Stara Pazova - Povijest promjena

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2025-12-14T21:12:34Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 14. prosinac 2025. u 21:12
Redak 274:		Redak 274:
	* [[Saša Vereš]], hrv. putopisac, esejist, slavist i arabist		* [[Saša Vereš]], hrv. putopisac, esejist, slavist i arabist
	* [[Stjepan Šmit]], hrv. poduzetnik i programer<ref>Razgovarao Davor Bašić Palković: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4836/Opstajemo-svjedoceci-istinu/ ''Opstajemo svjedočeći istinu '']. Hrvatska riječ, Subotica. 25. siječnja 2019. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref>		* [[Stjepan Šmit]], hrv. poduzetnik i programer<ref>Razgovarao Davor Bašić Palković: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4836/Opstajemo-svjedoceci-istinu/ ''Opstajemo svjedočeći istinu '']. Hrvatska riječ, Subotica. 25. siječnja 2019. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref>
			* [[Janko Čmelik]], nar. heroj Jugoslavije, rodom Slovak

			== Kultura ==
			*Zavičajna kuća narodnog heroja Janka Čmelika<ref> Hrvatska riječ (S. D.): [https://www.zkvh.org.rs/aktualnosti-post/vijesti/zajednicki-projekt-turisticke-organizacije-opcine-stara-pazova-i-zavicajnog-muzeja-u-rumi ''Zajednički projekt Turističke organizacije Općine Stara Pazova i Zavičajnog muzeja u Rumi '']. ZKVH. 24. svibnja 2021. Pristupljeno 14. prosinca 2025.<br>Etnološku izložbu ''Dva i pol stoljeća od dolaska Hrvata u istočni Srijem''.</ref>

	== Mediji ==		== Mediji ==

Suradnik10 u (test) 19:55, 14. prosinac 2025.

2025-12-14T19:55:14Z

←Starija inačica		Inačica od 14. prosinac 2025. u 19:55
Redak 286:		Redak 286:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	[[Kategorija:~~Naselja u Vojvodini]]~~		[[Kategorija:Stara Pazova\| ]]
	~~[[Kategorija:Srijem~~]]

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2025-12-14T19:38:06Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 14. prosinac 2025. u 19:38
Redak 273:		Redak 273:
	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==
	* [[Saša Vereš]], hrv. putopisac, esejist, slavist i arabist		* [[Saša Vereš]], hrv. putopisac, esejist, slavist i arabist
			* [[Stjepan Šmit]], hrv. poduzetnik i programer<ref>Razgovarao Davor Bašić Palković: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4836/Opstajemo-svjedoceci-istinu/ ''Opstajemo svjedočeći istinu '']. Hrvatska riječ, Subotica. 25. siječnja 2019. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref>

	== Mediji ==		== Mediji ==

Suradnik10: /* Hrvati u Staroj Pazovi */

2025-08-26T00:02:30Z

Hrvati u Staroj Pazovi

←Starija inačica		Inačica od 26. kolovoz 2025. u 00:02
Redak 271:		Redak 271:
	Stara Pazova danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 1 elektora u [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije]].		Stara Pazova danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 1 elektora u [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije]].

			== Poznate osobe ==
			* [[Saša Vereš]], hrv. putopisac, esejist, slavist i arabist

	== Mediji ==		== Mediji ==

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T12:17:19Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 12:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stara Pazova'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime =Stara Pazova		\| ime =Stara Pazova
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Okruzi Srbije' u '[[Okruzi u Srbiji'

2025-05-16T03:52:45Z

Zamjena teksta - '[[Okruzi Srbije' u '[[Okruzi u Srbiji'

←Starija inačica		Inačica od 16. svibanj 2025. u 03:52
Redak 40:		Redak 40:
	\| lokacija1_ime = Pokrajina		\| lokacija1_ime = Pokrajina
	\| lokacija1_info = [[Vojvodina]]		\| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
	\| lokacija2_ime = [[Okruzi ~~Srbije~~\|Okrug]]		\| lokacija2_ime = [[Okruzi u Srbiji\|Okrug]]
	\| lokacija2_info = [[Srijemski okrug]]		\| lokacija2_info = [[Srijemski okrug]]
	\| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine\|Općina]]		\| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine\|Općina]]

Suradnik01: /* Povijest */

2022-04-14T21:40:17Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 21:40
Redak 155:		Redak 155:
	Širi se kapitalistički način poslovanja. Posljedično se seljaštvo raslojava, kapital se akumulira i Srbi trgovci i veleposjednici 1. kolovoza 1882. osnovali su svoju novčarsku ustanovu ''Zadrugu za međusobno pomaganje i štednju''. Mjesni Slovaci su svoju novčarsku ustanovu osnovali poldrug mjeseca poslije, 19. rujna, a zvala se ''Zajmovna pomoćnica''. 1883. godine kroz Staru Pazovu prošla je pruga koja vodi ka Budimpešti. To je obilježilo početak druge razvojne faze Stare Pazove, prometne. Te je godine izgubilo položaj sjedištem kompanije. No, dobilo je ulogu kotarske uprave a bilo je dijelom Srijemske županije. Iste godine mjesto je dobilo tržnicu, koja je ubrzo narasla u najprometniju na istoku Srijema. 1886. godine srpska ''Zadruga za međusobno pomaganje i štednju'' prerasla je u [[štedionica\|štedionicu]], a uskoro i u banku. Banka je nadalje došla do položaja glavnog dioničara mjesnog paromlina te toplica u Starom Slankamenu. 1895. godine u mjesto je došla električna struja. Naglo širenje mjesta zaustavilo se otprilike na današnjim granicama početkom 20. stoljeća, i svi budući razvitci predstavljali su gradnju na prazninskom prostoru unutar mjesta duž nekoliko periferijskih ulica. 1902. godine osnovana je Slovačka čitaonica. Iste godine zabilježena je bolnica za kužne bolesti u Staroj Pazovi. 1904. godine podignuta je prva ciglana. 1905. godine osnovana je šegrtska škola koju su pohađali Srbi i Slovaci. 28. siječnja 1908. slovačka ''Zajmovna pomoćnica'' preimenovana je u ''Staropazovačku banku''. 1909. godine podignuta je druga ciglana u mjestu. Druga faza trajala je do pada Austro-Ugarske do 1918. godine.<ref name=TurOrg/>		Širi se kapitalistički način poslovanja. Posljedično se seljaštvo raslojava, kapital se akumulira i Srbi trgovci i veleposjednici 1. kolovoza 1882. osnovali su svoju novčarsku ustanovu ''Zadrugu za međusobno pomaganje i štednju''. Mjesni Slovaci su svoju novčarsku ustanovu osnovali poldrug mjeseca poslije, 19. rujna, a zvala se ''Zajmovna pomoćnica''. 1883. godine kroz Staru Pazovu prošla je pruga koja vodi ka Budimpešti. To je obilježilo početak druge razvojne faze Stare Pazove, prometne. Te je godine izgubilo položaj sjedištem kompanije. No, dobilo je ulogu kotarske uprave a bilo je dijelom Srijemske županije. Iste godine mjesto je dobilo tržnicu, koja je ubrzo narasla u najprometniju na istoku Srijema. 1886. godine srpska ''Zadruga za međusobno pomaganje i štednju'' prerasla je u [[štedionica\|štedionicu]], a uskoro i u banku. Banka je nadalje došla do položaja glavnog dioničara mjesnog paromlina te toplica u Starom Slankamenu. 1895. godine u mjesto je došla električna struja. Naglo širenje mjesta zaustavilo se otprilike na današnjim granicama početkom 20. stoljeća, i svi budući razvitci predstavljali su gradnju na prazninskom prostoru unutar mjesta duž nekoliko periferijskih ulica. 1902. godine osnovana je Slovačka čitaonica. Iste godine zabilježena je bolnica za kužne bolesti u Staroj Pazovi. 1904. godine podignuta je prva ciglana. 1905. godine osnovana je šegrtska škola koju su pohađali Srbi i Slovaci. 28. siječnja 1908. slovačka ''Zajmovna pomoćnica'' preimenovana je u ''Staropazovačku banku''. 1909. godine podignuta je druga ciglana u mjestu. Druga faza trajala je do pada Austro-Ugarske do 1918. godine.<ref name=TurOrg/>

	Tad počinje treća, trgovačka faza razvitka. Zbog važne uloge kao tržnice, određeno je da [[brzi vlak]] Zagreb — Beograd zastaje u Staroj Pazovi, a ne kao dotad u Inđiji. Time je uz položaj kotarskog sjedišta postalo važnim željezničkim križanjem. Te godine odlikuje snažan kulturno-prosvjetni život. Proširena je šegrtska škola. 1919. godine mladež i studenti osnivaju nogometni klub ''Zmaj'', koji je susrete igrao na Šicari. Klub nije bio registriran. 1920. je godine podignut slovački ''Narodni dom''. Mjesto dobiva 1926. zemljoradničku zadrugu. 1928. godine kreću pripreme za registriranje nogometno kluba, i naposljetku je 1929. osnovan športski klub ''Slavija''. Utakmica je igrao na igralištu kod željezničke postaje. 1929. godine Stara Pazova pripala je upravno Dunavskoj banovini. Kao upravna općina Kotar Stara Pazova imao je 16 upravnih općina u svom sastavu: Belegiš, Bešku, Bukovac, Čortanovce, Golubince, Krečedin, Novu Pazovu, Nove Banovce, Stare Banovce, Novi Slankamen, Nove Karlovce, Sremske Mihaljevce, Staru Pazovu, Stari Slankamen, Surduk i Vojku. Treća ciglana podignuta je 1931. godine, kao i zgrada Sokolsko doa. Četvrta ciglana podignuta je 1932. godine. 13. travnja 1933. donosi Staroj Pazovi novi nogometni klub, športski klub ''Štefanik'', koji je igrao na ledinama broj IV (Nušićeva ul.). Peta ciglana podignuta je 1935.godine. ''Ledara'', t.j. tvornica za proizvodnju leda i sode podignuta je 1936. godine. <ref name=TurOrg/>		Tad počinje treća, trgovačka faza razvitka. Zbog važne uloge kao tržnice, određeno je da [[brzi vlak]] Zagreb — Beograd zastaje u Staroj Pazovi, a ne kao dotad u Inđiji. Time je uz položaj kotarskog sjedišta postalo važnim željezničkim križanjem. Te godine odlikuje snažan kulturno-prosvjetni život. Proširena je šegrtska škola. 1919. godine mladež i studenti osnivaju nogometni klub ''Zmaj'', koji je susrete igrao na Šicari. Klub nije bio registriran. 1920. je godine podignut slovački ''Narodni dom''. Mjesto dobiva 1926. zemljoradničku zadrugu. 1928. godine kreću pripreme za registriranje nogometno kluba, i naposljetku je 1929. osnovan športski klub ''Slavija''. Utakmica je igrao na igralištu kod željezničke postaje. 1929. godine Stara Pazova pripala je upravno Dunavskoj banovini. Kao upravna općina Kotar Stara Pazova imao je 16 upravnih općina u svom sastavu: Belegiš, Bešku, Bukovac, Čortanovce, Golubince, Krečedin, Novu Pazovu, Nove Banovce, Stare Banovce, Novi Slankamen, Nove Karlovce, Sremske Mihaljevce, Staru Pazovu, Stari Slankamen, Surduk i Vojku. Treća ciglana podignuta je 1931. godine, kao i zgrada Sokolsko doa. Četvrta ciglana podignuta je 1932. godine. 13. travnja 1933. donosi Staroj Pazovi novi nogometni klub, športski klub ''Štefanik'', koji je igrao na ledinama broj IV (Nušićeva ul.). Peta ciglana podignuta je 1935. godine. ''Ledara'', t.j. tvornica za proizvodnju leda i sode podignuta je 1936. godine. <ref name=TurOrg/> 1938. godine osnovano je slovačko kulturno-umjetničko društvo ''Heroj Janko Čmelik''.<ref>(srp.) [http://rtvcentarsrem.rs/stara-pazova-kud-heroj-janko-cmelik-obelezio-80-godina-postojanja/ ''Stara Pazova KUD 'Heroj Janko Čmelik' obeležio 80 godina postojanja '']. RTV Centar Srem. 2. lipnja 2018. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref>

	1941. godine pripala je Velikoj župi Vuci u NDH, gdje je bila sjedištem kotara. Stanovništvo se pokretu otpora pridružilo oružanim otporom, ili pomagajući partizane skupljajući i izrađujući oružje, tiskajući tiskovine ili organizirano prihvaćajući borce kad su iz Banata odlazili ka Fruškoj gori. <ref name=TurOrg/> Pred kraj i nakon kraja rata Nijemci ovih krajeva su iselili ka Njemačkoj. Preostali su zatočeni u logore, u kojima su mnogi pomrli, a preostali su iselili u Njemačku a malobrojni su se asimilirali.		1941. godine pripala je Velikoj župi Vuci u NDH, gdje je bila sjedištem kotara. Stanovništvo se pokretu otpora pridružilo oružanim otporom, ili pomagajući partizane skupljajući i izrađujući oružje, tiskajući tiskovine ili organizirano prihvaćajući borce kad su iz Banata odlazili ka Fruškoj gori. <ref name=TurOrg/> Pred kraj i nakon kraja rata Nijemci ovih krajeva su iselili ka Njemačkoj. Preostali su zatočeni u logore, u kojima su mnogi pomrli, a preostali su iselili u Njemačku a malobrojni su se asimilirali.

Suradnik01: /* Povijest */

2022-04-14T21:28:30Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 21:28
Redak 133:		Redak 133:
	}}		}}
	'''Stara Pazova''' je grad u [[Srijem]]u u [[Vojvodina\|Vojvodini]].		'''Stara Pazova''' je grad u [[Srijem]]u u [[Vojvodina\|Vojvodini]].

			== Zemljopis ==
			Stara Pazova nalazi se u istočnom Srijemu. Oko nje su Golubinci, Inđija, Novi Karlovci, Petrović salaš, Surduk, rječica Budovar, Belegiš, Stari i Novi Banovci, Nova Pazova, Batajnica, Vojka i Popinci. U blizini je vojna zračna luka ''Batajnica'', danas imena ''pukovnik pilot Milenko Pavlović''. Dunav je Staroj Pazovi najbliži s istoka, od kojeg je udaljena nepunih deset kilometara.

	== Povijest ==		== Povijest ==

Suradnik01: /* Mediji */

2022-04-14T21:22:15Z

Mediji

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 21:22
Redak 271:		Redak 271:
	== Mediji ==		== Mediji ==
	*[[RTV Stara Pazova]]		*[[RTV Stara Pazova]]

			== Šport ==
			U Staroj Pazovi danas djeluje nogometni klub Jedinstvo, muški i ženski odbojkaški klub Jedinstvo, rukometni klub Stara Pazova, muški i ženski klub košarkaški Stara Pazova, stolnoteniski klub Jedinstvo, šahovski klub Stara Pazova, karate klub Front, strjeljački klub Jedinstvo-Trap, strjeljačka družina Jedinstvo, aero-klub Pegaz, klub dizača utega Jedinstvo, džudo klub Puma, atletski klub Star, Sokolsko društvo, kickboks klub Fanatik, športsko društvo Torzo, savate klub Stara Pazova, društvo za šport i rekreaciju invalida, udruga ribolovaca Staropazovački ribolovci.<ref>(srp.) [https://www.starapazova.rs/rs/opstina-stara-pazova/sport/sportske-organizacije.html ''Sportske organzacije u Staroj Pazovi''] Općina Stara Pazova. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref>

	==Izvor==		==Izvor==

Suradnik01: /* Povijest */

2022-04-14T21:18:57Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 21:18
Redak 156:		Redak 156:
	1941. godine pripala je Velikoj župi Vuci u NDH, gdje je bila sjedištem kotara. Stanovništvo se pokretu otpora pridružilo oružanim otporom, ili pomagajući partizane skupljajući i izrađujući oružje, tiskajući tiskovine ili organizirano prihvaćajući borce kad su iz Banata odlazili ka Fruškoj gori. <ref name=TurOrg/> Pred kraj i nakon kraja rata Nijemci ovih krajeva su iselili ka Njemačkoj. Preostali su zatočeni u logore, u kojima su mnogi pomrli, a preostali su iselili u Njemačku a malobrojni su se asimilirali.		1941. godine pripala je Velikoj župi Vuci u NDH, gdje je bila sjedištem kotara. Stanovništvo se pokretu otpora pridružilo oružanim otporom, ili pomagajući partizane skupljajući i izrađujući oružje, tiskajući tiskovine ili organizirano prihvaćajući borce kad su iz Banata odlazili ka Fruškoj gori. <ref name=TurOrg/> Pred kraj i nakon kraja rata Nijemci ovih krajeva su iselili ka Njemačkoj. Preostali su zatočeni u logore, u kojima su mnogi pomrli, a preostali su iselili u Njemačku a malobrojni su se asimilirali.

	Padom Osovine 1945., ulazi u sastav Jugoslavije kao dio SAP Vojvodine. Time je počela četvrta faza razvitka, socijalističko-upravna. Gospodarstvo se uvelike preobrazilo. Veliki privatni subjekti su nacionalizirani i nestaje velikih privatnih svojina. Sprovedena je agrarna reforma, posjedi okrupnjeni, oblikovane seljačke zadruge, uloga tržnice opada a gospodarstvo je industrijalizirano. 1948. godine mjesto je popisano kao grad. Ipak, gospodarstvo je poslije rata još nosilo poljoprivredna obilježja. Broj stanovnika je narastao, što je popraćeno urbanističkim širenjem u prazninama unutar granica naselja. 1961. godine je općinskim sjedištem, kojem je pripalo osam naselja. Ova je faza potrajala do 1980-ih. <ref name=TurOrg/>		Padom Osovine 1945., ulazi u sastav Jugoslavije kao dio SAP Vojvodine. Time je počela četvrta faza razvitka, socijalističko-upravna. Gospodarstvo se uvelike preobrazilo. Veliki privatni subjekti su nacionalizirani i nestaje velikih privatnih svojina. Sprovedena je agrarna reforma, posjedi okrupnjeni, oblikovane seljačke zadruge, uloga tržnice opada a gospodarstvo je industrijalizirano. 1948. godine mjesto je popisano kao grad. Ipak, gospodarstvo je poslije rata još nosilo poljoprivredna obilježja. Broj stanovnika je narastao, što je popraćeno urbanističkim širenjem u prazninama unutar granica naselja. <ref name=TurOrg/>
			Poslije drugog svjetskog rata u Staroj Pazovi osnovan je muški košarkaški klub. 1950. godine osnovana je ženska sekcija pri košarkaškom klubu.<ref name=yt>(srp.) [https://www.youtube.com/watch?v=-OtyDnEHw_w ''Koliko je ženska košarka aktuelna u Staroj Pazovi '']. Kanal RTV Stara Pazova na YouTubeu. 30. lipnja 2017. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref>

			1961. godine je općinskim sjedištem, kojem je pripalo osam naselja. Ova je faza potrajala do konca 1980-ih i raspada SFRJ. <ref name=TurOrg/>

	Na "srpski Božić" 1990., [[Vuk Drašković]] je u Staroj Pazovi sa svojim vjenčanim kumom [[Vojislav Šešelj\|Vojislavom Šešeljem]], na pravom četničkom derneku, osnovao [[Srpska narodna obnova\|Srpsku narodnu obnovu]], stranku koju je nazvao prvom srpskom demokratskom strankomcentra. Na tom skupu veličao je ravnogorski pokret; Makedonce, Crnogorce i Muslimane nazvao je izmišljenim "Brozovim nacijama" te najavio "sjedinjenje svih srpskih zemalja od južne Srbije (Makedonije) do stare srpske luke Rijeke" te prvi nakon dugo vremena izgovorio "graničnu crtu Srbije" Karlobag — Karlovac — Virovitica.<ref>Vlado Vurušić: [https://www.jutarnji.hr/naslovnica/vuk-draskovic-od-cetnickog-noza-do-izdajnika-srpstva-3319358 '' Vuk Drašković - od četničkog 'Noža' do izdajnika srpstva '']. Jutarnji list. 15. travnja 2006. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref> Prije tog skupa, a potom poslije i tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku, srijemski su Hrvati osjetili najsnažniju etničku mržnju, pritiske i zločine, osobito 1992. godine. Stara Pazova spada u skupinu naselja i općina gdje je tih ratnih godina zbog toga bio najveći gubitak hrvatskog stanovništva, iza općine [[Šid]]a, a u skupini s općinama [[Inđija\|Inđijom]] i [[Srijemski Karlovci\|Srijemskim Karlovcima]]. Ni završetak ratnih operacija nije značio kraj mukama. Još listopada 1995. u dokumentu srbijanske državne sigurnosti stoji da je u Vojvodini registrirano djelovanje srpskih militantnih skupina, sračunatih na etničko čišćenje i iseljenje osoba hrvatske i muslimanske nacionalnosti.<ref>[https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2019/1/31/dosje-zlocini-nad-hrvatima-u-vojvodini ''Dosje Zločini nad Hrvatima u Vojvodini Prava manjina '']. Al Jazeera Balkans. 31. siječnja 2019. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref>		Na "srpski Božić" 1990., [[Vuk Drašković]] je u Staroj Pazovi sa svojim vjenčanim kumom [[Vojislav Šešelj\|Vojislavom Šešeljem]], na pravom četničkom derneku, osnovao [[Srpska narodna obnova\|Srpsku narodnu obnovu]], stranku koju je nazvao prvom srpskom demokratskom strankomcentra. Na tom skupu veličao je ravnogorski pokret; Makedonce, Crnogorce i Muslimane nazvao je izmišljenim "Brozovim nacijama" te najavio "sjedinjenje svih srpskih zemalja od južne Srbije (Makedonije) do stare srpske luke Rijeke" te prvi nakon dugo vremena izgovorio "graničnu crtu Srbije" Karlobag — Karlovac — Virovitica.<ref>Vlado Vurušić: [https://www.jutarnji.hr/naslovnica/vuk-draskovic-od-cetnickog-noza-do-izdajnika-srpstva-3319358 '' Vuk Drašković - od četničkog 'Noža' do izdajnika srpstva '']. Jutarnji list. 15. travnja 2006. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref> Prije tog skupa, a potom poslije i tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku, srijemski su Hrvati osjetili najsnažniju etničku mržnju, pritiske i zločine, osobito 1992. godine. Stara Pazova spada u skupinu naselja i općina gdje je tih ratnih godina zbog toga bio najveći gubitak hrvatskog stanovništva, iza općine [[Šid]]a, a u skupini s općinama [[Inđija\|Inđijom]] i [[Srijemski Karlovci\|Srijemskim Karlovcima]]. Ni završetak ratnih operacija nije značio kraj mukama. Još listopada 1995. u dokumentu srbijanske državne sigurnosti stoji da je u Vojvodini registrirano djelovanje srpskih militantnih skupina, sračunatih na etničko čišćenje i iseljenje osoba hrvatske i muslimanske nacionalnosti.<ref>[https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2019/1/31/dosje-zlocini-nad-hrvatima-u-vojvodini ''Dosje Zločini nad Hrvatima u Vojvodini Prava manjina '']. Al Jazeera Balkans. 31. siječnja 2019. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref>

			1990-te godine predstavljaju početak tranzicijske faze koja traje i danas. Gospodarstvo je denacionalizirano, stanovništvo se sve više sliva u gradska naselja pa tako i Staru Pazovu, iz Hrvatske i BiH doseljavaju lokalni Srbi te obitelji vojnih osoba koji nisu izabrali život u Hrvatskoj. Stara Pazova se urbano širi i reurbanizira. Trgovina opet dobija na važnosti, a treći sektor gospodarstva (uslužni) raste udjelom kao i uloga poduzetništva.<ref name=TurOrg/> Od 2009. godine u gradu djeluje ženski košarkaški klub.<ref name=yt/>

	==Stanovništvo==		==Stanovništvo==