WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T11:41:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jezero
| ime = Stara Drava u Podravini
| slika = Stara Drava u Podravini1.jpg|mini
| lokacija = [[Koprivničko-križevačka županija]] [[Podravina]]
| pritok = rijeka [[Drava]]
| države = {{ZD+X/H|HRV}}
}}
Rijeka [[Drava]] teče kroz [[Podravina|Podravinu]] u duljini oko 80 km. Od te duljine oko 65 km pripada [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-Križevačkoj županiji]].<ref name="dgu"> [https://geoportal.dgu.hr/ Geoportal.DGU. RH], slojevi TK25, TK100 i DOF2018., pristupljeno 17. prosinca 2020.</ref> To je ujedno i dio zaštićenog područja "Regionalni park Mura–Drava" koji se proteže još i kroz susjedne županije uz rijeku Dravu do Dunava čineći veliki Rezervat Mura–Drava–Dunav. Na tom putu Drava stalno oblikuje puno zavoja i promjena glavnog korita te nastaju rukavci (meandri) sa stalnom ili povremenom protočnošću. Na više mjesta, ovako velika i silovita rijeka, oblikuje čitave mreže malih vodenih tijekova koji ograđuju riječne otoke i otočiće. Nekadašnji dravski rukavci, "Stare Drave", danas se na više mjesta u reljefu Podravine ističu kao udubljenja potkovastog oblika čiji su kraci okrenuti prema današnjem dravskom koritu. To su mrtvice ili mrtvaje, neteče, od kojih su neke još vezane uskim vodenim prolazima uz dravsko korito, poglavito za višeg vodostaja. Usporedno uz maticu rijeke u Podravini ima i nekoliko manjih stalno protočnh rukavaca koji se također nazivaju "Stara Drava". Širina rukavaca mjestimično je takoreći dnevno promjenljiva (zbog uzvodnih hidroelektrana) jer ovisi o vodostaju rijeke Drave. Ti rukavci stvaraju riječne otoke. Oni su najčešće pošumljeni niskom vegetacijom i šikarom, rjeđe su to livade i druga obradiva tla.<ref name="Radovan">Radovan Kranjčev, Podravski zbornik 1999., str. 227-236 [https://hrcak.srce.hr/file/334683 Hrčak srce.hr Bare, mrtvice i rukavci Koprivničko-Đurđevačkog dravskog zaobalja.PDF], pristupljeno 21. prosinca 2020.</ref> U Koprivničko-Đurđevačkoj Podravini to je vidljivo primjerice kod naselja [[Selnica Podravska|Selnice Podravske]], [[Legrad]]a, [[Komatnica|Komatnice]], [[Repaš]]a, [[Gabajeva Greda|Gabajeve Grede]], [[Gotalovo|Gotalova]], [[Molve Grede|Molve Greda]], [[Novo Virje|Novog Virja]], [[Ferdinandovac|Ferdinandovca]] i [[Podravske Sesvete|Podravskih Sesveta]]. Pokraj Selnice Podravske doista teče rijeka Drava koja izlazi iz hidroelektrane pa daje izgled kao protočni rukavac, jer veći dio vodene mase protječe odvodnim kanalom pokraj hidroelektrane.
== Flora i fauna ==
=== Flora ===
[[Datoteka: Đelekovečka mrtvica1.jpg|300px|mini|desno| Stara Drava - obala]]
Obale rukavaca obrasle su niskim raslinjem ([[vrbe|bijelom vrbom]], [[bršljan (biljna vrsta)|bršljanima]] i dr.), visokim raslinjem (pojedinačna stabla [[topola|crne topole]], [[joha|crne johe]], [[bagrem]]a-[[akacija|akacije]], i dr.) i šikarom i prilično su nepristupačne, ovisno o vremenskim prilikama. Riječni otoci i obale rukavaca prošarani su vrbicima ili pojedinačnim stablima vrba i crnih topola, [[trska|trskom]], [[rogoz]]om, [[šaš]]om, [[ježinac|ježincom]], [[čičak|čičkom]], [[šikara|šikarom]] i ostalom [[trn|trnovitom]] i [[močvara|močvarnom]] vegetacijom. Neki dijelovi oko rukavaca, mrtvica i bara su potpuno nepristupačni i predstavljaju netaknutu divlju prirodu. Dno je šljunkovito i djelomično muljevito, djelomično obraslo vodenom travom ([[krocanj]], [[mrijesnjak]], [[mekana voščika|mekana]] i [[kruta voščika|tvrda voščika]]), [[trska|trskom]], [[vodeni orašac|vodenim orašcem]], [[vodena leća|vodenim lećem]], [[vodena kuga|vodenom kugom]], [[papratnjača|vodenom paprati]] a ima i bijelog [[lopoč]]a, [[žuti lokvanj|žutog lokvanja]] i druge vodene vegetacije. U mrtvicama ima puno više trske, vodenih trava i trulog lišća u mulju pa je na većem dijelu pristup vodi gotovo nemoguć.
=== Fauna ===
Mjestimično širok pojas guste visoke i niske vegetacije sa šikarom, uz vodenu vegetaciju, je dobro stanište i zaštita za mnoge životinjske vrste ovog područja: dlakavu i pernatu [[divljač]] ([[obični jelen|jelen]], [[srna]], [[divlja patka|patka]], [[obični fazan|fazan]], [[bijela roda|roda]]), [[divlje životinje]] ([[divlja svinja]], [[europska vidra|vidra]], [[kuna bjelica|kuna]]), [[gmazovi|gmazove]] ([[bjelouška]], [[Kornjače|kornjača]]), [[ribe]] ([[štuka]], [[šaran]], [[amur (riba)|amur]], [[babuška (riba)|babuška]]), [[vodozemci|vodozemce]] ([[Žabe|žaba]]), [[dvojezupci|dvojezupce]] ([[Europski zec|zec]]), [[glodavci|glodavce]] ([[dabrovi|dabar]] kod Legrada) i druge. U vodi osim žaba ima i velik broj različitih vrsta [[Ribe|riba]]. Dva od četiri najveća podravska [[Mriještenje|mrijestilišta]] žaba nalaze se uz rijeku Dravu u slabije protočnim rukavcima, posebno mrtvicama i barama. Jedno je između Selnice Podravske i Legrada, a drugo nekoliko km južno od Gabajeve Grede. S prvim toplijim danima u proljeće tisuće [[žabe|žaba]] koje se nalaze u krugu oko 2 km oko svojih mrijestilišta, većinom [[smeđa krastača|obična krastača]], [[zelena krastača]], [[močvarna smeđa žaba]] i druge, kreću iz zimovališta na mriješćenje. Na tom putu nalaze se prometne ceste Selnica Podravska-Legrad i Gabajeva Greda-[[Molve]] pa žabama u prelasku pomažu Ekološko društvo Koprivnica i volonteri. Žabe, ali još više i one male žabice zbog svojih dnevnih ljetnih aktivnosti stradavaju na prometnici, a i kasnije kad se vraćaju u zimovališta.<ref> Miroslav Samardžić, Podravski zbornik 2003., str. 269-276 [https://hrcak.srce.hr/file/333125 Hrčak srce.hr Stradavanje vodozrmaca na prometnicama u okolici Koprivnice PDF], pristupljeno 24. prosinca 2020.</ref>
== Rukavci i mrtvice ("Stare Drave") u [[Podravina|Podravini]] ==
===Rukavci===
{| class="sortable wikitable" cellspacing="2" style="margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;"
|- style="font-size:100%; text-align:right;"
!  Rukavac / Stara Drava !! koordinate !! N. V. (m) !! duljina (km) !! naselje
|-
| Stružice || {{coord|46|12|41|N|16|58|56|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 122 || ≈ 10 || [[Gotalovo]] i [[Otočka]]
|-
| Sigečki zaton * || {{coord|46|11|57|N|16|58|26|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 120 || ≈ 0,5 || [[Sigetec]]
|-
| Virki || {{coord|46|10|20|N|17|00|24|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 119 || ≈ 3 || [[Komatnica]] i [[Gabajeva Greda]]
|-
| Čep || {{coord|46|08|51|N|17|02|01|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 116 || ≈ 1 || [[Gabajeva Greda]]
|-
| Zeleni brijeg || {{coord|46|07|38|N|17|05|07|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 114 || ≈ 0,7 || [[Repaš]]
|-
| Đurtanovo || {{coord|46|06|17|N|17|09|45|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 113 || ≈ 1 || [[Novo Virje]]
|-
| Čarda || {{coord|46|05|52|N|17|11|10|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 112 || ≈ 4 || [[Novo Virje]] Crnec
|-
| Rog Strug kanal * || {{coord|45|58|59|N|17|16|00|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 103 || ≈ 1,6 || [[Podravske Sesvete]]
|}*-nije tipičan primjer "Stare Drave". Duljina rukavaca ovisi o vodostaju rijeke Drave i može biti dnevno promjenljiva.
==== Stružice ====
Rukavac '''Stružice''' (pokraj otoka Stružice) je protočno korito starog toka rijeke Drave. Dug je oko 10 km i širok mjestimično do 50 m, prosječno 15 do 20 m. Nalazi se oko 600 m južno od naselja [[Gotalovo]] i oko 1 km jugozapadno od [[Otočka|Otočke]]. Vodom gospodare ŠRK "Šaran" Gotalovo i ŠRK "Otočka" Otočka. Uz manji dio lijeve obale rukavca prolazi poljski put koji na nekoliko mjesta prelazi korito rukavca i tu se nalazi više ribičkih mjesta. Kopno između rukavca i glavnog toka rijeke Drave čini otok Stružice. Na oko polovici otočne površine razvijena je šumska vegetacija čiji dijelovi se povremeno plave a drugu polovicu otoka Stružice čine dolinske livade košanice, a najviša tla čine oranice.
==== Sigečki zaton ====
Sigečki zaljev je dravsko [[sidrište]] (obilježeni prostor na vodnom putu namijenjen za sidrenje plovila) i nema sva obilježja kao stara Drava. Dug je oko 500 m i većim dijelom širok oko 100-150 m. Sjeverni dio je nizak i šumovit a južno su poljoprivredne površine, uglavnom livade. Za većeg vodostaja je protočan.
==== Virki ====
Rukavac '''Virki''' (pokraj otoka Vrbik/Virke<ref name="dgu"/>) je protočno korito starog toka rijeke Drave. Nalazi se oko 500 m sjeverno od naselja Gabajeve Grede i 500 m istočno od Komatnice. Dug je oko 3 km i širok mjestimično do 50 m, prosječno 10 do 20 m. Desna (zapadna) obala mu je znatno viša od lijeve, mjestimično 4 do 5 m i izložena je stalnoj eroziji. U zapadni dio rukavca svojim širokim utokom ulijeva se potok [[Gliboki]]. S obzirom na raznolikost prostora i vegetacije, upravo ovaj dio rukavca i njegovog zaleđa prema rijeci Dravi predstavlja najljepši dio krajolika u ovom dijelu tijeka rijeke Drave. Više ribičkih mjesta nalazi se duž korita nedaleko od ceste s jugozapadne strane gdje su uglavnom poljoprivredne površine. Istočni dio, koji predstavlja otok Vrbik (Virke) površine oko 1,2 km2, od rukavca/starog korita do glavnog korita rijeke Drave je gusto šumovit, djelomično [[plavna livada|poplavljen]] i prilično nepristupačan<ref name="Radovan"/>.
==== Čep ====
Rukavac '''Čep''' nalazi se oko 1,6 km jugoistočno od naselja Gabajeva Greda. Kod prosječnog vodostaja rijeke Drave dug je oko 1 km i širok od par metara do nekoliko desetaka metara što je bliže rijeci. Za vrijeme višeg vodostaja je protočan. Južna obala je uređena i vrlo pristupačna s više desetaka ribičkih mjesta i tu se oko rukavca nalaze poljoprivredne površine, uglavnom livade. Tlo između rukavca i Drave je samo malo iznad vodene površine pa je dijelom močvarno područje.
==== Zeleni brijeg ====
Repaški rukavac '''Zeleni brijeg''' (površine oko 1,3 hektara – površina ovisi o vodostaju rijeke Drave) nalazi se oko 450 m južno od naselja [[Repaš]]. Rukavac je kod prosječnog vodostaja rijeke Drave dug oko 700 m i širok od par metara do nekoliko desetaka metara što je bliže rijeci. Rukavcem gospodari ŠRK "Bistra" Repaš. Južna obala rukavca obrasla je niskim raslinjem, visokim raslinjem i šikarom i prilično je nepristupačna, ovisno o vremenskim prilikama. Sjeveroistočna obala je uređena i vrlo pristupačna s više desetaka ribičkih mjesta. Južni dio oko rukavca je više šumovit a sjeverno su poljoprivredne površine, uglavnom livade.
==== Đurtanovo ====
Rukavac '''Đurtanovo''' (povezan s rukavcem Čarda i pokraj otoka Karaš) je dijelom protočno korito starog toka rijeke Drave. Dug je oko 1 km i širok prosječno 10 do 15 m. Nalazi se oko 1 km sjeverno od naselja Novo Virje. Vodom gospodari ŠRK "Drava" Novo Virje.<ref name="zšrđ">[http://www.zsrk-djurdjevac.com/ Zajednica športsko ribolovnih klubova Đurđevac], pristupljeno 24. prosinca 2020.</ref> Uz cijeli dio desne južne obale rukavca prolazi poljski put i tu se nalazi najviše ribičkih mjesta. Južno od rukavca su poljoprivredne površine. Kopno između rukavca i glavnog toka rijeke Drave za višeg vodostaja čini mali otok Vrbak površine oko 13 hektara<ref name="dgu"/>. Na otoku je uglavnom razvijena niska šumska vegetacija čiji dijelovi su povremeno [[plavna livada|poplavljeni]].
==== Čarda ====
Rukavac '''Čarda''' dug je oko 4 km i širok prosječno 10 do 20 m. Nalazi se oko 1 km sjeveroistočno od naselja Novo Virje i naselja Crnec. Vodom gospodari ŠRK "Drava" Novo Virje. Uz velik dio desne južne obale rukavca prolazi poljski put i tu se nalazi najviše ribičkih mjesta. Južno od rukavca su poljoprivredne površine. Kopno između rukavca i glavnog toka rijeke Drave čini otok Karaš (Karas) površine oko 1,3 km2. Na otoku je uglavnom razvijena šumska vegetacija čiji dijelovi su povremeno [[plavna livada|poplavljeni]]. Dio otoka prošaran je vrbicima ili pojedinačnim stablima vrba i crnih topola, [[trska|trskom]], rogozom, šikarom i ostalom močvarnom vegetacijom<ref name="Radovan"/>.
==== Rog Strug kanal ====
Kanal '''Rog Strug''' (Rogstrug) nalazi se oko 2 km jugoistočno od naselja [[Podravske Sesvete]] i nema sva obilježja kao stara Drava. Nastaje pokraj naselja [[Batinske]] spajanjem kanala [[Čivićevac]] i kanala Bistra (prije se spominje i kao potok Katalenec) i tekući oko desetak km utiče u rijeku Dravu. Kanal, kojim gospodari ŠRK "Kečiga" Podravske Sesvete, je širok od nekoliko metara do desetak i više metara prije ušća u Dravu. Cijelim tokom je prokopan, uređen i reguliran a nastao je zbog smanjenja mogućnosti poplava okolnih naselja jer je još nedugo istočno od grada [[Đurđevac|Đurđevca]] sve do rijeke Drave bilo močvarno područje. Pri svom kraju, nadalje od utoka kanala [[Kopanjek]], u duljini od oko 1,6 km ima skoro sve osobine kao dravski rukavac.<ref> [https://ribolovnevodekckraja.blogspot.com/2017/09/popis-ribolovnih-voda.html Popis ribolovnih voda podravsko-prigorskog kraja], pristupljeno 26. prosinca 2020.</ref> * Osim ovih navedenih poznati su rukavac pokraj Selnice Podravske na lijevoj obali Drave, možda najpoznatiji je onaj u Legradu s plažom Halaš Čarda ([[Halasz Csarda]]) i sidrištem, pa "Keter" 500 m sjeverno od jezera i vikend naselja [[Šoderica]], "Sekuline" sjeverno pokraj Molve Grede, rukavac pokraj Širina Virovskih i drugi.
===Mrtvice===
{| class="sortable wikitable" cellspacing="2" style="margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;"
|- style="font-size:100%; text-align:right;"
!  Mrtvica / Stara Drava !! koordinate !! N. V. (m) !! površina (ha) !! naselje
|-
| [[Đelekovečka mrtvica|Đelekovečka]] || {{coord|46|15|34|N|16|53|00|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 128 || ≈ 6,5 || [[Đelekovec]]
|-
| [[Autoput jezera|Autoput 3*]] || {{coord|46|13|41|N|16|56|50|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 124 || ≈ 2,6 || [[Gotalovo]] i [[Botovo]]
|-
| Ješkovo || {{coord|46|10|53|N|17|02|32|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 116 || ≈ 20 || [[Novačka]]
|-
| Osredek || {{coord|46|08|41|N|17|01|00|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 115 || ≈ 2,5 (?) || [[Gabajeva Greda]] i [[Molve]]
|-
| Loĉica (Širine Virovske)? || {{coord|46|06|24|N|17|07|04|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 114 || ≈ 3,6 || [[Novo Virje]] (Širine)
|-
| Čambina (velika i mala) || {{coord|46|07|09|N|17|10|37|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 110|| ≈ 35 || [[Ždala]]
|-
| Lijepa Greda || {{coord|46|04|39|N|17|12|42|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 109 || ≈ 8 || [[Ferdinandovac]]
|-
| Bakovci || {{coord|46|03|28|N|17|14|18|E|format=dms|display=inline,title}} || style="text-align:center;padding-right:2px"| 108 || ≈ 3 || [[Ferdinandovac]]
|}*- Sjeverno jezero u skupu Autoput 3 jezera je dio nekadašnjeg rukavca na kojem su još vidljivi ostaci nekadašnjeg mlina i brane. Površina mrtvica ovisi o vodostaju rijeke Drave i ponegdje može biti i dnevno promjenljiva. 
==== Ješkovo ====
Jedna od najpoznatijih mrtvica u Podravini je jezero '''Ješkovo'''. Nalazi se nekoliko km jugozapadno od naselja Gola i njime gospodari Športsko ribolovni klub "Ješkovo" Gola. Jezero je pravi dragulj prirodne baštine potkovastog oblika, površine oko 20 ha (ovisi o vodostaju rijeke Drave), duljine oko 2 km i širine do 150 m. Unutarnja obala je zarasla širim pojasom trske i rogoza a oko njih su pojedinačna stabla vrba i topola. Nadalje su oranice i livade. Na jezeru se često može sresti ribiče, umjetnike i zaljubljenike u mir, tišinu i prirodu. Uz obalu je uređeno dvadesetak ribolovnih pozicija (čeka) za sportski ribolov. Vrijedi sistem “Ulovi i pusti“ C&R za šarana i amura. Poznato je ribičko takmičenje “Carp Cup“ Ješkovo i “Spin“ kup i prvenstva. U ovom jedinstvenom prirodnom okruženju djeluju “Likovna udruga “Motacilla Alba – Ješkovo”, “Art centar Ješkovo“ i likovne slikarske kolonije. Već godinama se održava “Međunarodni simpozij umjetničke keramike“ i “Međunarodna kolonija umjetničke keramike“. Uz jezero se nalazi “Park znamenitih podravaca i rijeke Drave“ (27 skulptura podravskih i povezanih uz Podravinu slikara, znanstvenika, književnika i svetac poredanih u nizu pod vedrim nebom), a na samom ulazu u Park nalazi se “Drveni kip iz Guinessove knjige rekorda“ - impresivna drvena skulptura štuke.<ref> [https://tzp-sredisnja-podravina.hr/jeskovo/ Ješkovo], Turistička zajednica područja Sredisnja Podravina, pristupljeno 27. prosinca 2020.</ref>
==== Čambina ====
To je najveća prirodna voda u Koprivničko-križevačkoj županiji ukupne površine oko 35 hektara ('''Velika i Mala Čambina'''). Površina ovisi o vodostaju rijeke Drave. Mrtvica-rukavac je još uvijek povezana protočnim kanalom s rijekom. Obale su obrasle visokom (crna joha, crna topola, pojedinačna zimzelena stabla) i niskom vegetacijom (vrba), šikarom, trskom, rogozom, šašom, trnjem i drugom. Dno prosječno plitkog jezera od 2 metra je prilično muljevito. Unutarnjost potkovastog dijela širine oko 1 km je teško pristupačna pa s debelim slojem obalne trske i rogoza predstavlja netaknutu prirodu i veliku zaštitu raznim životinjskim vrstama. Čambina je jedno od većih podravskih mrijestilišta riba i žaba.
==== [[Đelekovečka mrtvica]] ====
[[Mrtvica]]/jezero '''Đelekovečka mrtvica''' (točnije, polukružni rukavac starog toka rijeke Drave, površine oko 6,5? hektara – površinu je teško odrediti zbog vodenog bilja, posebno trske i rogoza i često promjenjivog vodostaja Drave) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na području općine Legrad. Mrtvica je posebno poznata po brojnosti štuke.
==== [[Autoput jezera|Autoput 3*]] ====
'''Jezera Autoput 3''' (četiri jezera sjeverno od središnjih Autoput 2 ZERP jezera) površine ukupno oko 17 ha nalaze se na krajnjem zapadu općine Gotalovo, 2 km sjeveroistočno od naselja Botovo. Najsjevernije jezero u skupu tih jezera je dio nekadašnjeg rukavca na kojem su još vidljivi ostaci nekadašnjeg mlina i brane. Pristup jezeru je prilično otežan zbog debljeg sloja obalne trske. Mrtvica-jezero je, osim drugih ribljih vrsta, posebno poznata po brojnosti štuke.
==== Osredek ====
'''Osredek''' je sustav nekoliko nekadašnjih dravskih rukavaca južno i jugoistočno oko naselja Gabajeva Greda. Ukupna duljina kanala je oko 2,5 km, širine 10-20 metara, jako su zarasli vodenim travama i drugim močvarnim biljem, duboki tek oko 0,5-1 metar. Na dnu je deblji talog mulja i teško je odrediti vodenu površinu jer slobodne vode gotovo da i nema pa je i riblji fond siromašan. Iako je mrtvica u završnoj fazi, nestajanja, predstavlja dobro stanište za ptice i veće je podravsko mrijestilište žaba. U južnom dijelu mrtvica na samo nekoliko desetaka metara okružuje veliko umjetno podravsko jezero [[Gabajeva Greda (jezera)|Prosenica]]<ref name="Radovan"/>.
== Ribolov ==
U svim '''rukavcima''' "Stare Drave", poglavito za većeg vodostaja rijeke, ima skoro svih ribljih vrsta kojih ima i u Dravi. Ribolovnih mjesta obično ima najviše uz udaljeniju pristupačniju obalu od glavne matice rijeke. Ima svih ribljih vrsta za sve vrste sportskog ribolova: [[šaran]] (divlji/vretenasti i ribnjački/bezljuskaš), [[amur (riba)|amur]], obični [[grgeč]] i [[pastrvski grgeč]] [[bass]] (unesena-alohtona vrsta), [[tolstolobik]] (bijeli/sivi glavaš), [[smuđ]], [[som]], [[štuka]], [[linjak]], [[manjić]], [[klen (riba)|klen]], [[bolen]], [[mrena (riba)|mrena]], [[jez]] i ostala sitnija riba koja obitava u ovom području [[deverika]], [[podust]], [[krupatica]], [[nosonja]], [[crvenperka]], [[klenić]], [[bodorka|žutooka]]-[[bodorka]], [[balavac]], [[karas]], [[bjelica (riba)|bjelica]]-[[uklija]], [[krkuša]], rijetki [[piškor]]-[[čikov]], [[pijor]], bliže rijeci [[pastrve)|pastrva]], [[mladica]], [[plotica]], [[lipljen]] i dr. Ima i unesene-alohtone [[invazivna vrsta|invazivne vrste]] riba: [[babuška (riba)|babuška]], [[patuljasti som]] ([[patuljan]])-[[američki som]], [[sunčanica (riba)|sunčanica]] i [[bezribica]]. Nakon ulova obavezno je vraćanje neozlijeđenih slijedećih vrsta riba: karas, balonijev i prugasti balavac, tankorepa i bjelorepa krkuša, [[Vretenac Veliki|veliki]] i mali [[vretenac]] i zlatni [[vijun]]. Neograničeni izlov vrijedi za slijedeće vrste riba: babuška (skoro potpuno je istisnula karasa iz naših voda), sunčanica, patuljasti somić i bezribica<ref name="zšrđ"/>. U '''mrtvicama''' "Stare Drave" brojnost ribljih vrsta je daleko siromašnija. U skoro svima ima štuke, grgeča, linjaka, crvenperke, žutooke-bodorke i unesene štetne vrste babuška, patuljasti somić-patuljan i sunčanica. U onim većim mrtvicama, koje se poribljavaju, ima i šarana, amura, soma, tolstolobika i nekih drugih vrsta.
==Galerija==
<gallery widths="195" heights="150">
Datoteka:Stara Drava u Podravini2.jpg|mini|
Datoteka:Đelekovečka mrtvica.jpg|mini|
Datoteka:Đelekovečka mrtvica2.jpg|mini|
Datoteka:Zeleni brijeg Repaš 30.jpg|mini|
</gallery>
==Izvori ==
{{izvori|1}}
== Povezani članci ==
*[[Podravina]]
== Vanjske poveznice ==
*[https://geoportal.dgu.hr '' Geoportal.dgu.hr ''], DGU RH osnovni slojevi TK25, TK100 i DOF2018
*[https://zsrk-koprivnica.hr/ribolovni-tereni-zsrk-koprivnica/ ''Ribolovni tereni ZŠRK Koprivnica ''], Zajednica športsko ribolovnih klubova Koprivnica
*[http://ribolovnevodekckraja.blogspot.com/2017/09/popis-ribolovnih-voda.html ''Popis ribolovnih voda ''], Ribolovne vode podravsko-prigorskog kraja [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Stara_Drava_u_Podravini]
{{Hidrografija Hrvatske}}
[[Kategorija:Porječje Drave]]

Stara Drava u Podravini - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:27
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stara Drava u Podravini'''-->~~{{Jezero		{{Jezero
	\| ime = Stara Drava u Podravini		\| ime = Stara Drava u Podravini
	\| slika = Stara Drava u Podravini1.jpg\|mini		\| slika = Stara Drava u Podravini1.jpg\|mini