Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:15:22Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:15
Redak 14:		Redak 14:

	==Povijest==		==Povijest==
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici		\|ime mjesta = Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici
	\|slika = Stećci, Umoljani.jpg		\|slika = Stećci, Umoljani.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T22:01:12Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 22:01
Redak 269:		Redak 269:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Stećci}}~~
	* [http://h.etf.unsa.ba/dig-katalog-stecaka/katalog.htm Virtualni katalog stećaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu]		* [http://h.etf.unsa.ba/dig-katalog-stecaka/katalog.htm Virtualni katalog stećaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu]
	* [http://www.livno-online.com/zupanija/12262-dubravko-lovrenovic-stecci-su-interkonfesionalni Dubravko Lovrenović, Stećci su interkonfesionalni]		* [http://www.livno-online.com/zupanija/12262-dubravko-lovrenovic-stecci-su-interkonfesionalni Dubravko Lovrenović, Stećci su interkonfesionalni]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T00:19:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:13st Radimlja.jpg|mini|300px|<center>Nekropola stećaka [[Radimlja]] pored [[Stolac (BiH)|Stoca]], 13.-15. st.]]
'''Stećak''' ([[sinonimi]]: '''bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća''', poznati i kao ''mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje'') je vrsta [[kamen]]og srednjovjekovnog nadgrobnog [[spomenik]]a. Naziv mu potječe od prezenta participa glagola »stajati«, tj. »stojeći«. Bilizi su nastali u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] i oslikavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali ima ih i u jugoistočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i sjeverozapadnoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]].
[[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|lijevo|<center>[[Stećak iz Zgošće]] ([[Kakanj]]) iz 15. st., [[Zemaljski muzej u Sarajevu]]]][[Datoteka:Stećak ploča.JPG|mini|lijevo|<center>Stećak u obliku ploče, [[Crljivica]], [[Cista Velika]]]]

== Podrijetlo ==
U suvremenoj događajnici stećci su tretirani kao siva zona, mjesto neodređenosti, jer su bile duge rasprave jesu li to spomenici kršćanskih heretika, bogumila, ili su to poganske, plemenske nekropole na tlu pokrštenih naroda. Među prvim teorijama odbačenih od struke jest teza o [[bogumili]]ma.

Razlog je taj što stećaka nema u svim područjima u kojima su djelovali bogumili (u Bugarskoj, Makedoniji ili kod francuskih katara). Osim toga, bogumilstvo se ugasilo prije 15. stoljeća., dok ovakvi spomenici traju do 16. stoljeća.<ref name="kršćanski" /> Dakle, ne ulazeći u problematiku crkvene organizacije u srednjovjekovnoj [[Vrhbosna|Vrhbosni]] i [[Humska zemlja|Humu]] te pojavu različitih hereza na jadranskoj obali i njenom dubokom zaleđu, niti je u Bosni, Humu (Hercegovini) i Dalmaciji bilo bogumila niti su oni bogumilski.

Teza o bogumilstvu u srednjovjekovnoj Bosni i Humu proizvod je povijesne znanosti 19. stoljeća ([[Božidar Petranović]], [[Franjo Rački]]...) koja se nastavlja i tijekom 20. stoljeća ([[Aleksandar Solovjev]], [[Dominik Mandić]]...). Služeći se takvim tezama pojedini autori ([[Arthur Evans]], Aleksandar Solovjev, [[Miroslav Krleža]]) pokušali su stećke, računajući na njihovu zemljopisnu jedinstvenost, objasniti tobožnjim bogumilima koji su utočište nalazili po prostranoj i planinskoj unutrašnjosti Balkana.<ref>[[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]]: [https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/ivan-alduk--stecci-nisu-bogumilski/15803 ''Ivan Alduk: Stećci nisu bogumilski! ''] Dalmatinski portal. 1. listopada 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.</ref>

Bilo je pokušaja da se kod nacionalno isključivih povjesničara (kod svih naroda gdje su se pojavili) narav spomenika prisvoji samo za svoju nacionalnu zajednicu, no riječ je o pojavi koja se proteže preko više krajeva. Pod njima su pokapani mrtvi i kod katolika i kod pravoslavaca i kod vjernika Crkve bosanske. Štoviše, i muslimani su prihvatili ovaj način pokapanja mrtvih u 15. stoljeću, dolaskom u regiju. Bilizi su bili usprkos svemu slabije istraženi i dosta su složenija pojava, koja na se vezuje ranije tradicije (ranosrednjovjekovne, starovjekovne, možda čak i prapovijesne) s konkretnim prostorom i vremenom srednjeg vijeka. Često se spominje oko 70.000 sačuvanih spomenika sveukupno, no čini se da je broj dosta veći.<ref name="kršćanski">Patricia Kiš: [https://www.jutarnji.hr/kultura/arhitektura/nadgrobni-spomenici-koji-su-nas-ujedinili-ni-hereticki-ni-vlaski-vec-jednostavno-krscanski/4534907/ ''Nadgrobni spomenici koji su nas ujedinili: Ni heretički ni vlaški već jednostavno - kršćanski ''] Jutarnji list. 16. srpnja 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.</ref>
Smatra se da su koštali kao iznadprosječna plaća.<ref>Patricia Kiš: [https://www.jutarnji.hr/kultura/art/kako-su-pokapani-nasi-preci-stecci-su-kostali-kao-iznadprosjecna-placa-tezili-od-pet-do-deset-tona/9563465/ '' KAKO SU POKAPANI NAŠI PRECI: Stećci su koštali kao iznadprosječna plaća, težili od pet do deset tona''] Jutarnji list. 2. studenoga 2019. Pristupljeno 7. lipnja 2020.</ref>

==Povijest==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici
|slika = Stećci, Umoljani.jpg
|godina = [[2016.]] (40. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1504 Stećci]
|država = {{ZD+X/B|BIH}} {{ZD+X/H|HRV}} {{ZD+X/C|CG}} {{ZD+X/S|SRB}}
 
{{Lokacijska karta|BiH|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=20
|label=Umoljani|position=right
|lat_deg=43|lat_min=39|lat_sec=18.5|lat_dir=N
|lon_deg=18|lon_min=14|lon_sec=13.24|lon_dir=E
}}Lokacija nekropole Umoljani u BiH
}}
Pojavili su se pojavili u drugoj polovici [[12. stoljeće|12. stoljeća]], doživjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te su se postupno prestali proizvoditi do sredine [[16. stoljeće|16. stoljeća]].<ref name=UNECO>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na UNESCO-vim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.</ref>

Prvi put stećci se spominju u [[putopis]]u Slovenca Benedikta Kuprešića [[1530.]] godine. No, upravo u to vrijeme je došlo do prekida običaja sahranjivanja ispod njih, nakon kratkotrajnog razdoblja konfesijskog razlikovanja spomenika, pa čak i pojave hibridnih muslimanskih stećaka-[[nišan]]a, po [[Osmanlije|osmanskoj]] okupaciji [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] (1463. i 1488.).<ref name=UNECO/>

U proučavanju stećaka ističu se brojni povjesničari i arheolozi kao što su: [[Ćiro Truhelka]], [[Marko Vego]], [[Alojz Benac]], [[Šefik Bešlagić]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Nada Miletić]] i [[Krešimir Kužić]].

Dana [[2. studenog]] [[2009.]] godine, ministarstva kulture zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore su zajednički nominirala stećke za uspis na [[UNESCO]]-v popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]], kao svoju zajedničku baštinu.<ref>[http://www.reuters.com/article/lifestyleMolt/idUSTRE5A13MK20091102 Reuters]</ref>

Među članovima stručnoga tima zaslužnog za uvrštenje [[stećak]]a na UNESCO-ov Popis svjetske baštine bio je [[Ivan Alduk (arheolog)|Ivan Alduk]].<ref> Objavila Sagita Mirjam Sunara. [http://doktor-za-umjetnine.blogspot.com/2016/08/intervju-ivan-alduk.html ''Razgovor s Ivanom Aldukom, članom stručnoga tima zaslužnog za upis stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske baštine ''] Doktor za umjetnine 2. kolovoza 2016. Pristupljeno 7. lipnja 2020.</ref>

Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, poslije sedam godina rada na tom projektu, upisani su na Listu svjetske baštine UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu). Tako je 15. srpnja 2016. odlučio odbor UNESCO-a na zasjedanju u [[Istanbul]]u. <ref>[http://vijesti.ba/clanak/317318/stecci-na-listi-svjetske-bastine Stećci na listi UNESCO]</ref>

==Odlike==
[[Datoteka:Stećak 15, Dugopolje.jpg|mini|lijevo|<center>Stećak s prikazom viteškog dvoboja i kola na [[Dugo polje|Dugopolju]] (Blidinje)]]
[[Datoteka:Stećak-ŠB JPG.jpg|mini|<center>Stećak poznat kao „Vitko”, [[Široki Brijeg]]]]
Dijele se dijele na ''položene'' (sanduci, ploče i najčešći sljemenjaci u obliku [[sarkofag]]a), koji su u većini, i ''uspravne'' ([[stup]]ovi, [[stela|stele]] i [[krst]]ače).<ref>[[Dimitrije Sergejevski]], ''Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine'', Ludmer, Zemaljski muzej, [[Sarajevo]], 1952.</ref>

Obično su ukrašeni srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki, ili rjeđe [[Reljef (umjetnost)|ucrtani reljef]]. Motivi su vjerski ([[križ]], [[ljiljan]], [[polumjesec]], [[prsten]] i sl.) ili svjetovni ([[ples]], [[lov]], [[viteški turnir]]i i sl.), koji se miješaju i nadupunjuju. U cijelosti, ornamentacija stećaka otkriva svjest i senzibilitet cijelog razdoblja i ljudi koji su bili uključeni u njihovo stvaranje, ali i pokojnika čije su želje često štovane prilikom rezbarenja, što se otkriva iz nekoliko izvora.<ref name=UNECO/>

Najviše podataka za povjesničare daju natpisi na [[Hrvatska ćirilica|arvatici]] koji odlikuju manji broj stećaka (njih oko 5000). Natpisi govore o različitim društvenim slojevima koji su pokapani ispod njih, a i njihovim različitim vjerskim pripadnostima ([[Crkva Bosanska]], [[Katolička Crkva]], [[Pravoslavna crkva]]).

Pored regionalnih razlika u oblikovanju i ukrašavanju, ali i kvaliteti klesanja, stećci su obično koncentrirani u skupinama od nekoliko obiteljskih stećaka, groblja cijelog klana s oko 30-50 stećaka, do velikih seoskih grobalja s nekoliko stotina stećaka<ref name=UNECO/>.

U 3162 zabilježenih nekropola u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] do 1979. godine registrirano je 69.356 spomenika tog tipa, od toga je u BiH na 2687 mjesta zabilježeno 59.593, u Hrvatskoj oko 4447, u Crnoj Gori oko 3049 i oko 2267 u Srbiji.<ref>Šefik Bešlagić, ''[http://www.scribd.com/doc/34223606/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost# Stećci - Kultura i umjetnost]'', IRO „Veselin Masleša”, [[Sarajevo]], 1979.</ref> Od ukupnog broja, na području općine [[Nevesinje]] zabilježeno je 3884, [[Konjic]] 3018 stećka, [[Livno]] 2494, [[Trebinje]] 2406, [[Rogatica]] 2628, [[Stolac (BiH)|Stolac]] 2319, itd.<ref>[http://www.mostovi.freeservers.com/novi_broj/stecci.htm Mirsad Čukle, Bosna i Hercegovna je ukrašena stećcima]</ref>

Najpoznatija je [[nekropola]] [[Radimlja]] kod [[Stolac (BiH)|Stoca]], a ostale znamenite su [[Grčka glavica]] kod [[Konjic]]a, [[Dugo polje]] na [[Blidinjsko jezero|Blidinju]] ([[Jablanica]]), [[Boljuni]] [[Stećci u donjoj Hercegovini|kod Stoca]], [[Ravanjska vrata]] na [[Kupres]]u, [[Velika i Mala Crljivica]] ([[Cista Velika]], [[Hrvatska]]), [[Novakovići]] u [[Nacionalni park Durmitor|Nacionalom parku Durmitor]] ([[Crna Gora]]), te [[Mramorje]] u mjestu [[Perućac]] ([[Bajina Bašta]],[[Srbija]]).

Najslavniji pojedinačni stećak je [[Zgošćanski stećak]], nađen u okolici [[Kakanj|Kaknja]], koji se nalazi u Zemaljskom muzeju u [[Sarajevo|Sarajevu]], a čiji se sedreni odljev nalazi u [[Gliptoteka HAZU|Gliptoteci HAZU-a]] u [[Zagreb]]u.

Klesari stećaka su nosili naziv „kovač” ili „dijak” (pisari), a najpoznatiji su bili [[Grubač]] i [[Semorad]] iz okolice Stoca.

==UNESCO-va svjetska baština==
[[Datoteka:Некропола са стећцима Борак (Хан-стјенички плато), Бурати 01.jpg|mini|<center>Nekropola Borak u selu Burati, [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)]]
[[Datoteka:Stećci, croatian medieval tombstones.JPG|mini|<center>Nekropola Velika Crljivica, [[Cista Velika]] (Hrvatska)]]
[[Datoteka:Riblje jezero Novakovici Zabljak.png|mini|<center>Nekropola Novakovići, [[Žabljak]] (Crna Gora)]]
[[Datoteka:Mramorje 2012 5.JPG|mini|<center>Nekropola Mramorje, [[Bajina Bašta]] (Srbija)]]
Pod nazivom „Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici”, [[UNESCO]] je zaštitio 30 lokaliteta grobalja s regionalno jedinstvenim stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Ova groblja koja datiraju od 12. do 16. stoljeća posjeduju stećke isklesane raznim dekorativnim motivima koji predstavljaju ikonografski kontinuitet sa srednjovjekovnom Europom, ali i lokalne tradicije<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstones Graveyards] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 17. srpnja 2016.</ref>. Zaštićeni lokaliteti su:

{| class="wikitable sortable"
! ID
! Ime
! Lokacija
! Koordinate
! Odlike
|-
| 1504-001
| ''[[Radimlja]]''
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] ([[Bosna i Hercegovina]])
| {{coord|43|05|32|N|17|55|26|E|name=Radimlja}}
|
|-
| 1504-002
| ''[[Grčka glavica]]'' u selu [[Biskup (Konjic)]]
| [[Konjic]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|29|48|N|18|7|18|E|name=Biskup}}
|
|-
| 1504-003
| ''[[Kalufi]]'' u mjestu [[Krekovi]]
| [[Nevesinje]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|18|47.5|N|18|11|47.3|E|name=Krekovi}}
|
|-
| 1504-004
| ''Borak'' u selu Burati
| [[Rogatica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|50|13|N|18|53|4.05|E|name=Borak}}
|
|-
| 1504-005
| ''[[Maculje]]''
| [[Novi Travnik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|03|2|N|17|40|30|E|name=Maculje}}
|
|-
| 1504-006
| ''[[Dugo polje]]'', [[Blidinje]]
| [[Jablanica]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|47.6|N|17|32|35|E|name=Dugo polje}}
|
|-
| 1504-007
| ''Gvozno''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|33|27.6|N|18|26|18|E|name=Gvozno}}
|
|-
| 1504-008
| ''Grebnice'', Radmilovića Dubrava, Baljci,
| [[Bileća]] ([Bosna i Hercegovina)
| {{coord|42|54|16.5|N|18|27|52|E|name=Grebnice}}
|
|-
| 1504-009
| ''[[Nekropola Bijača|Bijača]]''
| [[Ljubuški]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|27|N|17|35|22.5|E|name=Bijača}}
|
|-
| 1504-010
| ''Olovci''
| [[Kladanj]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|17|16|N|18|38|52|E|name=Olovci}}
|
|-
| 1504-011
| ''Mramor'', Musići
| [[Olovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|45|06|26|N|18|31|15|E|name=Mramor}}
|
|-
| 1504-012
| ''Stare kuće'', Donje Breške
| [[Tuzla]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|36|50|N|18|39|52|E|name=Stare kuće}}
|
|-
| 1504-013
| ''Kučarin'', Hrančići
| [[Goražde]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|40|57.3|N|18|45|34|E|name=Kučarin}}
|
|-
| 1504-014
| ''[[Boljuni]]''
| [[Stolac (BiH)|Stolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|1|40.38|N|17|52|29.36|E|name=Boljuni}}
|
|-
| 1504-015
| ''Dolovi'' u selu Umoljani
| [[Trnovo]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|39|18.5|N|18|14|13.24|E|name=Umoljani}}
|
|-
| 1504-016
| ''Luburića polje''
| [[Sokolac]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|7|28.34|N|18|50|34.45|E|name=Luburića polje}}
|
|-
| 1504-017
| ''Potkuk'', Bitunja
| [[Berkovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|6|3.86|N|18|7|44.24|E|name=Potkuk}}
|
|-
| 1504-018
| ''Mramorje'', Buđ
| [[Pale]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|49|4.44|N|18|45|35.53|E|name=Buđ}}
|
|-
| 1504-019
| ''Bečani''
| [[Šekovići]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|44|19|40.09|N|18|50|41.78|E|name=Bečani}}
|
|-
| 1504-020
| ''Mramor'', Vrbica
| [[Foča]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|23|24.99|N|18|56|34.99|E|name=Vrbica}}
|
|-
| 1504-021
| ''Čengića Bara''
| [[Kalinovik]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|25|14.83|N|18|24|7.24|E|name=Čengića Bara}}
|
|-
| 1504-022
| ''[[Ravanjska vrata]]''
| [[Kupres]] (Bosna i Hercegovina)
| {{coord|43|51|47.1|N|17|18|45.57|E|name=Ravanjska vrata}}
|
|-
| 1504-023
| ''[[Velika i Mala Crljivica]]''
| [[Cista Velika]] ([[Hrvatska]])
| {{coord|43|30|55.28|N|16|55|37.9|E|name=Crljivica}}
|
|-
| 1504-024
| ''St. Barbara'', Dubravka
| [[Konavle]] (Hrvatska)
| {{coord|42|32|0.42|N|18|25|20.57|E|name=Dubravka}}
|
|-
| 1504-025
| ''Grčko groblje''
| [[Žabljak]] ([[Crna Gora]])
| {{coord|43|5|41.34|N|19|8|57.06|E|name=Grčko groblje}}
|
|-
| 1504-026
| ''Bare Žugića''
| [[Žabljak]] (Crna Gora)
| {{coord|43|6|0.456|N|19|10|0.087|E|name=Bare Žugića}}
|
|-
| 1504-027
| ''Grčko groblje''
| [[Plužine]] (Crna Gora)
| {{coord|43|20|30.18|N|18|51|0.437|E|name=Grčko groblje}}
|
|-
| 1504-028
| ''Mramorje'', Perućac
| [[Bajina Bašta]] ([[Srbija]])
| {{coord|43|57|28|N|19|25|49|E|name=Perućac}}
|
|-
| 1504-028
| ''Mramorje'', Rastište
| [[Bajina Bašta]] (Srbija)
| {{coord|43|56|45|N|19|21|13|E|name=Rastište}}
|
|-
| 1504-028
| ''Grčko groblje'', Hrta
| [[Prijepolje]] (Srbija)
| {{coord|43|17|56|N|19|37|28|E|name=Hrta}}
|
|}

== Poveznice ==
* [[Umjetnost Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest jezika u Bosni i Hercegovini#Jezik u predosmanskome razdoblju|Jezik u predosmanskome razdoblju]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj]]
* [[Hačkar]]i, [[Armenija|armenski]] nadgrobni spomenici

== Izvori ==
{{izvori}}
* [[Šefik Bešlagić]], ''Stećci - kataloško-topografski pregled'', 1971.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Stećci}}
* [http://h.etf.unsa.ba/dig-katalog-stecaka/katalog.htm Virtualni katalog stećaka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu]
* [http://www.livno-online.com/zupanija/12262-dubravko-lovrenovic-stecci-su-interkonfesionalni Dubravko Lovrenović, Stećci su interkonfesionalni]
* [http://www.most.ba/06364/083.htm Članak o Crkvi bosanskoj s poglavljem o stećcima]
* [http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/2163/ Stećci - jedinstvena i zadivljujuća baština]
* [http://makdizdar.ba/?p=433/ Crteži motiva sa stećaka]
* [http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/219-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-i ''Radionice stećaka u Imotskoj krajini I'']
* [http://imotski-svitnjak.com/index.php/kamen/item/223-radionice-stecaka-u-imotskoj-krajini-ii ''Radionice stećaka u Imotskoj krajini II'']
* [https://www.researchgate.net/publication/335691820_Stazama_stecaka_Katalog_projekta_HERCUL ''Stazama stećaka, Katalog projekta HER.CUL''] Researchgate.net

{{Svjetska baština u BiH}}
{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}
{{Svjetska baština u Srbiji}}

[[Kategorija:Stećci| ]]

Stećak - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica