WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T11:46:28Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:46
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stanko Vraz'''-->~~{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\|Ime = Stanko Vraz		\|Ime = Stanko Vraz
	\|boja = #B0C4DE		\|boja = #B0C4DE

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T07:19:45Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 07:19
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Stanko Vraz'''-->{{~~Književnik~~		<!--'''Stanko Vraz'''-->{{Infookvir književnik
	\|Ime = Stanko Vraz		\|Ime = Stanko Vraz
	\|boja = #B0C4DE		\|boja = #B0C4DE

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:17:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
|Ime = Stanko Vraz
|boja = #B0C4DE
|slika = Stanko Vraz.jpg
|veličina =
|opis slike =
|puno ime = Jakob Frass
|rođenje = [[30. lipnja]] [[1810.]]<br>[[Cerovec Stanka Vraza|Cerovec]], [[Slovenija]]
|smrt = [[20. svibnja]] [[1851.]]<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|nagrade =
|utjecao =
|utjecali =
|period = [[Romantizam]]
|djela =
|period pisanja =
|potpis =
|supruga =
|djeca =
}}

'''Stanko Vraz''' ([[Cerovec Stanka Vraza|Cerovec]], [[30. lipnja]] [[1810.]] - [[Zagreb]], [[20. svibnja]] [[1851.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Slovenija|slovenski]] književnik, kritičar i prevoditelj.

==Životopis==
Stanko Vraz rodio se u slovenskom mjestu Cerovcu [[1810.]] godine kao Jakob Frass. Godine 1836. mijenja ime u Stanko Vraz. Gimnaziju je završio u [[Maribor]]u, studij prava i filozofije pohađao je u [[Graz]]u, ali je većinu vremena provodio proučavajući književnost i starne jezike. Govorio je pet jezika. Prevodio je latinske klasike i slavenske pjesnike. Od [[1839.]] godine živio je i radio u Zagrebu kao jedan od vodećih [[Hrvatski narodni preporod|preporoditelja]].

== Književno stvaralaštvo ==

Ranu slovensku poeziju pisao je na zavičajnom dijalektu, zbog čega ju početkom 1830-ih nije uspio objaviti u časopisu ''Kranjska čbelica''. Po svojoj raznovrsnoj djelatnosti ([[pjesnik]], [[književna kritika|književni kritičar]], [[putopis]]ac, [[prevoditelj]] te pisac članaka o jeziku i narodnim običajima) Vraz je jedan od najistaknutijih iliraca i prvi [[Hrvatska književnost|hrvatski profesionalni književnik]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=67695 Proleksis enciklopedija: Vraz, Stanko], preuzeto 21. siječnja 2012.</ref> Nakon prvoga posjeta Hrvatskoj 1833. oduševio se ilirskim pokretom. Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u [[Danica (časopis)|Danici]] od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.

Godine [[1842.]] s [[Ljudevit Vukotinović|Vukotinović]]em i [[Dragutin Rakovac|Rakovcem]] izdaje kritički časopis ''"[[Kolo (časopis)|Kolo]]"'', a 1846. – 48. bio je tajnik Matice ilirske. Kao zagovornik romantičarskih ideja o značaju narodne poezije priredio je i objavio zbirku slovenskih narodnih pjesama ''Narodne pjesni ilirske'': ''koje se pjevaju po Štajerskoj, Kranjskoj, Koruškoj i zapadnoj strani Ugarske'' (1839). U hrvatskoj književnosti javio se prijevodom slovenske balade ''Stana i Marko'' (Danica, 1835.), a od 1837. pisao je isključivo na hrvatskom jeziku.

U kritici se bori za europski kriterij i protiv diletantizma, a za književno je stvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti. Najvredniji dio njegova rada jest ljubavna [[lirika]]. Kao pjesnik ''[[Đulabija]]'' i niza soneta ''Sanak i istina'', on unosi u [[Hrvatska|hrvatsku]] liriku svjež, lak i nepatvoren izraz, nasuprot deklamacijama i retorici, što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca.<ref>[http://www.zivotopis.hr/biografija/stanko-vraz/ Životopis.hr: Stanko Vraz], preuzeto 21. siječnja 2012.</ref> U [[satira]]ma i [[epigram]]ima ismijava nedostatke društvenog i književnog života, posebno [[utilitarizam]] i [[diletantizam]] patetičnih tamburaša i budničara. Njegova lirika inspirirana je romantičnom erotikom u stilu i u modi njegova doba, posvećenom imaginariom ljubavnim idealima.

Godine 1840. objavio je prvu od ukupno tri za života objavljene zbirke pjesama, ljubavni kanconijer ''Đulabije, ljubezne ponude za Ljubicu'' (I–II, III. i IV. objavljeni su posmrtno), posvećen Gajevoj nećakinji Lj. Cantily.

God. 1841. objavio je zbirku balada i romansi ''Glasi iz dubrave žeravinske'', posvećenu ilirskoj »posestrimi« Dragojli Štauduar, u kojoj je nastojao ujediniti tradicije europske narodne i umjetničke balade (J. W. Goethe, A. Mickiewicz, J. L. Uhland).

Posljednja zbirka poezije, ''Gusle i tambura'' (1845), sastoji se od četiriju ciklusa, elegično intoniranih ''Prvo lišće'' te ''Cvijeće i voće'', zbirke prepjeva i parafraza europskih romantičara ''Iza mora'' te ''Povjestica'', kao i satiričnoga dodatka ''Istina i šala'', potpisanoga pseudonimom Jakob Rešetar s Cerovca.

Napisao je i zbirku od 47 soneta ''Sanak i istina'', posvećenu Hildegardi Karvančićevoj, djelomice tiskanu u Danici (1845) i almanahu Iskra (1846). Spjevan po uzoru na Petrarcu i Mickiewicza, taj kanconijer uz Vrazove izvorne stihove sadrži i 13 prepjevanih soneta.

''Ciklus od 7 [[Gazela (lirska pjesma)|gazela]]'', kojim je Vraz taj izvorno orijentalni lirski oblik uveo u hrvatsku književnost, ubraja se među najvažnija ostvarenja hrvatske romantičarske lirike. Pisao je satire i epigrame, sabrane u ciklusima ''Neotesanci I i II'', ''Komari i hobadi'' te ''Cigani'', u kojima se kritički osvrtao na onodobne političke i književne prilike pa i suvremenike.

Iznimno se vrijednim smatra i Vrazov bogat i raznovrstan prevoditeljski opus. Prevodio je s latinskoga, grčkoga, češkoga, ruskoga, poljskoga, slovenskoga, engleskoga, njemačkoga, francuskoga, španjolskoga i talijanskoga, ponajviše romantičarsku poeziju.

U onodobnoj periodici objavljivao je putopise, dopise, bibliografske prikaze i književnokritičke članke. Zauzimao se za uvođenje strožih estetskih i profesionalnih kriterija u književnu kritiku. Uz P. Preradovića i I. Mažuranića smatra se jednim od najvažnijih pjesnika hrvatskog romantizma. Hrvatsku je književnost obogatio novim pjesničkim tipovima i oblicima, a pjesničkim, prevoditeljskim i kritičarskim radom približio ju onodobnoj matici europskih književnih strujanja.

=== Stil ===
[[Datoteka:Stanko Vraz spomen ploča.JPG|mini|desno|Spomen ploča Stanku Vrazu u Zagrebu]]

U težnji da nađe što adekvatniji izraz za svoje pjesničke vizije Vraz je pronalazio različite forme: od klasičnih [[sonet]]a do [[romanca|romance]] i [[Balada|balade]], te [[Gazela (lirska pjesma)|gazele]]; pa je i na taj način obogatio našu književnost onoga vremena. Bilo je u tom traženju i lutanja, i slabih stihova, bilo je naročito mnogo borbe s [[jezik]]om, što nije nikakvo čudo kad je Vraz [[Slovenija|Slovenac]]. No usprkos svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih, osobnih momenata koji variraju od vedrih stihova do sumornih motiva i atmosfera.

==Djela==
* ''Đulabije'', Zagreb, 1840.
* ''Glasi iz dubrave žerovinske'', Zagreb, 1841.
* ''Gusle i tambura: različite pěsni. 1. od Stanka Vraza'', Prag, 1845.
===Posmrtno===
* ''Děla Stanka Vraza. Djulabije: ljubezne ponude za Ljubicu. Dio 1.'', Zagreb, 1863.
* ''Děla Stanka Vraza. Glasi iz dubrave žerovinske: pověstice od Stanka Vraza. Dio 2.'', Zagreb, 1864.
* ''Děla Stanka Vraza. Razlike pjesme / [izvorne pjesme] od Stanka Vraza. Dio 3.'', Zagreb, 1866.
* ''Děla Stanka Vraza. Razlike pjesme: prevodi Stanka Vraza. Dio 4.'', Zagreb, 1868.
* ''Děla Stanka Vraza. Pěsme pabirci, proza i pisma Stanka Vraza. Dio 5. [predgovor [[Franjo Petračić]]].'', Zagreb, 1877.
* ''Izabrane pjesme: sa slikom pjesnikovom. S uvodom [[Franjo Marković|Franje Markovića]].'', Zagreb, 1880.
* ''Izabrane pjesme / Stanko Vraz. (uredio i predgovor napisao [[Dragutin Grdenić|D. Grdenić]])'', Zagreb, 1924.
* ''Đulabije'', Zagreb, 1925. (pretisak izdanja iz 1863.)
* ''Stanko Vraz - Stihovi i proza'', Zagreb, 1951.
* ''Slovenska djela'', Zagreb, 1952.
* ''Pjesnička djela I-III'', Zagreb, 1953.
* ''Poezija i proza / Stanko Vraz'', (izbor i pogovor [[Ivan Slamnig]]), Zagreb, 1963.
* ''Izbor iz djela / Stanko Vraz'', (prir. i predgovor napisao [[Ivan Martinčić]]), Zagreb, 1994.
* ''Izabrane pjesme / Stanko Vraz'', (prir. [[Vinko Brešić]]), Zagreb, 1999.

==Zanimljivosti==

* Rodno mjesto Stanka Vraza, Cerovec u slovenskoj općini [[Ormož]], se po njemu sada zove [[Cerovec Stanka Vraza]] kako bi se razlikovalo od ostalih mjesta koja se zovu Cerovec.
* Vrazovo pravo ime je bilo Jakob Frass no s vremenom je književni [[pseudonim]] ''Stanko Vraz'' pretvorio u vlastito građansko ime i prezime.<ref name="Dubravko Jelčić">[[Dubravko Jelčić]]: ''Povijest hrvatske književnosti'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004., 2. izd., {{ISBN|953-6308-56-8}}, str. 169.-172.</ref>
* Vraz je bio jedini [[Slovenci|Slovenac]] koji je prihvatio [[Ljudevit Gaj|Gajevu]] ilirsku ideju i odrekao se, zbog "viših ciljeva", ne samo svoje narodnosti nego i [[Materinski jezik|materinskog jezika]], a što mu je [[France Prešeren|Prešeren]] oštro zamjerio.<ref name="Dubravko Jelčić" />
*Pisao je pod pseudonimima Jakob Rešetar s Cerovca, te Nenad Bezimenović

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Vraz.htm Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Stanko Vraz: Pjesme]
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65431 Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže (preuzeto 12. studenoga 2013.)]
{{Romantistički književnici}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Vraz, Stanko}}
[[Kategorija:Slovenski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski putopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Slovenski pjesnici]]
[[Kategorija:Slovenci u Hrvatskoj]]

Stanko Vraz - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica