Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Životopisi, Karlovac)

2026-04-17T22:51:53Z

Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Životopisi, Karlovac)

Nova stranica

[[Datoteka:ZAVNOH Stanko Canica Opacic Topusko.jpg|desno|mini|Stanko Opačić drži govor na Trećem zasjedanju ZAVNOH-a 1944.]]
'''Stanko Opačić – Ćanica''' ([[Brezova Glava]], kraj [[Karlovac|Karlovca]], [[11. prosinca]] [[1903.]] – [[Šabac]], [[6. svibnja]] [[1994.]]) je bio sudionik [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], politički predstavnik [[Srbi u Hrvatskoj|Srba u Hrvatskoj]], zatočenik [[Logor Goli otok|Golog otoka]] i sakupljač narodnog kulturnog blaga.

== Životopis ==
Rođen je 1903. godine u Brezovoj Glavi, kraj Karlovca, na [[Kordun]]u. Osnovnu petogodišnju školu završio je u [[Tušilović]]u. Do 1941. godine bavio se zemljoradnjom i drvodeljskim zanatom. Bio je aktivan u [[zemljoradnička zadruga|zemljoradničkom zadrugarskom]] pokretu. Bio je član [[Samostalna demokratska stranka|Stranke samostalnih demokrata]] do [[1936.]] godine, a od [[1939.]] godine je član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ) i sekretar partijske ćelije u Tušiloviću. Od [[1941.]] godine je član Kotorskog komiteta KPJ i kasnije član Okružnog komiteta KPJ za Karlovac.

=== Drugi svjetski rat ===
Poslije [[Travanjski rat|okupacije Kraljevine Jugoslavije]] i stvaranja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] 1941. godine, [[ustaše]] su na Kordunu i u drugim dijelovima NDH započeli masovna ubojstva i progone nad [[Srbi|Srbima]]. Stanko Opačić je tada kao član ilegalne KPJ, bio jedan od organizatora [[Narodnooslobodilački pokret na Kordunu|antifašističkog ustanka na Kordunu]]. Bio je sudionik [[Savjetovanje u šumi Abez 1941.|sastanka u šumi Abez]] kraj [[Vrginmost]]a, [[19. srpnja]] 1941. godine, na kome su prisustvovali [[Rade Končar]] i [[Josip Kraš]] i na kome je donešena odluka o dizanju ustanka na [[Banovina|Banovini]] i Kordunu.

Tijekom Drugog svjetskog rata bio je prvi zapovjednik Partizanskog odreda „Debela Kosa“, zatim zapovjednik Prvog bataljuna, član Zapovjedništva partizanskih odreda za Kordun i Baniju, zapovjednik Grupe NO odreda Korduna i član [[Glavni štab Hrvatske|Glavnog štaba NOV Hrvatske]]. Bio je vijećnik [[Prvo zasjedanje AVNOJ-a|Prvog zasjedanja AVNOJ-a]] u [[Bihać]]u, održanog u studenom [[1942.]] godine, na kome mu je pripala čast da otvori ovo zasjedanje. Također je bio vijećnik i član Predsjedništva [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugog zasjedanja AVNOJ-a]] u [[Jajce|Jajcu]], održanog u studenom [[1943.]] godine. Bio je član [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) i [[Srpski klub vijećnika ZAVNOH-a|Srpskog kluba vijećnika ZAVNOH-a]], član Predsjedništva te povjerenik za obnovu i promet. Kada su u svibnju 1943. u NOV Jugoslavije uvedeni časnički činovi, bio je unaprijeđen u čin [[pukovnik]]a.{{sfn|Zbornik NOR|1949|p=359}}

Bio je pravi „narodni tribun“ i jedan od najpopularnijih pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta na Kordunu i Banovini. Javno je protestirao što u rukovodstvu KP Hrvatske „ima malo Srba“, zbog čega je došao u sukob s vođama [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[Savez komunista Hrvatske|KP Hrvatske]], isprva s [[Andrija Hebrang|Andrijom Hebrangom]], a kasnije s [[Vladimir Bakarić|Vladimirom Bakarićem]].

Nositelj je [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]], a [[Orden narodnog oslobođenja|Ordenom narodnog oslobođenja]] odlikovan je odlukom Predsjedništva AVNOJ-a 25. rujna 1944. godine.{{sfn|Zbornik NOR|1949|p=486}}

=== Poslijeratno razdoblje ===
Od osnivanja [[Socijalistička Republika Hrvatska|Vlade Narodne Republike Hrvatske]], [[1945.]] godine, Stanko Opačić je bio ministar građevina, pa drvne industrije i šumarstva do [[1950.]] godine. Tada je bez suđenja, poslan na Goli otok uslijed krize [[Informbiro]]a. Čin pukovnika mu je oduzet, a kasnije vraćen nakon puštanja iz zatvora.

U više saziva je bio narodni poslanik u [[Skupština SFRJ|Narodnoj skupštini Jugoslavije]] i [[Sabor SR Hrvatske|Saboru Hrvatske]]. Nakon povlačenja iz javnog života, od [[1954.]] godine živio je kao umirovljenik u Tušiloviću. Poslije izbijanja [[Domovinski rat|rata u Hrvatskoj]], [[1991.]] godine, star i sam, bio je prisiljen napustiti Kordun te se preselio [[Šabac]], kod kćeri, gdje je 6. svibnja 1994. godine preminuo i sahranjen.

== Kulturni rad ==
Stanko Opačić Ćanica je bio potpredsjednik [[Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"|Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“]] u [[Zagreb]]u i predsjednik [[Srpsko pjevačko društvo "Obilić"|Srpskog pjevačkog društva „Obilić“]]. Od 1954. godine, nakon povlačenja iz javnog života, pa do kraja života bavio se sakupljanjem narodnih pjesama i pripovjedaka te opisivanjem života i običaja Kordunaša.

Kao rezultat toga rada, SKD „Prosvjeta“ iz Zagreba tiskala je dvije knjige pod naslovom „Narodne pjesme Korduna“. U drugoj knjizi opisani su narodni običaji i priložen znatan broj poslovica. Sa istom građom surađivao je u „Raskovniku“. Osim toga surađivao je u „Srpskoj riječi“, Ljetopisu SKD „Prosvjeta“, te u zbornicima tadašnjeg [[Državni arhiv u Karlovcu|Historijskog arhiva u Karlovcu]] sa prilozima o ratnim događanjima na Kordunu. U svojoj kući u Tušiloviću stvorio je etnografsku zbirku sa mnogo dokumenata, fotografija, raznih predmeta iz svakodnevnog života Korduna.

Objavio je tri knjige:
* ''Narodne pjesme Korduna'', prva knjiga, [[Srpsko kulturno društvo Prosvjeta|SKD „Prosvjeta“]] Zagreb 1971. godina.
* ''Narodne pjesme Korduna'', druga knjiga, IP „Prosvjeta“ Zagreb 1987. godina.
* ''Srbin u Hrvatskoj'', KIZ „Litera“ Beograd 1989. godina.

Godine 2008. ulica Nova 14. u [[zemun]]skom naselju [[Busije (Zemun, Srbija)|Busije]], dobila je ime po Stanku Opačiću Ćanici.<ref>{{Cite web|url=https://www.planplus.rs/mapa#!ulica/stanka-opacica-canice/85516|title=Pretraga ulica — Stanka Opačića Ćanice|website=planplus.rs|date=n.d.|url-status=dead|access-date=31. srpnja 2024.|archive-date=9. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109215617/https://www.planplus.rs/mapa#!ulica/stanka-opacica-canice/85516}}</ref>

== Izvori ==
{{reflist|3}}

== Literatura ==
* {{Cite book|ref={{harvid|Zbornik NOR|1949}}|title=[[Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda]], tom II, knjiga I — Bilten Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije 1941—1945.|year=1949|publisher=Vojno-istorijski institut Jugoslovenske armije|location=Beograd|id=}} {{COBISS|ID=58734343}}
* {{cite book|ref=harv|last=Marić|first=Milomir|autorlink=Milomir Marić|year=1987|title=Deca komunizma|publisher=Mladost|location=Beograd|isbn=}} {{COBISS|ID=1024420791}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Opačić|first=Stanko Ćanica|url=https://www.zapadnisrbi.com/images/PDF/Stanko-Opai-anica-Srbin-u-Hrvatskoj.pdf|title=Srbin u Hrvatskoj — kazivanja kordunaškog seljaka, ratnika, ministra, osuđenika|year=1989|publisher=Litera|location=Beograd|id=}} {{COBISS|ID=276492}}
* {{cite book|ref=harv|last=Višnjić|first=Čedomir|autorlink=Čedomir Višnjić|year=2003|title=Partizansko ljetovanje — Hrvatska i Srbi 1945-1950.|publisher=Srpsko kulturno društvo Prosvjeta|location=Zagreb|isbn=}} {{COBISS|ID=144992268}}
* {{cite book|ref=harv|last=Višnjić|first=Čedomir|autorlink=Čedomir Višnjić|year=2004|title=Kordunaški proces — fragment iz historije nestajanja|publisher=Srpsko kulturno društvo Prosvjeta|location=Zagreb|isbn=}} {{COBISS|ID=201153287}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Lovrić|first=Mićo|title=Ćanica, junak i narodni tribun legendarnog Korduna|year=2006|publisher=SUBNOR|location=Beograd|id=}} {{COBISS|ID=136329228}}

{{DEFAULTSORT:Opačić, Stanko}}

[[Kategorija:Životopisi, Karlovac]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Partizanski zapovjednici]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji]]

Stanko Opačić - Povijest promjena

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Životopisi, Karlovac)