Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:25:32Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:25
Redak 99:		Redak 99:
	{{Starigrad}}		{{Starigrad}}
	{{GiO ZdŽ}}		{{GiO ZdŽ}}
	~~{{Portal Hrvatska}}~~

	[[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]]
	[[Kategorija:Velebit]]		[[Kategorija:Velebit]]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T11:13:05Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Starigrad'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	{{dz\|[[Stari Grad]]\|istoimeni grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji}}		{{dz\|[[Stari Grad]]\|istoimeni grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji}}
	{{Općina		{{Općina

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T12:21:49Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 12:21
Redak 88:		Redak 88:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Starigrad-Paklenica}}~~
	* [http://www.opcina-starigrad.hr/ Stranica Općine Starigrad]		* [http://www.opcina-starigrad.hr/ Stranica Općine Starigrad]
	* [http://www.rivijera-paklenica.hr/ Stranica Turističke zajednice]		* [http://www.rivijera-paklenica.hr/ Stranica Turističke zajednice]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:40:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{dz|[[Stari Grad]]|istoimeni grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji}}
{{Općina
| ime = Starigrad
| grb = Starigrad (grb).png
| karta2 = Zadarska županija
| naziv karte2 = Zadarske županije
| z. širina = 44.29
| z. dužina = 15.44
| županija = {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}}
| načelnik = Krste Ramić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])
| naselja = Starigrad Paklenica, [[Seline]], [[Tribanj]]
| površina = 170,09
| broj stanovnika2011. = 1.876
| poštanski broj = 23244
| slika_opis =
}}

'''Starigrad''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nerijetko se naziva prema naselju Starigrad Paklenica, kako bi se razlikovala od [[Stari Grad|Starog Grada]] na [[Hvar]]u.

== Općinska naselja ==
U sastavu općine su tri naselja: '''Starigrad Paklenica''', [[Seline]] i [[Tribanj]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.opcina-starigrad.hr/statut|title=Statut Općine Starigrad|author=|date=25. siječnja 2018.|work=|language=|publisher=|accessdate=30. kolovoza 2019.}}</ref>

== Zemljopisni položaj i vegetacija ==
Starigrad se nalazi na krajnjem sjeverozapadnom dijelu [[Zadarska županija|Zadarske županije]], a zemljopisno pripada sjevernoj Dalmaciji. Naselja općine protežu se duž dvadesetak kilometara obale Jadranskog mora, a nadvisuje ih planina [[Velebit]], na čijim se južnim padinama nalazi [[Nacionalni park Paklenica]]. Ovo područje u cijelosti je u zaštićenom prirodnom okruženju jer Velebit zajedno sa svojom obalom od 1981. godine ima status parka prirode.<ref>[http://www.rivijera-paklenica.hr/onama_polozaj.php Rivijera-Paklenica], posjećeno 16. siječnja 2013.</ref> Zbog karbonatne građe, karakterizira ga iznimno bogatstvo hidroloških i geomorfoloških oblika i pojava. Manita peć i Jama Vodarica najpoznatiji su speleološki objekti. Najviši planinski vrh Velebita je [[Vaganski vrh]] (1757 m), a slijede ga [[Sveto brdo]] (1752 m) i [[Babin vrh]] (1723 m). Prostor je pod utjecajem submediteranske i planinske klime što utječe na raznolikost vegetacije i njezine promjene s nadmorskom visinom. U Paklenici prevladavaju krški predjeli s niskim raslinjem i bukova šuma. Zastupljeni su bijeli i crni grab te crni bor na području nacionalnog parka. Vegetacija obiluje ljekovitim biljem (kadulja, komorač, metvica, vrisak, gospina trava), endemskim i reliktnim vrstama.

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina ima 1.876 stanovnika, u Starigradu Paklenici 1.140, u Selinama 469 i u Tribnju 267 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_4162.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>

== Istaknute osobe ==
* [[Branko Katalinić]], sveučilišni profesor, znanstvenik i stručnjak za područje fleksibilne automatizacije, robotike, inteligentnih samoorganizirajućih proizvodnih sustava i mehatronike
* [[Jure Petričević]], poljodjelski stručnjak i kulturni mecena
* [[Zoran Šikić]], inženjer šumarstva i doktor biotehničkih znanosti
* [[Zvonko Benzia]], katolički svećenik, umro na glasu svetosti<ref name="Senjski_zbornik">[http://hrcak.srce.hr/file/66656 Senjski zbornik 26] [[Mile Bogović]]: ''Znamenite ličnosti senjskoga filozofskog i teološkog učilišta 1806.-1940.'', str. 287 (1999.) (pristupljeno 17. kolovoza 2017.)</ref>

== Povijest Starigrada Paklenice ==
[[Datoteka:Većka kula na Starigradskoj obali.jpg|250px|desno|thumb|[[Većka kula]] na starigradskoj obali.]]
Velebitski prostor naseljen je još od razdoblja paleolitika, o čemu svjedoče keramički fragmenti pronađeni u pećinama. Sondažno iskopavanje Vaganačke pećine pokazuje kontinuitet naseljavanja od mezolitika do željeznog doba.<ref>Forenbaher, S.; Vranjican, P. ''Vaganačka pećina'' // ''Opuscula Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda 10.'' Zagreb: Zavod za arheologiju Filozofskog fakulteta, 1985., str. 1-21.</ref> Nakon trećeg vala panonsko-balkanskih seoba, na prijelazu iz 10. u 9. stoljeće prije Krista, na ovim prostorima oblikuje se [[Liburni|liburnska kultura]] i formiraju se gradinska naselja. Dubolnić opisuje sljedeće gradine: Lisarica, Sveta Trojica, Kojići Milovci, Gradina i Gradinica na Malom Rujnu, Gradina na Velikom Rujnu, Starigrad – centar, Gradina Marasovići, Paklarić, Gradina Seline, Gradina Kneževići, Gradina Modrič te nekoliko novootkrivenih lokaliteta.<ref>Dubolnić, Martina, ''Prapovijesna nalazišta na području Starigrada Paklenice.'' Zadar: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2006., str. 3-10.</ref> Dolaskom Rimljana gradine nastavljaju funkcionirati unutar grada Argyruntuma koji je dobio status municipija za vrijeme vladavine cara Tiberija. Argirunt se spominje u 1. stoljeću nakon Krista u djelu Naturalis Historia, autora [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]]. Tijekom sukoba bizantske vlasti s Ostrogotima u 6. stoljeću, bizantski car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan I.]] gradi utvrdu na položaju liburnske gradine Sveta Trojica, nedaleko od današnjeg naselja Tribanj-Šibuljina. Mihovil Abramić i Anton Colnago 1908. godine provode prva arheološka istraživanja uzduž glavne antičke ceste kojom se ulazilo u grad, na području gdje su mještani pokapali svoje incinerirane pokojnike. Tako je grad mrtvih razjasnio detalje o životu grada, kulturi, običajima, socijalnoj strukturi i trgovačkoj povezanosti. Unutar 400 grobova pronađeni su raznoliki i rijetki grobni prilozi: nakit od bronce, srebra, stakla i jantara, oruđe, oružje, brončane, keramičke i staklene posude te brojne uljane svjetiljke (lucerne) s reljefnim žigovima čak 25 različitih proizvođača. Argyruntum se održao do 4. stoljeća, nakon čega mu se gubi trag. Pretpostavka je da se zbog slabljenja ekonomske moći stanovništvo povuklo na neku od predrimskih gradina na kojima su se mogli baviti stočarstvom.<ref>Usp. Fadić, Ivo. ''Starigrad u Antici'', u: Nikola Tvrtković (ur.), ''Paklenički zbornik: Nacionalni park Paklenica.'' Starigrad-Paklenica: Uprava NP Paklenica, 1995., str. 230-235.</ref> U ranom srednjem vijeku započinje starohrvatsko naseljavanje, o čemu svjedoče sakralni objekti. Ovdje se doseljavaju [[Morlaci]]. Tijekom najvećih osmanskih opasnosti u 16. i prvoj polovici 17. stoljeća područje biva opustošeno, a [[Mlečani]] ga nakon [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] naseljavaju [[Bunjevci]]ma. Sukobi Mlečana i [[Habsburgovci|Habsburgovaca]] oko podvelebitskih naselja vodili su se sve do pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] 1797. godine.

== Gospodarstvo ==
Stanovništvo se u prošlosti bavilo nomadskim stočarstvom, o čemu svjedoče ljetni planinski pastirski stanovi, šumarstvom i oskudnom poljoprivredom. Razvojem prometnica te zbog specifičnih ambijentalnih i klimatskih značajki, u gospodarstvu su danas dominantne uslužne djelatnosti i turizam. To je potisnulo tradicionalne gospodarske grane, a posljedično dovelo i do demografskog pustošenja pakleničkih zaselaka. Starigrad ima preduvjete za razvoj posebnih oblika turizma, kao što su seoski i avanturistički odnosno sportski turizam. Čist okoliš pruža mogućnosti za proizvodnju autohtone hrane visoke kvalitete, čime bi se razvile brojne grane gospodarstva: [[maslinarstvo]], [[voćarstvo]], [[povrtlarstvo]], [[stočarstvo]], [[pčelarstvo]], [[ribarstvo]] i [[marikultura]]. Iako ukupne obradive poljoprivredne površine zauzimaju mali postotak područja općine, tradicionalne gospodarske grane se revitaliziraju i nastoje se istaknuti na tržištu zdrave hrane i prehrambenih proizvoda visoke kakvoće i specifičnosti.

== Spomenici kulture ==
* '''Večka kula''' srednjovjekovna je utvrda smještena uz samu obalu, između Starigrada i Selina. Kula potječe iz doba obrane od [[Turci|Turaka]], a prema narodnoj legendi o kralju Pasoglavu, bila je kraljevski dvor.
* '''Paklarić''' je srednjovjekovna utvrda koja se nalazi na položaju nekadašnje gradine s istočne strane ulaza u kanjon Velike Paklenice na nadmorskoj visini od 121 metra. Do vidikovca vodi staza koja započinje na starom obnovljenom mlinu. Istraživanje Paklarića provedeno je 2001. godine.<ref>[http://www.paklenica.hr/Paklenica_Poucne_i_bickl_staze.htm Nacionalni park Paklenica], posjećeno 31. veljače 2013</ref>
* '''Crkva svetog Petra''' je srednjovjekovno zdanje smješteno uz [[Državna cesta D8|Jadransku magistralu]] između Starigrada i Selina, pored potoka Velike Paklenice. Crkva je građena u dvije faze: srednjovjekovnoj i kasnosrednjovjekovnoj, nakon koje su dograđeni zvonik i kontrafori.<ref>[[Radomir Jurić|Jurić, Radomir]]. ''Crkva sv. Petra u Starigradu Paklenici'' // ''Senjski zbornik 30.'' Zadar: Arheološki muzej, 2003., str. 653.</ref> Oko crkve (i unutar nje) nalazi se groblje koje se koristilo od 14. do 16. stoljeća. Sačuvane su masivne kamene nadgrobne ploče mjestimično ukrašene plitkim reljefnim prikazima.<ref>Jurić, Radomir. ''Srednjovjekovni spomenici u velebitskom podgorju'', u: Nikola Tvrtković (ur.), ''Paklenički zbornik: Nacionalni park Paklenica.'' Starigrad-Paklenica: Uprava NP Paklenica, 1995., str. 246-252.</ref> U prvoj fazi istraživanja 1999. godine pronađeni su brojni grobni prilozi, naušnice, prstenje i novac.<ref>Jurić, Radomir. ''Crkva sv. Petra u Starigradu-Paklenici'' // ''Senjski zbornik 30.'' Zadar: Arheološki muzej, 2003., str. 649-658.</ref>
*'''[[Mirila]]''' su pogrebni spomenici uz velebitske staze nastali u razdoblju od 17. do 20. stoljeća. Povezani su s pogrebnim običajem stanovništva koje je zbog udaljenosti od župne crkve i groblja svoje pokojnike moralo nositi do groblja. Spomenici se sastoje od uzglavnog i uznožnog kamena s popločenjem između njih. Na putu do groblja, preminuli bi se položio na tlo i izmjerio po dužini tijela, a mjera bi se zabilježila kamenim pločama. Nakon pokopa izrađivalo se mirilo. Ljudi su ih poštovali i posjećivali više od samog groba u kojem je tek »tijelo, bez duše koja je ostala na mirilu«.<ref>[http://www.paklenica.hr/Paklenica_Kulturno-povijesna_b.htm Nacionalni park Paklenica], posjećeno 17. siječnja 2013.</ref> Na mirilima Kruškovac sačuvana je i jedna od rijetkih uzglavnica s uklesanim antropomorfnim simbolom.<ref>[http://www.rivijera-paklenica.hr/brosure/Mirila_letak2.pdf Mirila], preuzeto 16. siječnja 2013.</ref><ref>Trošelj, Mirjana. ''Prilog proučavanju i zaštiti mirila na Velebitu'', u: Nikola Tvrtković (ur.), ''Paklenički zbornik: Nacionalni park Paklenica''. Starigrad-Paklenica: Uprava NP Paklenica, 1995., str. 262-265.</ref>
* '''Etnokuća Marasovići''' jedan je od primjera obnovljene tradicijske gradnje. Nalazi se pred ulazom u Nacionalni park Paklenica, u starom zaseoku Marasovići.
* Posebnost gradnje su kuće ''cimentare'' s bačvastim betonskim krovovima ''na kubu''.

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Church of St. Peter Starigrad-Paklenica.jpg|Crkva sv. Petra u Starigradu Paklenici
Datoteka:D vis K avi crkva sv. Petra Starigrad Paklenica.jpg|Crkva sv. Petra
Datoteka:D vis K avi Starigrad crkva sv. Petra no u.jpg|Crkva sv. Petra noću
Datoteka:D vis K avi Panorama Velebita.jpg|Panorama Velebita
Datoteka:D vis K avi Ve ka kula.jpg|Večka kula
Datoteka:Večka kula (Starigrad) in the evening.jpg|Večka kula
Datoteka:Starigrad Paklenica Velebit 2.JPG|Starigrad Paklenica
Datoteka:Mirila close to Starigrad-Paklenica in 2014 (5).JPG|Mirila
Datoteka:Starigrad Paklenica Hafen 02.JPG|alt=Star|Starigrad Paklenica
</gallery>

== Antičko staklo ==
Staklo pronađeno na nekropoli uvozilo se iz [[Egipat|Egipta]], [[Sirija|Sirije]], [[Cipar|Cipra]], [[Italija|Italije]], galsko-rajnskih oblasti i dijelom iz [[Panonija|Panonije]], što govori o postojanju brojnih trgovačko-ekonomskih odnosa Argyruntuma i provincije Dalmacije s gotovo svim područjima [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Nekoliko primjeraka pripisuje se domaćoj staklarskoj radionici.<ref>Fadić, Ivo. ''Argyruntum u odsjaju antičkog stakla.'' Zadar: Arheološki muzej: Muzej antičkog stakla, 2006., str. 26.</ref> Zbirka se sastoji se od 146 većinom cjelovitih primjeraka, među kojima su: boce, bočice, posudice za pomasti, zdjelice, vrčevi, vrčići, čaše, pehari s jednom ručkom (modiolus), amorfisci (amphoriskos), balzmariji (balsamarium), urne (olla cineraria) te po jedan primjerak aribalosa (aryballos), gutusa, ritona i kapalice (infundibulum). Većina ovih predmeta je čuvana u fundusu [[Arheološki muzej Zadar|Arheološkog muzeja u Zadru]], a od 2009. godine u Muzeju antičkog stakla u Zadru.<ref>[http://www.mas-zadar.hr/ Muzej antičkog stakla], posjećeno 24. siječnja 2013.</ref>

== Kultura ==
* 15. kolovoza se blagdan Velike Gospe slavi i obilježava hodočašćem na Veliko Rujno i pučkom svečanošću.
* U Starigradu Paklenici se od ljeta 2010.godine, održava Međunarodni festival glazbenog dokumentarnog filma.<ref>[http://www.spff.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=7&Itemid=2 Starigrad Paklenica Film Festival], posjećeno 16. siječnja 2013.</ref>
* Paklenica je bila jedna od lokacija snimanja filmova Winnetou (1962. – 1966.) i Scalawag (1973.).<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0070642/ Večka kula i zaseok Marasovići u filmu Protuha (1973.)], posjećeno 19. siječnja 2013.</ref>

==Šport==
Od 2002. održava se međunarodna planinska utrka Starigrad – Veliko Rujno, koja je povremeno državno prvenstvo u planinskom trčanju.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Literatura==
* Abramić, M; Colnago, A. ''Istraživanja u sjevernoj Dalmaciji'' // ''Asseria 7''. Zadar: Muzej Antičkog stakla, 2009., str. 161-206.
* Dubolnić, Martina. ''Argyruntum i njegov teritorij u antici''. Zadar: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2006.
* Dubolnić, Martina. ''Prapovijesna nalazišta na području Starigrada Paklenice''. Zadar: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2006.
* Fadić, Ivo. ''Antičko staklo Argyruntuma: katalog izložbe''. Zadar; Obrovac: Arheološki muzej; Narodno sveučilište, Zavičajni muzej, 1986. {{ISBN|86-80149-01-2}}
* Fadić, Ivo. ''Argyruntum u odsjaju antičkog stakla''. Zadar: Arheološki muzej: Muzej antičkog stakla, 2006. {{ISBN|953-96478-9-4}}
* Forenbaher, S.; Vranjican, P. ''Vaganačka pećina'' // ''Opuscula Archaeologica Radovi Arheološkog zavoda 10.'' Zagreb: Zavod za arheologiju Filozofskog fakulteta, 1985., str. 1-21.
* Jurić, Radomir. ''Crkva sv. Petra u Starigradu Paklenici'' // ''Senjski zbornik 30''. Zadar: Arheološki muzej, 2003., str. 649-658.
* Tvrtković, Nikola (ur.). ''Paklenički zbornik: Nacionalni park Paklenica''. Starigrad Paklenica: Uprava NP Paklenica, 1995.
* Trošelj, Mirjana. ''Mitske predaje i legende južnovelebitskog Podgorja'' // ''Studia mythologica Slavica 14''. Ljubljana: Znanstvenoraziskovalni center SAZU, 2011., str. 345-370.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Starigrad-Paklenica}}
* [http://www.opcina-starigrad.hr/ Stranica Općine Starigrad]
* [http://www.rivijera-paklenica.hr/ Stranica Turističke zajednice]
* [http://www.rivijera-paklenica.hr/brosure/Mirila_letak2.pdf Mirila]
* [http://www.paklenica.hr/ Nacionalni park Paklenica]
* [http://www.dzs.hr/hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup13-4162.html Državni zavod za statistiku]
* [http://www.spff.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=7&Itemid=2 Starigrad Paklenica Film Festival]
* [http://www.youtube.com/watch?v=IuSHYqlF_pg Večka kula i zaseok Marasovići u filmu Protuha ]

{{Starigrad}}
{{GiO ZdŽ}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]]
[[Kategorija:Velebit]]

Starigrad - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica