WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T11:09:03Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:09
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stela'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	[[Datoteka:Egyptian funerary stela.jpg\|mini\|Egipatska pogrebna stela]]		[[Datoteka:Egyptian funerary stela.jpg\|mini\|Egipatska pogrebna stela]]
	'''Stela''' je kamena ili drvena ploča raznovrsnog oblika s ukrasima i natpisima pogrebnog ili spomeničkog karaktera. Posebice su važne stele koje je dao napraviti [[faraon]] ili neki drugi vladar ([[Asirija\|asirski]], [[Babilonija\|babilonski]] i sl.), jer su imale obavještajnu i promidžbenu ulogu ("kraljevske stele" i granične stele, velikih dimenzija).		'''Stela''' je kamena ili drvena ploča raznovrsnog oblika s ukrasima i natpisima pogrebnog ili spomeničkog karaktera. Posebice su važne stele koje je dao napraviti [[faraon]] ili neki drugi vladar ([[Asirija\|asirski]], [[Babilonija\|babilonski]] i sl.), jer su imale obavještajnu i promidžbenu ulogu ("kraljevske stele" i granične stele, velikih dimenzija).

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T12:24:49Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 12:24
Redak 79:		Redak 79:
	* [http://www.amz.hr/naslovnica/odjeli/zbirke/anticki-odjel.aspx Arheološki muzej u Zagrebu, Antički odjel]		* [http://www.amz.hr/naslovnica/odjeli/zbirke/anticki-odjel.aspx Arheološki muzej u Zagrebu, Antički odjel]

	~~{{commonscat\|Steles}}~~

	[[Kategorija:Arheologija]]		[[Kategorija:Arheologija]]
	[[Kategorija:Stari vijek]]		[[Kategorija:Stari vijek]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T06:26:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:Egyptian funerary stela.jpg|mini|Egipatska pogrebna stela]]
'''Stela''' je kamena ili drvena ploča raznovrsnog oblika s ukrasima i natpisima pogrebnog ili spomeničkog karaktera. Posebice su važne stele koje je dao napraviti [[faraon]] ili neki drugi vladar ([[Asirija|asirski]], [[Babilonija|babilonski]] i sl.), jer su imale obavještajnu i promidžbenu ulogu ("kraljevske stele" i granične stele, velikih dimenzija).
[[Datoteka:Milkau Oberer Teil der Stele mit dem Text von Hammurapis Gesetzescode 369-2.jpg|mini|lijevo|Vrh [[Hamurabi]]jeve stele s najstarijim zakonima na svijetu]] [[Drevna Mezopotamija|Mezopotamska]] stela je ploča okomito postavljena u ulozi nadgrobnog spomenika, uvijek ukrašena reljefom koji opisuje neki događaj, ali najčešće samo kroz jednu ključnu glavnu scenu, tako se cijelo zbivanje svodi na samo jedan događaj. Jedan od najboljih primjera je ''"Naram-Sinova stela"'' iz 2300. god. pr. Kr. na kojoj Naram-Sin slavi pobjedu nad neprijateljem. To je obična kamena ploča, relativno laka, koja predstavlja kralja kao najveći lik kako se penje na planinu gazeći neprijatelje dok ga podanici slijede (Neuki Rimljani su je držali za običnu nadgrobnu ploču). Najpoznatija je [[Hamurabijeva stela]] koja na vrhu prikazuje Babilonskog kralja [[Hamurabi]]ja ispred [[akad]]skog boga sunca [[Šamaš]]a koji sjedi okrunjen na simboličnoj planini, a niz cijelu stelu je [[klinasto pismo|klinastim pismom]] upisan prvi poznati skup zakona na svijetu (''Hamurabijev zakonik'').

== Nadgrobne stele s prikazom vrata u rimskoj provinciji Dalmaciji ==

Nadgrobne stele s prikazom vrata karakteristične su za [[Dalmacija (rimska provincija)|rimsku provinciju Dalmaciju]], i to za pripadnike VII. legije koja je bila stacionirana u [[Legija|legijskome]] logoru [[Tilurij]]u ([[Gardun]] kod [[Trilj]]a). Točno vrijeme dolaska legije na ovo područje nije utvrđeno, no najviše se autora slaže da je to bilo negdje u vrijeme [[Batonski rat|Batonova ustanka]] (6. – 9. g.) kada ona dolazi s područja [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonije]] ili [[Mezija|Mezije]]. Autori su određeniji za vrijeme odlaska legije te ga smještaju u 61. godinu kada se vojska seli u logor Viminacij u Meziji.<ref name="Tončinić">Tončinić, Domagoj. ''Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije'', Arheološki muzej u Splitu, Split, 2011. {{ISBN|978-953-7633-07-3}}, str. 11-15, 17, 18, 19, 138 - 144, 149, 154, 155, 156, 157, 158, 159, 160</ref> Nakon odlaska VII. legije iz provincije Dalmacije, radionica se, prema akademiku [[Nenad Cambi|Nenadu Cambiju]] ne seli s legijom, već ostaje u Dalmaciji. Radionica se seli iz [[Tilurij]]a u Burn, gdje se stele nastavljaju izrađivati za pripadnike XI. legije Claudia pia fidelis te nakon njenog odlaska za pripadnike IV. legije ''Flavia felix''.<ref name="Tončinić"/>

Na nadgrobnim se spomenicima VII. legija spominje u tri različita oblika, kao ''VII. legija (leg(io) VII.), VII. legija Claudia pia fidelis (leg(io) VII. C(laudia) p(ia) f(idelis)'') te kao ''VII. legija Claudia (leg(io) VII. Cl(audia))''. Naime, s ciljem obnove republike, namjesnik [[Dalmacija (rimska provincija)|rimske provincije Dalmacije]] [[Lucije Aruncije Kamil Skribonijan]], pozvao je [[42|42. godine]] cara [[Klaudije|Klaudija]] da se odrekne vlasti, no VII. i XI. legija mu se nisu pridružile u pobuni te im je stoga car u znak lojalnosti dodijelio počasni naslov ''Claudia pia fidelis'', koji od tada nalazimo na spomenicima te nam pomaže pri dataciji. Skraćeni oblik počasnog naslova ''leg(io) VII Cl(audia)'' spominje se samo na jednome spomeniku iz [[3. stoljeće|3. stoljeća]] u vrijeme kada legija više nije boravila Dalmaciji, nego u [[Mezija|Meziji]].<ref name="Tončinić"/>

==== Teorije podrijetla ====

Harald Hofmann u djelu ''„Rimski nadgrobni spomenici Podunavlja“'' objavio je šest stela pripadnika VII. legije iz [[Tilurij]]a i [[Spalatum|Spalata]], koje je izdvojio kao tip [[Mala Azija|maloazijskog]] grobnog pročelja. Maloazijske utjecaje Harald Hofmann vidi u motivu vrata kakav se javlja na grobnicama u [[Frigija|Frigiji]], [[Likija|Likiji]] i [[Karija|Kariji]], ali i u motivima oružja, lava koji nasrće na bika te u muškom orijentalnom liku kojeg poistovjećuje s [[Atis]]om.<ref name="Hofmann">Hofmann, Harald. ''Römische Militärgrabsteine der Donauländer'', Alfred Hölder, Beč(Wien), 1905., str. 54-60</ref> Sergio Rinaldo Tufi u motivu vrata i muškoga lika vidi ''porta Inferi'' i Atisa, no smatra da je riječ o utjecajima iz Italije jer se i tamo javlja motiv ''porta Inferi''.<ref name="Tončinić"/>

Julijan Medini u djelu ''„Spomenici s Atisovim likom na području Sinjske krajine“'' objavio je tri stele iz [[Tilurij]]a na kojima također vidi ''porta Inferi'' i Atisa. Motiv vrata pronalazi i na stelama s [[Vis]]a koje se tamo javljaju prije dolaska VII. legije, no na temelju stilskih svojstava ipak zaključuje kako one nisu mogle utjecati na tilurijske stele. Iako je zaključio kako su tilurijske stele tipološki sličnije [[Italija (rimska provincija)|italskim]] nego [[Frigija|frigijskim]], ne odbacuje tezu o maloazijskim utjecajima.<ref name="Tončinić"/> [[Nenad Cambi]] u svojim radovima odbacuje tezu o maloazijskim utjecajima te smatra da ulogu u formiranju ovoga tipa stela imaju arhitektonski uzori i mutacija, a ne religiozne predodžbe o zagrobnom životu. U tipu stela s prikazom vrata, vidi reduciranu imitaciju pročelja sepulkralne arhitekture za one koji si nisu mogli priuštiti bogatu grobnicu, gdje vrata predstavljaju ulaz u grobnicu, a lik muškarca zarobljenog orijentalca.<ref name="Tončinić"/>

==== Tipologija ====

Prof. dr. sc. [[Mirjana Sanader]] napravila je tipološku analizu stela pripadnika VII. legije te je pritom izdvojila dva [[osnovna]] tipa, '''glavni tip A''' i '''reducirani tip A''', koje je dr. sc. [[Domagoj Tončinić]] proširio na daljnje podtipove.

===== Arhitektonski tipovi =====

'''Glavni tip A''' čine arhitektonski koncipirane stele u formi [[edikula|edikule]] ili naiska. Gornji dio završava s trokutastim [[zabat]]om unutar kojeg je [[timpan]] s prikazima [[Meduza (mitologija)|meduze]], [[Rozeta|rozete]], [[Maska|maske]] ili divljih životinja u borbi. Zabat je flankiran [[akroterij]]ima s [[postament]]ima i listovima [[palmeta]], a ispod njega je [[friz]] ukrašen vegetabilnim ukrasima ili stiliziranim oružjem. [[Arhitrav]]na greda počiva na tordiranim stupovima s korintskim kapitelima i bazama, između kojih je natpisno polje ili poprsje pokojnika. Donji dio može biti neukrašen, ili češće s prikazom vrata podijeljenih u četiri polja unutar kojih se javljaju različiti motivi.<ref name="Sanader">Sanader, Mirjana. ''Imago provinciarum'', Alfa d.d., Zagreb, 2008. {{ISBN|978-953-168-952-6}}, str. 121-122</ref>

U '''Arhitektonski tip A1''' uvršteno je dvanaest stela čiji gornji dio čini arhitektonska kompozicija edikule ili naiska unutar koje je natpisno polje, dok su u donjem dijelu najčešće prikazana vrata, makar se javljaju i drugi dekorativni elementi. Ovaj se tip može podijeliti na dva podtipa.<ref name="Tončinić"/>

'''Arhitektonski tip A1a''' čine stele čiji gornji dio završava trokutastim zabatom unutar kojeg je timpan najčešće ukrašen reljefnim prikazom meduze [[Gorgona|Gorgone]], a javlja se i prikaz životinja u borbi i ženske glave. Zabat je flankiran akroterijima u obliku trokutastih postamenata na kojima počiva palmeta. Na jednoj steli akroteriji su u obliku životinja u zgrčenom položaju, a na nekim stelama akroteriji nisu sačuvani. Na svim stelama ovoga tipa friz je ukrašen reljefima oružja. Arhitravna greda počiva na tordiranim stupovima s korintskim kapitelima i bazama, između kojih je natpisno polje. U donjem dijelu prikazana su dvokrilna vrata podijeljena u četiri polja, gornja niža od donjih. Sva su polja uokvirena profilacijom, a prikazi su oblikovani u plitkom reljefu. U gornjim poljima to su najčešće alke za kucanje u obliku lavljih glava, a javljaju se i alke koje vise na listu. Donja su polja ukrašena reljefnim prikazom drški za otvaranje i zatvaranje vrata, koja se javljaju i u dekorativnom vegetabilnom obliku. Primjer je stela Tita Anherena iz [[Gardun]]a, danas smještena u [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkom muzeju u Splitu]].<ref name="Tončinić"/>

'''Arhitektonski tip A1b''' čine dvije stele – Lucija Mumija i Lucija Kornelija. Gornji dio stela oblikovan je u obliku edikule ili naiska, dok donji dio nije ukrašen motivom vrata. Na steli Lucija Kornelija u donjem dijelu prikazana je dolabra, a na steli Lucija Mumija donji dio podijeljen je u tri vodoravna polja od kojih su gornji i donji neukrašeni, a središnji je ukrašen reljefom vojnih oblikovanja.<ref name="Tončinić"/>

'''''Arhitektonski tip A2''''' čine stele čiji je gornji dio oblikovan u obliku edikule ili naiska, unutar kojeg je smješteno natpisno polje s likom pokojnika iznad njega. U donjem dijelu prikazan je motiv dvokrilnih vrata podijeljenih u četiri polja. Gornja polja ukrašena su alkama za kucanje u obliku lavljih glava, a donja reljefnim prikazima zarobljenih orijentalaca. U ovaj tip stela uvrštena je stela Gaja Longina kao jedini primjerak.<ref name="Tončinić"/>

'''''Arhitektonskom tipu A3''''' pripisuju se dvije sačuvane stele, dva crteža izgubljenih stela te tri djelomično sačuvane stele. Gornji dio stela oblikovan je u obliku edikule ili naiska unutar kojeg je smješten reljefni prikaz pokojnika. Ispod edikule ili naiska najčešće je smješteno natpisno polje uokvireno profilacijom. Između edikule i natpisnog polja moguć je još jedan likovni prikaz. Donji dio stela ispod natpisnog polja može biti ukrašen motivom vrata ili bez ukrasa.<ref name="Tončinić"/> Ovaj se tip može podijeliti na tri podtipa.

'''''Arhitektonski tip A3a''''' čine stele čiji je gornji dio oblikovan u obliku edikule ili naiska s likom pokojnika unutar, a natpisnim poljem ispod edikule. U donjem dijelu prikazan je motiv dvokrilnih vrata podijeljenih u četiri polja. Primjer je stela Kvinta Metija Valenta. Stela završava trokutastim zabatom s akroterijima na vrhu i sa strane, koji su oblikovani u obliku životinja u zgrčenom položaju. Friz položen na dvostrukoj arhitravnoj gredi ukrašen je reljefima oružja, a unutar zabatnog polja prikazana je ženska glava. Ispod natpisnog polja oblikovana su dvokrilna vrata koja su podijeljena u četiri polja. Gornja su polja ukrašena alkama koje vise na listu, a donja reljefnim prikazima drške za otvaranje i zatvaranje vrata.<ref name="Tončinić"/>

'''''Arhitektonski tip A3b''''' čine stele čiji je gornji dio oblikovan u obliku [[edikula|edikule]] ili naiska s likom pokojnika unutar, s još jednim likovnim prikazom ispod edikule. Natpisno polje smješteno je na dnu stele. Nije sačuvana niti jedna stela ovoga tipa, ali se ovome tipu može pripisati crtež stele Marka Antonija Celera s prikazom konjanika u donjem dijelu.<ref name="Tončinić"/>

'''''Arhitektonski tip A3c''''' čine stele čiji je gornji dio oblikovan u obliku edikule ili naiska s likom pokojnika unutar, a natpisnim poljem ispod edikule. Donji dio stele je neukrašen. Ovome se tipu pripisuje stela Gaja Licinija.<ref name="Tončinić"/>

===== Reducirani tipovi =====

Prof. dr. sc. Mirjana Sanader izdvojila je stele s reduciranim arhitektonskim ukrasima u odnosu na arhitektonski tip, a dr. sc. Domagoj Tončinić napravio je daljnju podjelu stela ovoga tipa te ih je podijelio na tri podtipa – '''''reducirani tip a, reducirani tip b i reducirani tip c'''''.

Reduciranome tipu stela često nedostaje plastična obrada zabata, akroterija, friza ili arhitravne grede. U ovaj tip spadaju i stele s potpuno izrađenim zabatom, frizom i arhitravom, ali bez bočno tordiranih stupova.<ref name="Sanader"/>

'''''Reducirani tip a''''' čine stele čija je edikula ili naisk nepotpuna, a u donjem dijelu je oblikovan prikaz vrata. Primjer su stele Kvinta Bebija i Gaja Julija.<ref name="Tončinić" />

'''''Reducirani tip b''''' čine stele čija je edikula ili naisk nepotpuna, a u donjem dijelu nije oblikovan prikaz vrata, već neki drugi prikaz. Primjer je stela Kvinta Marcija čiji je donji dio ukrašen prikazom dolabre.<ref name="Tončinić" />

'''''Reducirani tip c''''' čine stele čija je edikula ili naisk nepotpuna, a u donjem dijelu nisu ukrašene nikakvim motivima. Primjer su stele Kvinta Murija i Lucija Trebonija Valenta.<ref name="Tončinić" />

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Stela Tita Anherena u Gardunu.jpg|Stela Tita Anherena iz Garduna, primjer nadgrobne stele s prikazom vrata u rimskoj provinciji Dalmaciji
Datoteka:Stela Lucija Kornelija u Gardunu.jpg|Stela Lucija Kornelija iz Garduna, primjer nadgrobne stele s prikazom vrata u rimskoj provinciji Dalmaciji
Datoteka:Stela Gaja Longina u Gardunu.jpg|Stela Gaja Longina iz Garduna, primjer nadgrobne stele s prikazom vrata u rimskoj provinciji Dalmaciji
Datoteka:Stela Lucija Mumija u Trilju.jpg|Stela Lucija Mumija iz Trilja, primjer nadgrobne stele s prikazom vrata u rimskoj provinciji Dalmaciji
Datoteka:Stela Gaja Julija u Trilju.jpg|Stela Gaja Julija iz Trilja, primjer nadgrobne stele s prikazom vrata u rimskoj provinciji Dalmaciji
Datoteka:Stela Lucija Trebonija Valenta u Solinu.jpg|Stela Lucija Trebonija Valenta iz Solina, primjer nadgrobne stele s prikazom vrata u rimskoj provinciji Dalmaciji
Datoteka:Stela Kvinta Metija Valenta u Solinu.jpg|Stela Stela Kvinta Metija Valenta iz Solina, primjer nadgrobne stele s prikazom vrata u rimskoj provinciji Dalmaciji

</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* Hofmann, Harald. ''Römische Militärgrabsteine der Donauländer'', Alfred Hölder, Beč(Wien), 1905.
* Tončinić, Domagoj. ''Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije'', Arheološki muzej u Splitu, Split, 2011. {{ISBN|978-953-7633-07-3}}
* Sanader, Mirjana. ''Imago provinciarum'', Alfa d.d., Zagreb, 2008. {{ISBN|978-953-168-952-6}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/orali-njivu-izorali-nadgrobnu-stelu-iz-2-st-nakon-krista.html ''Orali njivu, izorali nadgrobnu stelu iz 2 st. nakon Krista'', Dnevnik.hr., 19. travnja 2012.]
* [http://free-st.htnet.hr/pijerov/nadgrobna_stela.htm Cambi, Nenad. ''Nadgrobna stela s Drvenika'', Grabule Croatia]
* [http://www.amz.hr/naslovnica/odjeli/zbirke/anticki-odjel.aspx Arheološki muzej u Zagrebu, Antički odjel]

{{commonscat|Steles}}

[[Kategorija:Arheologija]]
[[Kategorija:Stari vijek]]

Stela - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica