Suradnik10 u (test) 21:18, 10. travanj 2025.

2025-04-10T21:18:09Z

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2025. u 21:18
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stara Gradiška'''-->~~{{Infookvir općina		{{Infookvir općina
	\| ime = Stara Gradiška		\| ime = Stara Gradiška
	\| grb = Stara Gradiška (grb).gif		\| grb = Stara Gradiška (grb).gif
Redak 76:		Redak 76:

	{{Mrva-općina}}		{{Mrva-općina}}
	{{~~Naselja općine~~ Stara Gradiška}}		{{Stara Gradiška}}
	{{GiO BPŽ}}		{{GiO BPŽ}}
	[[Kategorija:Općine u Brodsko-posavskoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Brodsko-posavskoj županiji]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-08T01:18:54Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:18
Redak 76:		Redak 76:

	{{Mrva-općina}}		{{Mrva-općina}}
	{{~~Predložak:~~Naselja općine Stara Gradiška}}		{{Naselja općine Stara Gradiška}}
	{{GiO BPŽ}}		{{GiO BPŽ}}
	[[Kategorija:Općine u Brodsko-posavskoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Brodsko-posavskoj županiji]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:36:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir općina
| ime = Stara Gradiška
| grb = Stara Gradiška (grb).gif
| karta2 = Brodsko-posavska županija
| naziv karte2 = Brodsko-posavske županije
| z. širina = 45.148
| z. dužina = 17.246
| županija = {{ZD+X/HŽ|BPŽ}}
| načelnik = Velimir Paušić ([[HDZ]])
| naselja = [[Donji Varoš]], [[Gornji Varoš]], [[Gređani (Stara Gradiška)|Gređani]], [[Novi Varoš]], [[Pivare]], '''Stara Gradiška''', [[Uskoci (Stara Gradiška)|Uskoci]]
| površina = 77,6
| broj stanovnika2011. = 1.363 <ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup12.html Popis stanovništva Republike Hrvatske 2011., www.dzs.hr]</ref>
| poštanski broj = 35435 Stara Gradiška
| slika =
| slika_opis =
}}

'''Stara Gradiška''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]].

== Zemljopis ==
Stara Gradiška je naselje i općina u Hrvatskoj koja je smještena u zapadnoj Slavoniji, južno od [[Okučani|Okučana]] na lijevoj obali rijeke [[Sava|Save]]. Kroz Staru Gradišku prolazi prometno važan smjer iz sjeverozapadne Bosne.

== Stanovništvo ==
Stara Gradiška ima približno oko dvije tisuće stanovnika, po nacionalnoj strukturi Hrvati su većina s preko 85% stanovnika.

== Uprava ==
Općina Stara Gradiška osnovana je 1992 godine. Prve tri godine djeluje u progonstvu a nakon vojno redarstvene akcije [[Operacija Bljesak|Bljesak]] vraća se u matičnu općinu.

Dan općine Stara Gradiška je 29. 09. kada se slavi [[Sveti Mihovil|Sv. Mihovil]] koji je ujedno i zaštitnik župe.

Sjedište općine nalazi se u Staroj Gradiški

== Povijest ==
Iako postoje naznake da se na mjestu današnje Stare Gradiške nalazilo drevno [[rimsko carstvo|rimsko]] naselje ''[[Servitium]]'', postoje dvojbe dali je ono bilo smješteno na lijevoj ili desnoj obali Save . Međutim evidentno je da je položaj Stare Gradiške kroz povijest imao jaku stratešku važnost. Nedavan pronalzak očuvane [[kelti|keltske]] kacige iz doba latena ( 1. st. pr. Kr ) na obali Save u naselju Donji Varoš samo podkrepljuje ove tvrdnje.

Prve tragove o ljudskoj naseljenosti na ovom području daju nam materijalni ostatci nekadašnjeg antičkog naselja Servitium u blizini Stare Gradiške. Iako je naselje prema [[Tabula Peutingeriana|Tabuli Peutingeriani]] ovo naselje bilo locirano na desnoj obali, ostaci navedenog antičkog lokaliteta pronađeni su u središtu trokuta šume Prašnik, što možemo protumačiti nekadašnjim meandriranjem rijeke Save. Antičko naselje nalazilo se na cesti koja je vodila od Siscije (Siska) prema istoku, a imalo je ulogu i manje postake (mutationes), koja je služila za izmjenu konja ili zaprega. Opsežnija istraživanja do sada nisu vršena, a tanki šumski pokrov i danas skriva brojne uzvišene humke koji sadržavaju fragmente crijepa, cigle, krovnih kanalica i podnih ploča.

Vrela je prvi put spominju [[1295.]] pod imenom Donje Gradiške (mađ. Alsogradisca). To je darovnica ugarske kraljice, a u njoj je Donja Gradiška luka i prijelaz ka Vrbasau. Godine 1330. proglašena je [[slobodni kraljevski grad|slobodnim kraljevskim gradom]]. To je bila velika povlastica koju su gradovi zasluživali samo ako su bili od iznimne koristi državi. Na strateškoj važnosti gradiški prijelaz preko Save dobio je u drugoj plovici 15. stoljeća. Njime se dolazilo iz Slavonije do ugroženog Jajca, sjedišta Jajačke banovine. Osmanskim osvajanjem nimalo ne gubi na strateškoj važnosti. 1530-ih i 1540-ih Osmanlije su poduzele velike ofenzive, u čemu su prijelazi preko Save imali veliku ulogu, jer su preko njih u išli u ratne pohode po Srijemu i Slavoniji. Gradiška 1536. pada pod osmansku državu. Od zauzimanja zbornim je mjestom osmanske vojske za pohode po zapadnoj Slavoniji. Gradiška se je afirmirala kao važno naselje. Osmanlije su ga razvijale, sukladno s orijentalnom arhitekturom na objema obalama Save.<ref name=Kljajić/>{{is|60.-61.}}

Godine 1691. Slavonija je oslobođena od Turaka. Mirom u Srijemskim Karlovcima granica je razdijelila slavonski od bosanskog dijela Gradiške. U oslobodilačkim akcijama Habsburške Monarhije i Gradiška na južnoj obali Save došla je u sastav Habsburške Monarhije. U sastavu bila od 1716. do 1739. godine, no nikad više dvije Gradiške nisu činile jednu cjelinu. Na starim zemljovidima sjeverna je bila Gradiška, a južna Turska Gradiška. U 18. stoljeću Osmanlije nisu napale sjevernu Gradišku. Aktivnu ulogu preuzela je habsburška država. Iz sjeverne Gradiške napadali su Habsburgovci osmansku Bosnu od 1716. do 1718. godine i od 1737. do 1739. godine. Sve do 1745. i do konačnog odvajanja vojnog od civilnog, na gradiškom je području funkcionirala je mješovita vojno-komorska uprava, što je bila karakteristika cijelog Slavonskog Posavlja.
U terezijanskom razdoblju od 1740. do 1780. Staru Gradišku zahvaćaju modernizacije i reforme kao i druge gradove po Monarhiji. Zahvaljujući temeljitoj graditeljskoj rekonstrukciji tvrđavskog naselja, dobila brojne nove urbanističke
elemente: zidane i drvene objekte, gradski magistrat, uličnu mrežu, novi gradski trg, nove crkve (katoličku i pravoslavnu),
franjevački samostan te novi fortifikacijski pojas s petorim vratima. Gradnja masivnih tvrđavnih bedema prema novim mjerilma značilo je zasijecanje trase u dotadašnji grad, pa su rušene civilne kuće i ini objekti. Dotadašnju građevinsku baštinu zamijenila je u potpunosti barokna građevinska šema. 1740-ih ostupno se ustrojava glavna trgovačko-prometna magistrala u dolini rijeke Save te naselja s prevladavajuće vojno-strategijskim funkcijama preuzimaju i važne trgovačko-prometne funkcije. 1748. godine osnovana [[Nova Gradiška]] 20 km dalje, pa se otad za naselje na savskoj obali upotrebljava naziv Stara Gradiška. Osmanlije su tad naselje s južne strane Save po novoj tvrđavi nazvali Berbir. To ime naselja na južnoj obali u uporabi je do 1882., kada je Berbir službeno postao [[Bosanska Gradiška]]. Sredinom 18. stoljeća organizira se krajiške pukovnije na krajiškom i županije na civilnom podrućju Slavonije i Srijema, čime se jasnije razgraničuje ozemlja i pravne nadležnosti. Godine 1753. Staroj Gradišci priznat je status [[vojni komunitet|vojnog komuniteta]] na osnovi Engelshofenove uredbe.<ref name=Kljajić>Josip Kljajić: [https://hrcak.srce.hr/file/245919 '' Stara Gradiška u 18. stoljeću''] Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti, br. 1, 2003. </ref>{{is|60.-61.}} Godine 1787. je na prijedlog nadzornika komuniteta Thaddäusa Österreichera najviša je vojna vlast početkom travnja 1787. odredila pripojenje "slabijih vojnih općina" pukovnijama, među njima i općinu Staru Gradišku.<ref name=Kljajić/>{{is|62.}} Treći val napada ih sjeverne Gradiške na osmansku Bosnu Habsburgovci su poduzeli 1788. i trajalo je to do 1790. godine.<ref name=Kljajić/>{{is|60.-61.}}

Stara Gradiška je poznata po tome što je u njoj [[NDH]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] sagradila [[sabirni logor Stara Gradiška|sabirni logor]], dio [[Sabirni logor Jasenovac|jasenovačkog logorskog kompleksa]].
Nakon rata se u Staroj Gradišci nalazio zloglasni [[KPD Stara Gradiška|zatvor]], u kome su, između ostalih, u doba [[SFRJ]] kazne služili hrvatski politički zatvorenici. Zbog toga su se kažnjenici u šali nazivali ''Gradišćanskim Hrvatima''.
Stara Gradiška je na početku rata u Hrvatskoj postala važno uporište [[JNA]] preko koga su se opskrbljivale krajiške snage u Zapadnoj Slavoniji. Oslobođena [[2. svibnja]] 1995. za vrijeme [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]].

== Gospodarstvo ==
Razvijena je drvoprerađivačka i metalna industrija.
Poljoprivreda je tradicionalno usmjerena na stočarstvo s naglaskom na proizvodnju kravljeg mlijeka.
Dio stanovništa radi u uslužnim djelatnostima jer se na području općine nalazi veliki granični prelaz prema BIH . Ovaj granični prelaz je prve kategorije.

== Poznate osobe ==
* pater Đuro Rapić a Gradisca {{fact}}
* [[Janko Ibler]]<ref>http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=95</ref>
* [[Veljko Ugrinić]], hrvatski športski djelatnik

== Spomenici i znamenitosti ==
Poznata Katolička Crkva u Starogradiškom naselju Uskoci.

== Obrazovanje ==
Osnovna škola Okučani područna škola Stara Gradiška

== Kultura ==

== Šport ==
* [[NK Sava Stara Gradiška]]
* Stolnoteniski klub "Spin"
* ŠRU "Šaran"

== Vanjske poveznice ==

==Izvor==
{{izvori}}

{{Mrva-općina}}
{{Predložak:Naselja općine Stara Gradiška}}
{{GiO BPŽ}}
[[Kategorija:Općine u Brodsko-posavskoj županiji]]

Stara Gradiška - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 21:18, 10. travanj 2025.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica