Stanko Vujica - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{spa oznaka}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T04:53:29Z

Zamjena teksta - '{{spa oznaka}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 04:53
Redak 6:		Redak 6:
	Za vrijeme [[NDH]] bio je djelatnikom u Ministarstvu vanjskih poslova, i ataše za novinstvo i kulturne veze generalnoga konzulata u Münchenu, sve do sloma NDH.<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65598 Hrvatska enciklopedija: Vujica, Stanko], pristupljeno 11. travnja 2015.</ref><ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH\|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN\|953-6377-03-9}}, str. 423.</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugoga svjetskog rata]] emigrirao je u [[SAD]]. Od [[1947.]] godine profesorom je filozofije i [[dekan]]om<ref name="tko je tko"/> na Wilkes Collegeu u Wilkes Barreu u Pennsylvaniji. Bavio se filozofijom politike i religije.<ref name="he"/>		Za vrijeme [[NDH]] bio je djelatnikom u Ministarstvu vanjskih poslova, i ataše za novinstvo i kulturne veze generalnoga konzulata u Münchenu, sve do sloma NDH.<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65598 Hrvatska enciklopedija: Vujica, Stanko], pristupljeno 11. travnja 2015.</ref><ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH\|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN\|953-6377-03-9}}, str. 423.</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugoga svjetskog rata]] emigrirao je u [[SAD]]. Od [[1947.]] godine profesorom je filozofije i [[dekan]]om<ref name="tko je tko"/> na Wilkes Collegeu u Wilkes Barreu u Pennsylvaniji. Bavio se filozofijom politike i religije.<ref name="he"/>

	Surađivao u listovima [[Hrvatska politička emigracija\|hrvatske političke emigracije]] kao što su ''Hrvatski glas'', ''[[Hrvatska revija]]'', ''Danica'' i inima. Na prvom Saboru Hrvatskoga narodnog vijeća [[1974.]] godine izabran za sabornika, a [[1975.]] godine za predsjednika Izvršnog odbora.<ref name="he"/> Pisao je i na [[Engleski jezik\|engleskome jeziku]] i surađivao u [[časopis]]ima ''Eastern World'' ([[London]], 1961.), ''Pakistani Philosophical Journal'' ([[Lahore]], 1961.), ''Research Journal of Philosophy'' ([[Karachi]], 1967.), ''East Europe'' ([[New York]], 1968.) a u ''[[Journal of Croatian Studies]]'' objavio je raspravu ''The Humanist Marxism in Croatia - An agonizing Reappraisal of Marxist Dogma and Practice''<ref name="studiacroatica.org">{{~~spa~~ oznaka}} [http://www.studiacroatica.org/indice/igscvo06.htm Studia Croatica volumen 38-39, año 1970.], pristupljeno 12. travnja 2015.</ref> (IX-X, 1968./1969.).<ref name="Bio-biblio"/>		Surađivao u listovima [[Hrvatska politička emigracija\|hrvatske političke emigracije]] kao što su ''Hrvatski glas'', ''[[Hrvatska revija]]'', ''Danica'' i inima. Na prvom Saboru Hrvatskoga narodnog vijeća [[1974.]] godine izabran za sabornika, a [[1975.]] godine za predsjednika Izvršnog odbora.<ref name="he"/> Pisao je i na [[Engleski jezik\|engleskome jeziku]] i surađivao u [[časopis]]ima ''Eastern World'' ([[London]], 1961.), ''Pakistani Philosophical Journal'' ([[Lahore]], 1961.), ''Research Journal of Philosophy'' ([[Karachi]], 1967.), ''East Europe'' ([[New York]], 1968.) a u ''[[Journal of Croatian Studies]]'' objavio je raspravu ''The Humanist Marxism in Croatia - An agonizing Reappraisal of Marxist Dogma and Practice''<ref name="studiacroatica.org">{{špa oznaka}} [http://www.studiacroatica.org/indice/igscvo06.htm Studia Croatica volumen 38-39, año 1970.], pristupljeno 12. travnja 2015.</ref> (IX-X, 1968./1969.).<ref name="Bio-biblio"/>

	Njegova supruga je hrvatska književnica [[Nada Kesterčanek Vujica]]. Vujica je predavao na fakultetu gdje je ona radila.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''], Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na [http://archive.is/sOqu ] 5. prosinca 2012. Pristupljeno 24. ožujka 2019.</ref>		Njegova supruga je hrvatska književnica [[Nada Kesterčanek Vujica]]. Vujica je predavao na fakultetu gdje je ona radila.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''], Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na [http://archive.is/sOqu ] 5. prosinca 2012. Pristupljeno 24. ožujka 2019.</ref>

WikiSysop: bnz

2022-03-24T23:52:07Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 23:52
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stanko Vujica'''-->'''~~Stanko Vujica''' ([[Busovača]], [[27. studenoga]] [[1909.]] - [[London (Kanada)\|London]], [[Kanada]], [[5. rujna]] [[1976.]]), bio je [[Hrvati\|hrvatski]] [[filozof]].		Stanko Vujica''' ([[Busovača]], [[27. studenoga]] [[1909.]] - [[London (Kanada)\|London]], [[Kanada]], [[5. rujna]] [[1976.]]), bio je [[Hrvati\|hrvatski]] [[filozof]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T01:03:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Stanko Vujica''' ([[Busovača]], [[27. studenoga]] [[1909.]] - [[London (Kanada)|London]], [[Kanada]], [[5. rujna]] [[1976.]]), bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[filozof]].

== Životopis ==
Stanko Vujica rodio se je u Busovači 1909. godine. Školovao se je u rodnoj Busovači te u [[Visoko]]m, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Zagreb]]u, [[Beč]]u i [[Innsbruck]]u.<ref name="Bio-biblio">Milan Blažeković, ''Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije'', Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., {{ISBN|953-160-107-0}}, str. 592.-594.</ref> Doktorirao je filozofiju u Zagrebu.

Za vrijeme [[NDH]] bio je djelatnikom u Ministarstvu vanjskih poslova, i ataše za novinstvo i kulturne veze generalnoga konzulata u Münchenu, sve do sloma NDH.<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65598 Hrvatska enciklopedija: Vujica, Stanko], pristupljeno 11. travnja 2015.</ref><ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 423.</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] emigrirao je u [[SAD]]. Od [[1947.]] godine profesorom je filozofije i [[dekan]]om<ref name="tko je tko"/> na Wilkes Collegeu u Wilkes Barreu u Pennsylvaniji. Bavio se filozofijom politike i religije.<ref name="he"/>

Surađivao u listovima [[Hrvatska politička emigracija|hrvatske političke emigracije]] kao što su ''Hrvatski glas'', ''[[Hrvatska revija]]'', ''Danica'' i inima. Na prvom Saboru Hrvatskoga narodnog vijeća [[1974.]] godine izabran za sabornika, a [[1975.]] godine za predsjednika Izvršnog odbora.<ref name="he"/> Pisao je i na [[Engleski jezik|engleskome jeziku]] i surađivao u [[časopis]]ima ''Eastern World'' ([[London]], 1961.), ''Pakistani Philosophical Journal'' ([[Lahore]], 1961.), ''Research Journal of Philosophy'' ([[Karachi]], 1967.), ''East Europe'' ([[New York]], 1968.) a u ''[[Journal of Croatian Studies]]'' objavio je raspravu ''The Humanist Marxism in Croatia - An agonizing Reappraisal of Marxist Dogma and Practice''<ref name="studiacroatica.org">{{spa oznaka}} [http://www.studiacroatica.org/indice/igscvo06.htm Studia Croatica volumen 38-39, año 1970.], pristupljeno 12. travnja 2015.</ref> (IX-X, 1968./1969.).<ref name="Bio-biblio"/>

Njegova supruga je hrvatska književnica [[Nada Kesterčanek Vujica]]. Vujica je predavao na fakultetu gdje je ona radila.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''], Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na [http://archive.is/sOqu ] 5. prosinca 2012. Pristupljeno 24. ožujka 2019.</ref>

Umro je 5. rujna 1976. godine u Londonu, u Kanadi, na jednome zborovanju.<ref name="Bio-biblio"/>

== Članci u ''Hrvatskoj reviji'' ==
Dio članaka objavljenih u ''[[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]'' između [[1952.]] i [[1976.]] godine<ref name="Bio-biblio"/>:
* ''Egzistencijalizam'', sv. 2., str. 135.-140., 1952.
* ''José Ortega y Gasset (1883-1955)'', sv. 4., str. 586.-587., 1955.
* ''Tajna Meštrovićeve umjetnosti'', sv. 4., str. 382.-387., 1962.
* ''Islam i Hrvati'', sv. 2-3., str. 312.-316., 1964.
* ''Hrvatski komunisti i slobodna Hrvatska'', sv. 3., str. 275.-272., 1965.
* ''Nerazumnost čovjeka - Iracionalizam u modernim teorijama čovjeka'', sv. 1-2., str. 46.-56., 1967.
* ''"Balkanski rat" u Kaliforniji'', sv. 3., str. 384.-386., 1968.
* ''Unitarizam/Jugoslavensko i partijsko pravovjerje'', sv. 4., str. 455.-458., 1970./1971.
* ''Lenjin o pravu naroda na odcjepljenje'', Jubilarni Zbornik Hrvatske revije 1951-1975., str. 27.35., 1976.

== Djela ==
* ''Croatia's struggle for independence'', Croation National Council in Exile, New York, 1965.
* ''Razmatranja o sadašnjosti Hrvata'', vl. naklada, "Croatia" Cult. publishing center, Chicago, 1968.
* ''Razmatranja o oktobarskoj revoluciji. Prigodom njezine 50-godisnjice'', Knjižnica Hrvatske revije, München, 1968.
* ''Kroz izbjegličku prizmu: političke polemike i pouke'', Knjižnica Hrvatske revije, München, 1972.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Vujica, Stanko}}
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945.-1989.)]]
[[Kategorija:Životopisi, Busovača]]