-ih sudjelovao je u izradi projekta ''Stoppa Rasismen'' (Stop rasizmu), a zajedno s novinarkom Annom-Lenom Lodenius 1988. godine započinje jednu od najvećih istraživanja rasizma ikada provedenih u Švedskoj. Njihov rezultat je objavljen u knjizi ''Extremhögern'' (Ekstremna desnica) 1990. godine, dok je drugo izdanje izašlo 1994. godine.<ref name="Expo"></ref> Larsson se smatrao i [[Feminizam|feministom]].<ref name="NL"></ref> Osim istraživanja ekstremne desnice, istraživao je i osuđivao [[Ubojstvo zbog časti|ubojstva zbog časti]] u Švedskoj.<ref name="Expo"></ref> Ipak, o njegovom feminizmu ne postoji konsenzus.<ref name="Fw">[http://www.thefword.org.uk/reviews/2009/09/larrson_review Feminist or misogynist?] (''Feminist ili mizoginist?''), Melanie Newman, thefword.org.uk, 4.rujna 2009., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> <ref name="Coh">[http://www.theguardian.com/commentisfree/2012/jan/08/nick-cohen-stieg-larsson Stieg Larsson was an extremist, not a feminist] (''Stieg Larsson je bio ekstremist, a ne feminist''), Nick Cohen, theguardian.com, 8.siječnja 2012., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref>

==Smrt i kontroverze==
Stieg Larsson je umro 9. studenog 2004. u dobi od 50 godina od posljedica [[Infarkt miokarda|srčanog udara]] nakon penjanja na sedmi kat zgrade u kojoj se nalaze uredi Expoa, jer [[dizalo]] nije bilo u funkciji.
<ref name="EG">[http://www.theguardian.com/books/2010/feb/21/stieg-larsson-eva-gabrielsson Stieg Larsson – by the woman who shared his life] (''Stieg Larsson – od žene koja je dijelila njegov život''), Rachel Cooke, theguardian.com, 21.veljače 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Pokopan je na [[Groblje|groblju]] Högalid, u Stockholmu.<ref name="Gr">[http://gravar.se/Högalids%20Församling/669/Stig%20Larsson Stieg Larsson], gravar.se, pristupljeno 7.listopada 2013. {{swe oznaka}}</ref>

Nakon Larssonove smrti započela je kontroverza oko vlasništva nad njegovom ostavštinom. Iako su živjeli zajedno 32 godine, Larsson i Eva Gabrielsson nikada se nisu vjenčali. Razlozi su bili sigurnosne prirode jer po švedskom zakonu parovi koji se žele vjenčati moraju objaviti svoju adresu.<ref name="EG"></ref> <ref name="JL">[http://www.jutarnji.hr/millenium-trilogija-nije-nikakav--euro-puding---to-je-pravi-svedski-hollywood/445745/ Stieg Larsson nakon smrti doživljava i filmsku slavu], Nenad Polimac, jutarnji.hr, 2.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013.</ref> Naime, zbog istraživanja ekstremne desnice u Švedskoj, Larsson je često bio meta prijetnji, a zabilježeno je nekoliko pokušaja napada. Jednom prilikom ga je grupa [[Skinheads|skinheada]] čekala ispred ureda, ali im je uspio pobjeći kroz stražnja vrata.<ref name="EG"></ref> <ref name="FanW"></ref> Nakon objavljivanja knjige ''Extremhögern'' u jednim [[Neonacizam|neonacističkim]] novinama objavljene su fotografije, adrese i telefonski brojevi autora.<ref name="FanW"></ref> <ref name="NL"></ref> Nakon što je jednom novinaru podmetnuta [[bomba]] u [[automobil]] 1999. godine, Larssonu je dojavljeno da ga jedna ekstremistička grupa prati, pa su on i Eva Gabrielsson bili pod policijskom zaštitom.<ref name="DM">[http://www.dailymail.co.uk/femail/article-1240159/Stieg-Larssons-widow-seen-penny-20m-fortune-earned-together.html The Girl who didn't Inherit a Fortune: Widow of bestselling Swedish author Stieg Larsson has not seen a penny of his £20m] (''Djevojka koja nije naslijedila bogatstvo: Udovica švedskog pisca Stiega Larssona nije vidjela ni penija od njegovih 20 mil. funti''), Antonia Hoyle, dailymail.co.uk, 3.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref>

Budući da švedski zakon ne priznaje zajednički život kao osnovu za nasljeđivanje,<ref name="NL">[http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Eva-Gabrielsson-Voljela-bih-da-ovu-knjigu-nikad-nisam-napisala Eva Gabrielsson: Voljela bih da ovu knjigu nikad nisam napisala], Marinko Krmpotić, novilist.hr, 30.travnja 2012., pristupljeno 8.listopada 2013.</ref> a i zbog činjenice da nije ostavio valjanu oporuku (2008. je pronađena jedna iz 1977. godine, ali je proglašena nevažećom jer nije bilo svjedoka)<ref name="SvD">[http://www.svd.se/kultur/stieg-larssons-testamente-hittat_1301161.svd Stieg Larssons testamente hittat] (''Pronađena oporuka Stiega Larssona''), Tobias Olsson, svd.se, 28.svibnja 2008., pristupljeno 7.listopada 2013. {{swe oznaka}}</ref> sva njegova ostavština, uključujući i buduće tantijeme od prodaje knjiga, pripala je njegovom ocu Erlandu i bratu Joakimu,<ref name="NL"></ref> za koje Gabrielsson tvrdi da nikada nisu bili u dobrim odnosima niti su dijelili njegove političke stavove.<ref name="EG"></ref><ref name="DM"></ref> Jedna od stvari koje im Gabrielsson zamjera su i promijenjeni naslovi romana u lošem engleskom prijevodu kao i to da je slika stvorena o Stiegu Larssonu netočna odnosno nepotpuna.<ref name="DM"></ref>

==Trilogija ''Millennium''==
{{glavni|Trilogija Millennium}}

Prva knjiga iz [[Trilogija Millennium|trilogije ''Millennium'']] objavljena je ubrzo poslije autorove smrti, 2005. godine. Larsson je prvi roman napisao tijekom ljeta 2002., a planirao ih je napisati deset.<ref name="Nytt">[http://www.nytimes.com/2010/05/23/magazine/23Larsson-t.html?ref=general&src=me&pagewanted=all&_r=0 The Afterlife of Stieg Larsson] (''Zagrobni život Stiega Larssona''), Charles McGrath, nytimes.com, 20.svibnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Glavne teme su [[trgovanje ljudima]], nasilje nad ženama, ekstremni desničarski pokreti, patnje malih ljudi upletenih u zakulisne igre moćnika i [[Tajna služba|tajnih službi]] i sl. Glavna junakinja trilogije je [[Lisbeth Salander]] – asocijalna djevojka alternativnog stila, hakerica, koja je pretrpjela puno nepravde i boli. Bori se protiv muškaraca koji mrze žene, a pronalazi ih među švedskom elitom − [[Kapitalizam|kapitalistima]], [[Aristokracija|aristokracijom]], [[Odvjetnik|odvjetnicima]] i [[Političar|političarima]], što Larssonovu trilogiju čini provokativnom.<ref name="JL"></ref>

Prvi roman iz serije je dobio nagradu “Stakleni ključ” za najbolji [[Nordijska regija|nordijski]] kriminalistički roman 2006., a treći roman je dobio istu nagradu 2008. Knjige su postigle veliki uspjeh prvo u Švedskoj, zatim u ostalim skandinavskim zemljama, a kasnije i u cijeloj [[Europa|Europi]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Također, Larsson je prvi pisac koji je prodao više od milijun [[e-knjiga]] preko [[Amazon.com|Amazona]].<ref name="Amz">[http://www.theguardian.com/books/2010/jul/28/stieg-larsson-1m-ebooks-amazon Stieg Larsson becomes first author to sell 1m ebooks on Amazon] (''Stieg Larsson je postao prvi pisac koji je prodao milijun e-knjiga na Amazonu''), Alison Flood, theguardian.com, 28.srpnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> U Hrvatskoj je prva knjiga iz serije objavljena 2008. godine pod naslovom ''[[Muškarci koji mrze žene]]'', druga 2009. pod naslovom ''[[Djevojka koja se igrala vatrom]]'' i posljednja 2010. pod naslovom ''[[Kule u zraku]]''.

Prema romanima su 2009. u međunarodnoj koprodukciji snimljena tri filma (prvoga je režirao [[Niels Arden Oplev]], a druga dva [[Daniel Alfredson]]). Prema prvom romanu je 2011. snimljen američki film u režiji [[David Fincher|Davida Finchera]].<ref name="imdb">[http://www.imdb.com/name/nm2297183/ Stieg Larsson na IMDb], pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref>

==Bibliografija==

===Publicistika===
* 1991. − ''Extremhögern'', Stieg Larsson, Anna-Lena Lodenius
* 2001. − ''Sverigedemokraterna: den nationella rörelsen'', Stieg Larsson, Mikael Ekman
* 2004. − ''Debatten om hedersmord: feminism eller rasism'', Stieg Larsson, Cecilia Englund
* 2004. − ''Sverigedemokraterna från insidan'', Richard Slätt, Maria Blomquist, Stieg Larsson, David Lagerlöf m.fl.

===Romani===
[[Trilogija Millennium|Trilogija ''Millennium'']]:
* 2005. − ''Män som hatar kvinnor'': ''[[Muškarci koji mrze žene]]'' (2008., prijevod Željka Černok)
* 2006. − ''Flickan som lekte med elden'': ''[[Djevojka koja se igrala vatrom]]'' (2009., prijevod Željka Černok)
* 2007. − ''Luftslottet som sprängdes'': ''[[Kule u zraku]]'' (2010., prijevod Željka Černok)

===Časopisi===
ZF fanzini:
* 1972.–1973. − ''Sfären'' (s Runeom Forsgrenom), 4 broja
* 1974.–1977. − ''FIJAGH!'' (s Runeom Forsgrenom), 9 brojeva
* 1973.–1976., 1983. − ''Långfredagsnatt'', 5 brojeva
* 1978. − ''Memorafiac'', 2 broja
* 1979.–1980. − ''Fanac'' (s Evom Gabrielsson), 7 brojeva
* 1980. − ''The Magic Fan'' (s Evom Gabrielsson), 2 broja

Ostalo:
* 1999.-2002. − ''Svartvitt med Expo''
* 2002.–2004. − ''Expo''

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.stieglarsson.se/ Službena stranica švedskog izdavača] {{eng oznaka}}
* [http://expo.se/2010/stieg-larsson-1954-2004_3515.html Stieg Larsson na stranicama časopisa Expo] {{swe oznaka}}
* [http://www.imdb.com/name/nm2297183/ Stieg Larsson na IMDb] {{eng oznaka}}
* [http://www.stadsmuseet.stockholm.se/In-English/Guided-tours/millennium/ Gradski muzej Stockholm – Millennium tura] {{eng oznaka}}

{{GLAVNIRASPORED:Larsson, Stieg}}
[[Kategorija:Životopisi, Švedska]]
[[Kategorija:Švedski književnici]]
[[Kategorija:Novinari]]
[[Kategorija:Politički aktivisti]]