WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T11:00:59Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 11:00
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Stevan Moljević'''-->[[~~File~~:Čitanje presude.jpg\|mini\|desno\|Čitanje presude na tzv Beogradskom procesu 1946. godine. Prvi s desna, [[Dragoljub (Draža) Mihailović\|Draža Mihalović]], do njega Stevan Moljević]]		<!--'''Stevan Moljević'''-->[[Datoteka:Čitanje presude.jpg\|mini\|desno\|Čitanje presude na tzv Beogradskom procesu 1946. godine. Prvi s desna, [[Dragoljub (Draža) Mihailović\|Draža Mihalović]], do njega Stevan Moljević]]
	'''Stevan Moljević''' ([[Rudo]], [[6. siječnja]] [[1887.]] - [[Sremska Mitrovica]], [[15. studenog]] [[1959.]]) bio je [[Srbi\|srpski]] [[pravnik]], jedan od najistaknutijih [[Velika Srbija\|velikosrpskih]] /[[četnici\|četničkih]] [[ideologija\|ideologa]]<ref>{{Citiranje weba\|url=https://books.google.hr/books?id=0SKxAAAAIAAJ&q=stevan+moljevi%C4%87&dq=stevan+moljevi%C4%87&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjWk5nhhZPrAhULtosKHVP7ASs4ChDoATAJegQIARAC\|title=Četnički zločini u Bosni i Hercegovini, 1941.-1945\|author=Zdravko Dizdar\|date=2002.\|work=\|language=\|publisher=Hrvatski institut za povijest\|accessdate=11. kolovoza 2020.}}</ref>, urednik četničkog časopisa “[[Ravna Gora (časopis)\|Ravna Gora]]“, član četničke Vrhovne komande i politički savjetnik [[Draža Mihailović\|Draže Mihailovića]] tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]].		'''Stevan Moljević''' ([[Rudo]], [[6. siječnja]] [[1887.]] - [[Sremska Mitrovica]], [[15. studenog]] [[1959.]]) bio je [[Srbi\|srpski]] [[pravnik]], jedan od najistaknutijih [[Velika Srbija\|velikosrpskih]] /[[četnici\|četničkih]] [[ideologija\|ideologa]]<ref>{{Citiranje weba\|url=https://books.google.hr/books?id=0SKxAAAAIAAJ&q=stevan+moljevi%C4%87&dq=stevan+moljevi%C4%87&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjWk5nhhZPrAhULtosKHVP7ASs4ChDoATAJegQIARAC\|title=Četnički zločini u Bosni i Hercegovini, 1941.-1945\|author=Zdravko Dizdar\|date=2002.\|work=\|language=\|publisher=Hrvatski institut za povijest\|accessdate=11. kolovoza 2020.}}</ref>, urednik četničkog časopisa “[[Ravna Gora (časopis)\|Ravna Gora]]“, član četničke Vrhovne komande i politički savjetnik [[Draža Mihailović\|Draže Mihailovića]] tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T03:55:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Čitanje presude.jpg|mini|desno|Čitanje presude na tzv Beogradskom procesu 1946. godine. Prvi s desna, [[Dragoljub (Draža) Mihailović|Draža Mihalović]], do njega Stevan Moljević]]
'''Stevan Moljević''' ([[Rudo]], [[6. siječnja]] [[1887.]] - [[Sremska Mitrovica]], [[15. studenog]] [[1959.]]) bio je [[Srbi|srpski]] [[pravnik]], jedan od najistaknutijih [[Velika Srbija|velikosrpskih]] /[[četnici|četničkih]] [[ideologija|ideologa]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://books.google.hr/books?id=0SKxAAAAIAAJ&q=stevan+moljevi%C4%87&dq=stevan+moljevi%C4%87&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjWk5nhhZPrAhULtosKHVP7ASs4ChDoATAJegQIARAC|title=Četnički zločini u Bosni i Hercegovini, 1941.-1945|author=Zdravko Dizdar|date=2002.|work=|language=|publisher=Hrvatski institut za povijest|accessdate=11. kolovoza 2020.}}</ref>, urednik četničkog časopisa “[[Ravna Gora (časopis)|Ravna Gora]]“, član četničke Vrhovne komande i politički savjetnik [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

U [[memorandum]]u i [[elaborat]]u [[Homogena Srbija]] zagovara stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]] i njeno [[etničko čišćenje]] od drugih [[narod]]a.

==Životopis==

Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a gimnaziju u [[Zagreb]]u, nakon toga i pravni fakultet.

Još kao gimnazijalac pristupio je srpskom omladinskom pokretu koji se borio protiv [[Austro-Ugarska|Austrijske Monarhije]] i protiv [[Aneksija BiH|Aneksije BiH]]. U [[Banja Luka|Banjoj Luci]] je organizirao društvo „Soko“ i udruženje „Pobratimstvo“.

Pripadao je u početku Samostalnoj demokratskoj stranci [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]].

[[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] vlasti ga na sudskom postupku [[1916.]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zbog optužbe za [[veleizdaja|veleizdaje]] osuđuju na [[zatvor]]sku kaznu, iz zatvora je pušten nakon sloma Austro-Ugarske.

Godine [[1918.]] je kao pobornik velikosrpske ideje i četništva, inicijator integracije BiH u [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Po stvaranju [[Srpski kulturni klub|Srpskog kulturnog kluba]] u [[Beograd]]u, postao je predsjednik banjalučkog odbora kluba i na tom položaju ostao sve do početka novog rata. Kao uglednom banjalučkom odvjetniku koje je pomogao razvoju prijateljski odnosa [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Francuska|Francuske Republike]], dodijeljen mu je 1937. god. francuski [[Legija časti|Orden Legije časti]]. Bio je osnivač i predsjednik Rotari kluba i Jugoslovensko-britanskog kluba u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].
[[Datoteka:Yugoslavia moljevic1941 sr.png|mini|lijevo|300px|Granice Velike Jugoslavije i homogene Srbije po Moljeviću (Moljević je kartu razgraničenja sam sačinio)|alt=]]

Poslije sloma srpske kraljevske vojske 17. travnja 1941. odlazi u [[Crna Gora|Crnu Goru]]. Već u lipnju [[1941.]] napisao je koncepciju „[[Velika Srbija]]“.<ref>{{Citiranje weba|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=k28tAQAAIAAJ&dq=vasilije+kresti%C4%87+velika+srbija&focus=searchwithinvolume&q=moljevi%C4%87|title=Great Serbia: Truth, Misconceptions, Abuses : Papers Presented at the International Scientific Meeting Held in the Serbian Academy of Sciences and Arts Belgrade, October 24-26, 2002|author=Vasilije Krestić|date=2004|work=|language=engeski|publisher=|accessdate=11. kolovoza 2020}}</ref>, u koju prema zapadu uključuje čitavu Bosnu i Hercegovinu, te dijelove Hrvatske, a u pogledu (preostalog dijela) Hrvatske i [[Slovenija|Slovenije]] kao podređenih dijelova Jugoslavije, Moljević planira ostvarivanje srpske hegemonije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://books.google.hr/books?id=YSG5AAAAIAAJ&q=stevan+moljevi%C4%87&dq=stevan+moljevi%C4%87&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjH1bSqhJPrAhWnlosKHcYJBUIQ6AEwBnoECAYQAg|title=Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici, str. 96-96|author=Mujo Demirović|date=1999.|work=|language=|publisher=Ekonomski fakultet|accessdate=11. kolovoza 2020.}}</ref> Sam Moljević je sačinio kartografski prikaz granica planirane Velike Srbije.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.znaci.net/00001/4_14_1_35.htm|title=PISMO STEVANA MOLJEVlĆA IZ DRUGE POLOVINE DECEMBRA 1941. DRAGIŠI VASIĆU O GRANICAMA I DRUŠTVENOM UREĐENJU POSLERATNE »VELIKE SRBIJE«, u ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV - DOKUMENTI ČETNIČKOG POKRETA DRAŽE MIHAILOVIĆA - KNJIGA 1|author=Stevan Moljević|date=1981.|work=|language=srpski|publisher=|accessdate=11. kolovoza 2020.}}</ref> U kolovozu 1941. izabran je Moljević za člana [[Centralni nacionalni odbor|Centralnog nacionalnog odbora]] [[Četnici|Četničkog pokreta]]. U [[Srbija|Srbiju]] dolazi u travnju [[1942.]], a s glavnim četničkim vođom [[Draža Mihailović|Dražom Mihailovićem]] prvi put se sastaje na planini Zlatar u Srbiji u svibnju 1942. Od tada djeluje kao član četničke Vrhovne komande.

Bio je urednik lista „[[Ravna Gora (časopis)|Ravna Gora]]“, od 1943. godine prvi čovjek političkog vodstva četničkog pokreta, te jedan od organizatora [[Svetosavski kongres|Svetosavskog kongresa]] održanoga u siječnju 1944. godine u selu Ba kod [[Valjevo|Valjeva]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.znaci.net/00001/23_4_34.htm|title=BESMISLENA YU-RATOVANJA 1991-1995, pogl. ”Podudarnost ili revitalizacija projekta “Homogena Srbija”|author=Ilija T. Radaković|date=1997|work=|language=srpski|publisher=Društvo za istinu o antifašističkoj borbi, Beograd|accessdate=11. kolovoza 2020.}}</ref>
Bio je važni suradnik D. Mihailovića sve do Mihailovićevog napuštanja [[Srbija|Srbije]] i odlaska u Bosnu. U ožuljku [[1945.]] daje ostavku.

Poslije rata u rujnu 1945. predao se komunističkom [[režim]]u. Na [[Beogradski proces|suđenju ("Beogradski proces")]] Draži Mihailoviću i drugim vodećim četnicima u Beogradu [[1946.]] bio je drugookrivljeni (dakle mu je [[tužiteljstvo]] dalo po značaju mjesto odmah nakon Draže Mihalovića, kao prvookrivljenoga), te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Umro je na odluženju zatvorske kazne u Srijemskoj Mitrovici 15. studenog 1959. god.

== Ideja o etničkom čišćenju ==

Smatra se jednim od začetnika ideje o „[[etničko čišćenje|etničkom čišćenju]]“:

Projekt Stevana Moljevića rađen je za četničku vojnu silu koja je bila pod okriljem izbjegličke vlade u [[London]]u i koja je očekivala podršku savezničkih sila.

Cilj je bila homogena Srbija koja je trebala biti "očišćena" od Hrvata i Muslimana.

Tijekom rata 1941. - 1945. godine četnici su brojnim pokoljima i protjerivanjima Hrvata i Muslimana "očistili" brojna područja Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Prema istraživanjima Z. Dizdara moglo bi se ustvrditi da su četnici ubili 32.000 Hrvata: oko 20.000 u Hrvatskoj i 12.000 u Bosni i Hercegovini i 33.000 Muslimama u Bosni i Hercegovini. Za projekt Velike Srbije ubijena su 52 katolička svećenika i 67 muslimanskih svećenika.<ref>"Z. Dizdar i M. Sobolevski, Prešućeni četnički zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1941-1945. godine, Zagreb, 1999</ref>

== Memoari ==
[[UDBA]] je nakon Moljevićeve smrti sačuvala njegove memoare koje je pisao u zatvoru, te ih je Institut za savremenu istoriju Beograd objavio 2020. god. <ref>{{Citiranje weba|url=, 302.|title=(prezentacija knjige Stevana Moljevića, "Ravna gora u svetlu i magli", priredili prof. dr Momčilo Pavlović i dr Bojan B. Dimitrijević, Beograd, Institut za savremenu istoriju, Društvo istoričara Srbije „Stojan Novaković“, Arhiv Srbije, 2019)|author=Miloš Žikić|date=|work=|language=|publisher=Istorija 20. veka, god. 38, 1/2020|accessdate=11. kolovoza 2020.}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Moljević, Stevan}}
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Srpski političari]]
[[Kategorija:Velikosrpski pokret]]

Stevan Moljević - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica