Stanišić - Povijest promjena

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2026-05-15T18:29:09Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 15. svibanj 2026. u 18:29
Redak 200:		Redak 200:
	*[[Mirko Bulović]]		*[[Mirko Bulović]]
	*[[Nikola Poplašen]]		*[[Nikola Poplašen]]
			*[[Ivan Karan]], karataš, kulturni djelatnik Hrvata

	== Šport ==		== Šport ==

Suradnik10 u (test) 13:27, 20. studeni 2025.

2025-11-20T13:27:06Z

←Starija inačica		Inačica od 20. studeni 2025. u 13:27
Redak 140:		Redak 140:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Prvi se put spominje 1366. godine kao selo Pariš. Vidljivo je na srednjovjekovnim zemljovidima iz 15. i 16. stoljeća. Opustilo je koncem 17. stoljeća nakon dugih austro-osmanskih ratova. U srednjem vijeku bila je [[pustara]]. Iz Baračke i Dautova 1763./64. godine preseljeno je stotinjak prognanih srpskih obitelji, prvotno se naselivši na Šari, no zbog loših uvjeta naseljavanja premjestili su se zapadnije. 1783. ovdje su se doselili Slovaci i Mađari. Prve njemačke obitelji doselile su 1786. godine iz Lotaringije, Porajnja-Palatinata i Saara. Između 1790. i 1830., a osoito između 1812. i 1820. novih je preko 150 njemačkih obitelji doselilo u Stanišić, većinom iz Čatalje. 1800. spominje se i 30-ak ostalih, većinom Židova. Stanišić je od 1805. godine bio u posjedu plemićke porodice Redl sve do 1894. godine. Sve do 1811. godine selo je bilo podijeljeno na dva dijela — njemački (novi) i srpski (stari) Stanišić. Oko 45 mađarskih i oko 25 slovačkih obitelji naselilo se u Stanišić do 1830. godine. Potpisom austrijskog cara Franje I. selo je dobilo 1811. g. status trgovačke i poljoprivredne varošice, a srpska i njemačka općina spojene su u jednu. To je značilo da je Stanišiću bilo dopušteno održati sajam što je bilo veliko poboljšanje u odnosu na druga sela u okružju. Stanišićki Slovaci su do kraja 19. stoljeća većim dijelom pomađareni i ponijemčeni. 1870. godine sagrađena je sinagoga. 1904. godine ugarske su vlasti preimenovale Stanišić u Őrszállás i ime je nosilo sve do prestanka austro-ugarske vlasti 1918. godine. Isto je ime opet ponijelo tijekom mađarske okupacije 1941.-1944. godine. 1905. izašle su prve novine u Stanišiću ''Allgemeine Zeitung''. 1931. u Stanišiću je živjelo 7588 stanovnika, od čega 5582 Nijemca, 1102 Srba, 686 Mađara, 185 Hrvata, 60 Roma i 40 Židova. 1930-ih pokrenut je list Lokal Anzeiger. Godine 1944. stanišićki Nijemci prihvatili su preko stotinjak djece iz bombardirane Njemačke. Smjestili su ih u domove obiteljima Kulturbunda. Između 4. i 10. travnja 1944. godine u Stanišiću su kao i u cijeloj Bačkoj skupljene židovske obitelji i prevezene u logor u Auschwitzu. S istoka je pretkraj rata nadirala sovjetska Crvena armija, a neki mjesni Nijemci i Mađari (njih oko 130) napustili su Stanišić plašeći se odmazde za zločine koje je počinila njemačka i mađarska vojska. Crvena armija ušla je u selo 22. listopada 1944. godine. Komunističke vlasti su 10. kolovoza 1945. godine deportirale oko 3500 Podunavskih Švaba u susjedne logore Kruševlje i Gakovo, gdje su mnogi ostali do ožujka 1948. godine. Oko 500 logoraša vratilo se uskoro u selo na posao za nove vlasti. U tim je logorima od gladi i hladnoće stradalo najmanje 270 ljudi, dok je navodno više od 1000 pobjeglo iz tih logora tijekom 1946/1947. godine u Austriju, što može biti službena laž za pokriće umorstava logoraša. 1945. i 1946. godine su iz Hrvatske, iz Dalmacije kolonizacijom dovedeni Hrvati (2340 osoba) i Srbi (3000 osoba). Mnogi u se vratili u rodni kraj od 1947. do 1950. godine, Hrvati iz primorja i s otoka. 1948. godine pušteno je oko 2000 ljudi iz logora za Nijemce a većina je emigrirala u Zapadnu Njemačku u razdoblju od 1952. do 1964. godine.		Prvi se put spominje [[1366.]] godine kao selo Pariš. Vidljivo je na srednjovjekovnim zemljovidima iz 15. i 16. stoljeća. Opustilo je koncem 17. stoljeća nakon dugih austro-osmanskih ratova. U srednjem vijeku bila je [[pustara]]. Iz [[Baračka\|Baračke]] i [[Dautovo\|Dautova]] 1763./64. godine preseljeno je stotinjak prognanih srpskih obitelji, prvotno se naselivši na Šari, no zbog loših uvjeta naseljavanja premjestili su se zapadnije. 1783. ovdje su se doselili Slovaci i Mađari. Prve njemačke obitelji doselile su 1786. godine iz Lotaringije, Porajnja-Palatinata i Saara. Između 1790. i 1830., a osoito između 1812. i 1820. novih je preko 150 njemačkih obitelji doselilo u Stanišić, većinom iz Čatalje. 1800. spominje se i 30-ak ostalih, većinom Židova. Stanišić je od 1805. godine bio u posjedu plemićke porodice Redl sve do 1894. godine. Sve do 1811. godine selo je bilo podijeljeno na dva dijela — njemački (novi) i srpski (stari) Stanišić. Oko 45 mađarskih i oko 25 slovačkih obitelji naselilo se u Stanišić do 1830. godine. Potpisom austrijskog cara Franje I. selo je dobilo 1811. g. status trgovačke i poljoprivredne varošice, a srpska i njemačka općina spojene su u jednu. To je značilo da je Stanišiću bilo dopušteno održati sajam što je bilo veliko poboljšanje u odnosu na druga sela u okružju. Stanišićki Slovaci su do kraja 19. stoljeća većim dijelom pomađareni i ponijemčeni. 1870. godine sagrađena je sinagoga. 1904. godine ugarske su vlasti preimenovale Stanišić u Őrszállás i ime je nosilo sve do prestanka austro-ugarske vlasti 1918. godine. Isto je ime opet ponijelo tijekom mađarske okupacije 1941.-1944. godine. 1905. izašle su prve novine u Stanišiću ''Allgemeine Zeitung''. 1931. u Stanišiću je živjelo 7588 stanovnika, od čega 5582 Nijemca, 1102 Srba, 686 Mađara, 185 Hrvata, 60 Roma i 40 Židova. 1930-ih pokrenut je list Lokal Anzeiger. Godine 1944. stanišićki Nijemci prihvatili su preko stotinjak djece iz bombardirane Njemačke. Smjestili su ih u domove obiteljima Kulturbunda. Između 4. i 10. travnja 1944. godine u Stanišiću su kao i u cijeloj Bačkoj skupljene židovske obitelji i prevezene u logor u Auschwitzu. S istoka je pretkraj rata nadirala sovjetska Crvena armija, a neki mjesni Nijemci i Mađari (njih oko 130) napustili su Stanišić plašeći se odmazde za zločine koje je počinila njemačka i mađarska vojska. Crvena armija ušla je u selo 22. listopada 1944. godine. Komunističke vlasti su 10. kolovoza 1945. godine deportirale oko 3500 Podunavskih Švaba u susjedne logore Kruševlje i Gakovo, gdje su mnogi ostali do ožujka 1948. godine. Oko 500 logoraša vratilo se uskoro u selo na posao za nove vlasti. U tim je logorima od gladi i hladnoće stradalo najmanje 270 ljudi, dok je navodno više od 1000 pobjeglo iz tih logora tijekom 1946/1947. godine u Austriju, što može biti službena laž za pokriće umorstava logoraša.

			Nakon 1945., kad se organizirala savezna [[kolonizacija Vojvodine 1945.-1948.]], u selo su doseljeni i [[Hrvati u Vojvodini\|Hrvati]], i to iz [[Dalmacija\|Dalmacije]],<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/34247 Zbornik OPZ] Marijan Maticka: Sudjelovanje Hrvatske u saveznoj kolonizaciji 1945.-1948. </ref><ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini 8 : U sklopu autonomne Vojvodine </ref>, odnosno s [[Makarsko primorje\|Makarskog primorja]]: iz Brista, Gradca, Zaostroga, Grnčenika, Živogošća, Drvenika, Puharića, Podgore, Velikog Brda i Makarske. Dio se naseljenika vratio u matični kraj, a iz Makarskog primorja ostale su 22 obitelji.<ref name=vrtlogu/>{{is\|16.}} Uz ostale, o doseljavanju Hrvata u ovaj dio Bačke pisali su M. Beljanski i V. Đurić (Beljanski, M.: ''Stanišić'', Senta Udarnik, Senta, 1985.; Đurić, V.: ''Najnovije naseljavanje Bačke kolonistima iz Hrvatske. Naselja: Bački Gračac, Kljajićevo, Čonoplja, Stanišić i Riđica'', Matica srpska, Novi Sad, 1960.).<ref name=vrtlogu>Roko Mišetić, Mario Bara: ''Stanovništvo Makarskog primorja: demografsko kretanje u vrtlogu društvenih promjena od 1945. do 2011'', str. 27. u: (ur. Marko Mustapić, Ivan Hrstić): [https://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/zbornici/40/mpd_knjiga.pdf ''MAKARSKO PRIMORJE DANAS. Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011. '']. Institut Ivo Pilar. Zagreb, 2012.{{ISBN\|978-953-6666-87-4}}. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref>{{is\|27.}}

			1945. i 1946. godine su iz Hrvatske, iz Dalmacije kolonizacijom dovedeni Hrvati (2340 osoba) i Srbi (3000 osoba). Mnogi u se vratili u rodni kraj od 1947. do 1950. godine, Hrvati iz primorja i s otoka. 1948. godine pušteno je oko 2000 ljudi iz logora za Nijemce a većina je emigrirala u Zapadnu Njemačku u razdoblju od 1952. do 1964. godine.

	== Kultura ==		== Kultura ==
	Tradicionalna manifestacija ''Rado Hrvat ikavicu zbori''.<ref>[http://www.ferata.hr/sinjani-i-ove-godine-na-manifestaciji-u-stanisicu-rado-hrvat-ikavicu-zbori/ Ferata] ''Sinjani i ove godine na manifestaciji u Stanišiću ‘Rado Hrvat ikavicu zbori’'' 24. studenoga 2016. (pristupljeno 5. srpnja 2017.)</ref>		Tradicionalna manifestacija ''[[Rado Hrvat ikavicu zbori]]''.<ref>[http://www.ferata.hr/sinjani-i-ove-godine-na-manifestaciji-u-stanisicu-rado-hrvat-ikavicu-zbori/ Ferata] ''Sinjani i ove godine na manifestaciji u Stanišiću ‘Rado Hrvat ikavicu zbori’'' 24. studenoga 2016. (pristupljeno 5. srpnja 2017.)</ref>

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T11:12:38Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stanišić'''-->~~{{NPOV/popraviti\|autor=SkelaLeop, Kubura}}		{{NPOV/popraviti\|autor=SkelaLeop, Kubura}}
	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime =Stanišić		\| ime =Stanišić

Suradnik10: /* Hrvati u Stanišiću */

2025-05-31T23:33:04Z

Hrvati u Stanišiću

←Starija inačica		Inačica od 31. svibanj 2025. u 23:33
Redak 176:		Redak 176:
	Stanišić je poznat po tome što je to najveće hrvatsko selo u Vojvodini.{{nedostaje izvor}} Selo su većinom sagradili težaci, dalmatinski Hrvati. {{nedostaje izvor}}		Stanišić je poznat po tome što je to najveće hrvatsko selo u Vojvodini.{{nedostaje izvor}} Selo su većinom sagradili težaci, dalmatinski Hrvati. {{nedostaje izvor}}

	HKD Vladimir Nazor organizira folklorne programe. Od 2009. organizira Likovnu koloniju ''Ivan Gundić Ćiso - Dalmata''<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12200 Radio Subotica, program na hrvatskom] Najave (za 18. lipnja): Likovna kolonija u Stanišiću, preuzeto 9. lipnja 2011. </ref><ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4271&arc=4271 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: I. likovna kolonija u Stanišiću, 15. listopada 2009.</ref> i druge aktivnosti. Hrvatsko kulturno društvo „Vladimir Nazor“ svake godine počevši od 2010. godine organizira književno-pjevačku [[Večer ikavice]]: „Ikavica - govor hercegovačkih, bosanskih, dalmatinskih, ličkih, šokačkih i bunjevačkih Hrvata".<ref>[http://www.zkvh.org.rs/vijesti/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/1984-u-staniiu-odrana-veer-ikavice- U Stanišiću održana „Večer ikavice“ ], [[Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]], Tekst i fotografije: Zlata Vasiljević/Hrvatska riječ</ref><ref>[http://zkvh.org.rs/natjeaji/807-odrana-veer-ikavice-u-staniiu Održana „Večer ikavice“ u Stanišiću ]</ref>		HKD Vladimir Nazor organizira folklorne programe. Od 2009. organizira Likovnu koloniju ''Ivan Gundić Ćiso - Dalmata''<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12200 Radio Subotica, program na hrvatskom] Najave (za 18. lipnja): Likovna kolonija u Stanišiću, preuzeto 9. lipnja 2011. </ref><ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4271&arc=4271 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: I. likovna kolonija u Stanišiću, 15. listopada 2009.</ref> i druge aktivnosti. Hrvatsko kulturno društvo „Vladimir Nazor“ svake godine počevši od 2010. godine organizira književno-pjevačku [[Večer ikavice]]: „Ikavica - govor hercegovačkih, bosanskih, dalmatinskih, ličkih, šokačkih i bunjevačkih Hrvata".<ref>[http://www.zkvh.org.rs/vijesti/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/1984-u-staniiu-odrana-veer-ikavice- U Stanišiću održana „Večer ikavice“ ], [[Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]], Tekst i fotografije: [[Zlata Vasiljević]]/Hrvatska riječ</ref><ref>[http://zkvh.org.rs/natjeaji/807-odrana-veer-ikavice-u-staniiu Održana „Večer ikavice“ u Stanišiću ]</ref>

	=== Poznate osobe ===		=== Poznate osobe ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Okruzi Srbije' u '[[Okruzi u Srbiji'

2025-05-16T04:45:52Z

Zamjena teksta - '[[Okruzi Srbije' u '[[Okruzi u Srbiji'

←Starija inačica		Inačica od 16. svibanj 2025. u 04:45
Redak 41:		Redak 41:
	\| lokacija1_ime = Pokrajina		\| lokacija1_ime = Pokrajina
	\| lokacija1_info = [[Vojvodina]]		\| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
	\| lokacija2_ime = [[Okruzi ~~Srbije~~\|Okrug]]		\| lokacija2_ime = [[Okruzi u Srbiji\|Okrug]]
	\| lokacija2_info = [[Zapadnobački okrug]]		\| lokacija2_info = [[Zapadnobački okrug]]
	\| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine\|Općina]]		\| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine\|Općina]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-08T01:18:43Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:18
Redak 209:		Redak 209:
	*[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/3018-obljetnica-kolonizacije-hrvata-u-vojvodinu Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Obljetnica kolonizacije Hrvata u Vojvodinu '', Izvor: Hrvatska riječ (Z. Vasiljević), 4. prosinca 2015.		*[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/3018-obljetnica-kolonizacije-hrvata-u-vojvodinu Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Obljetnica kolonizacije Hrvata u Vojvodinu '', Izvor: Hrvatska riječ (Z. Vasiljević), 4. prosinca 2015.

	{{~~Predložak:~~Naselja u sastavu Općine Sombor}}		{{Naselja u sastavu Općine Sombor}}
	[[Kategorija:Stanišić\| ]]		[[Kategorija:Stanišić\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-12T08:02:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 12. studeni 2021. u 08:02
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Stanišić'''-->{{NPOV/popraviti\|autor=SkelaLeop, Kubura}}		<!--'''Stanišić'''-->{{NPOV/popraviti\|autor=SkelaLeop, Kubura}}
	{{~~Naselje~~		{{Infookvir naselje
	\| ime =Stanišić		\| ime =Stanišić
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T11:00:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{NPOV/popraviti|autor=SkelaLeop, Kubura}}
{{Naselje
| ime =Stanišić
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Stanišić,_Catholic_Church.jpg
| veličina_slike =250px
| opis_slike ='''Katolička crkva "Ime Blažene Djevice Marije", 1788.'''
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =Srbija

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi = 45
| širina-minute = 56
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 19
| dužina-minute = 09
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Srbija]]
| lokacija1_ime = Pokrajina
| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
| lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Zapadnobački okrug]]
| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]]
| lokacija3_info = [[Sombor (općina)|Sombor]]

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 89,9 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 103 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2002.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 4.808
| stanovništvo_gustoća = 53 stan./km²
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 25284
| pozivni_broj = 025
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime = Registarska oznaka
| prazno_info = SO
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =
}}
[[Datoteka:Stanišić,_Orthodox_Church.jpg|desno|mini|250px|Srpska pravoslavna crkva]]
'''Stanišić''' (srp.: ''Станишић'', nje.: ''Donauwachenheim, Stanischitsch, Stanischitz, Tannenschütz, Tannischitz, Tanaschitz'', mađ. ''Őrszállás'') je naselje u [[Bačka|Bačkoj]] u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Nalazi se u u okolici grada [[Sombor]]a.

== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Vojvodine u općini Sombor, oko 7 kilometara južno od granice s Mađarskom i oko 25 km od granice s Hrvatskom. Nalazi se u prostoru između sela [[Riđica|Riđice]], [[Gakovo|Gakova]], [[Rastina|Rastine]], [[Lemeš (Sombor, Srbija)|Lemeš]] i [[Aleksa Šantić (Sombor, Srbija)|Aleksa Šantić]]. Smješten je na rubu velike [[les]]ne zaravni [[Telečka (zaravan)|Telečke]] na 91 m nadmorske visine. Neki manji dijelovi sela se nalaze na 1 metar manjoj nadmorskoj visini, jer se nalaze izvan zaravni.

== Povijest ==
Prvi se put spominje 1366. godine kao selo Pariš. Vidljivo je na srednjovjekovnim zemljovidima iz 15. i 16. stoljeća. Opustilo je koncem 17. stoljeća nakon dugih austro-osmanskih ratova. U srednjem vijeku bila je [[pustara]]. Iz Baračke i Dautova 1763./64. godine preseljeno je stotinjak prognanih srpskih obitelji, prvotno se naselivši na Šari, no zbog loših uvjeta naseljavanja premjestili su se zapadnije. 1783. ovdje su se doselili Slovaci i Mađari. Prve njemačke obitelji doselile su 1786. godine iz Lotaringije, Porajnja-Palatinata i Saara. Između 1790. i 1830., a osoito između 1812. i 1820. novih je preko 150 njemačkih obitelji doselilo u Stanišić, većinom iz Čatalje. 1800. spominje se i 30-ak ostalih, većinom Židova. Stanišić je od 1805. godine bio u posjedu plemićke porodice Redl sve do 1894. godine. Sve do 1811. godine selo je bilo podijeljeno na dva dijela — njemački (novi) i srpski (stari) Stanišić. Oko 45 mađarskih i oko 25 slovačkih obitelji naselilo se u Stanišić do 1830. godine. Potpisom austrijskog cara Franje I. selo je dobilo 1811. g. status trgovačke i poljoprivredne varošice, a srpska i njemačka općina spojene su u jednu. To je značilo da je Stanišiću bilo dopušteno održati sajam što je bilo veliko poboljšanje u odnosu na druga sela u okružju. Stanišićki Slovaci su do kraja 19. stoljeća većim dijelom pomađareni i ponijemčeni. 1870. godine sagrađena je sinagoga. 1904. godine ugarske su vlasti preimenovale Stanišić u Őrszállás i ime je nosilo sve do prestanka austro-ugarske vlasti 1918. godine. Isto je ime opet ponijelo tijekom mađarske okupacije 1941.-1944. godine. 1905. izašle su prve novine u Stanišiću ''Allgemeine Zeitung''. 1931. u Stanišiću je živjelo 7588 stanovnika, od čega 5582 Nijemca, 1102 Srba, 686 Mađara, 185 Hrvata, 60 Roma i 40 Židova. 1930-ih pokrenut je list Lokal Anzeiger. Godine 1944. stanišićki Nijemci prihvatili su preko stotinjak djece iz bombardirane Njemačke. Smjestili su ih u domove obiteljima Kulturbunda. Između 4. i 10. travnja 1944. godine u Stanišiću su kao i u cijeloj Bačkoj skupljene židovske obitelji i prevezene u logor u Auschwitzu. S istoka je pretkraj rata nadirala sovjetska Crvena armija, a neki mjesni Nijemci i Mađari (njih oko 130) napustili su Stanišić plašeći se odmazde za zločine koje je počinila njemačka i mađarska vojska. Crvena armija ušla je u selo 22. listopada 1944. godine. Komunističke vlasti su 10. kolovoza 1945. godine deportirale oko 3500 Podunavskih Švaba u susjedne logore Kruševlje i Gakovo, gdje su mnogi ostali do ožujka 1948. godine. Oko 500 logoraša vratilo se uskoro u selo na posao za nove vlasti. U tim je logorima od gladi i hladnoće stradalo najmanje 270 ljudi, dok je navodno više od 1000 pobjeglo iz tih logora tijekom 1946/1947. godine u Austriju, što može biti službena laž za pokriće umorstava logoraša. 1945. i 1946. godine su iz Hrvatske, iz Dalmacije kolonizacijom dovedeni Hrvati (2340 osoba) i Srbi (3000 osoba). Mnogi u se vratili u rodni kraj od 1947. do 1950. godine, Hrvati iz primorja i s otoka. 1948. godine pušteno je oko 2000 ljudi iz logora za Nijemce a većina je emigrirala u Zapadnu Njemačku u razdoblju od 1952. do 1964. godine.

== Kultura ==
Tradicionalna manifestacija ''Rado Hrvat ikavicu zbori''.<ref>[http://www.ferata.hr/sinjani-i-ove-godine-na-manifestaciji-u-stanisicu-rado-hrvat-ikavicu-zbori/ Ferata] ''Sinjani i ove godine na manifestaciji u Stanišiću ‘Rado Hrvat ikavicu zbori’'' 24. studenoga 2016. (pristupljeno 5. srpnja 2017.)</ref>

== Gospodarstvo ==

== Stanovništvo ==
Po narodnosnom sastavu na popisu 2002.:
*3511 [[Srbi u Vojvodini|Srbi]] (73,02%)
*367 [[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] (7,63%)
*363 [[Mađari u Vojvodini|Mađari]] (7,55%)
*140 izjašnjeni kao [[Jugoslaveni]] (2,91%)
*24 [[Bunjevci]] (0,5%)
*16 [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]] (0,33%)
*387 ostali (8,04%)

=== Hrvati u Stanišiću ===

Do pred razdruženje Hrvatske od SFRJ je u Stanišiću živjelo skoro 1100 Hrvata. Svojevremeno je taj broj bio i veći, a to je bilo nakon Drugog svjetskog rata, kada je [[kolonizacija Vojvodine|kolonizacijom]] stanovnika iz [[Dalmacija|Dalmacije]] u Stanišiću bilo čak oko 2500 Hrvata.<ref name="osnivanjeHKUD">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3697 Radio Subotica] U Stanišiću osnovano HKUD «Vladimir Nazor», 9. travnja 2009.</ref>. Doseljeni Hrvati su najvećim dijelom bili iz okolice [[Sinj|Sinja]] i [[Muć|Muća]].<ref>[http://www.hkdvnazor.rs/aktivnosti2.html HKD Vladimir Nazor] Aktivnosti, preuzeto 9. ožujka 2011. </ref><ref>[http://www.ferata.hr/sinjani-u-vojvodini/ FERATA] Autor/ica: Ferata: ''Sinjani u Vojvodini'', 27. studenoga 2015.</ref> te 120 obitelji iz tadašnjeg kotara [[Metković]]a.<ref>[http://www.maraton-ladja.hr/2011/uln/vns/001.html Lađari u Somboru] [[Maraton lađa]], 9.-10. prosinca 2011., autor Marko Marušić</ref> Osim tih Hrvata, u Stanišiću su već prije živjeli i Hrvati iz jedne druge skupine. To su bili bunjevački Hrvati koji su bili podrijetlom iz Mađarske, iz sela [[Gara|Gare]] i [[Kaćmar|Kaćmara]].<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 ZKVH] Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref>

1990-te su bile okrutnom prekretnicom za hrvatsku zajednicu u ovom selu. Početkom tog razdoblja je pretrpilo [[etničko čišćenje]] za vrijeme [[Domovinski rat|srpske agresije]] na Hrvatsku.

Domaći [[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] su bili izloženi nasilju i pritiscima (bombaški napadi, palež...) [[Velika Srbija|velikosrpskih]] [[ekstremizam|ekstremista]]. U kolovozu 1995. su iselile 43 hrvatske obitelji (od 87 koliko ih je iselilo za cijelo vrijeme srpske agresije na Hrvatsku)
<ref>(srpski) [https://web.archive.org/web/20090131200926/http://dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Dnevnik, Novi Sad ] Teror glasan, država nema: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji o etničkom čišćenju u Vojvodini, 19. veljače 2003., preuzeto 21. ožujka 2011.</ref>, a ukupno u razdoblju od 1991. do 1995. je iz Stanišića protjerano blizu 700 Hrvata (oko 70% Hrvata iz sela).<ref name="hrvatskidom">[http://suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5360&arc=5360 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: Hrvatski dom u Stanišiću: Ministarstvo i Grad Sombor odobrili, Mjesna zajednica ne, 28. rujna 2009., preuzeto 21. ožujka 2011. </ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/97090/dalmacija-u-backoj-da-smo-znali-sto-nas-ceka-ne-bismo-ni-dolazili-ovamo Slobodna Dalmacija] Milorad Bibić: ''Dalmacija u Bačkoj Da smo znali što nas čeka, ne bismo ni dolazili ovamo!'', 27. travnja 2010.</ref>

Nakon završetka Domovinskog rata, u Stanišiću je ostalo samo 300 Hrvata <ref name="osnivanjeHKUD"/>.

Do 1990-ih, Hrvati su u Stanišiću imali kakvi-takvi organizirani kulturni život, a od tada je stagnirao.

Radi promjene takve situacije, u Stanišiću je 26. ožujka 2009. održana osnivačka skupština [[Hrvatsko kulturno društvo «Vladimir Nazor», Stanišić|Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva "Vladimir Nazor"]] <ref name="osnivanjeHKUD"/>.

Danas Hrvati u Stanišiću žele dobiti dobiti svoj Dom u kome je nekada bilo sjedište tamošnjeg bivšeg KUD-a «Vladimir Nazor». Tome se protivilo vijeće Mjesne zajednice Stanišić, iako su u HKUD-u Vladimir Nazor, inicijatoru tog projekta, potporu dobili iz Grada Sombora (dvaput), Ministarstva za ljudska i manjinska prava, pokrajinskog Tajništva za upravu, propise i nacionalne zajednice, Hrvatskog nacionalnog vijeća i DSHV-a.<ref name="hrvatskidom"/>

Stanišić je poznat po tome što je to najveće hrvatsko selo u Vojvodini.{{nedostaje izvor}} Selo su većinom sagradili težaci, dalmatinski Hrvati. {{nedostaje izvor}}

HKD Vladimir Nazor organizira folklorne programe. Od 2009. organizira Likovnu koloniju ''Ivan Gundić Ćiso - Dalmata''<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=12200 Radio Subotica, program na hrvatskom] Najave (za 18. lipnja): Likovna kolonija u Stanišiću, preuzeto 9. lipnja 2011. </ref><ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4271&arc=4271 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: I. likovna kolonija u Stanišiću, 15. listopada 2009.</ref> i druge aktivnosti. Hrvatsko kulturno društvo „Vladimir Nazor“ svake godine počevši od 2010. godine organizira književno-pjevačku [[Večer ikavice]]: „Ikavica - govor hercegovačkih, bosanskih, dalmatinskih, ličkih, šokačkih i bunjevačkih Hrvata".<ref>[http://www.zkvh.org.rs/vijesti/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/1984-u-staniiu-odrana-veer-ikavice- U Stanišiću održana „Večer ikavice“ ], [[Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]], Tekst i fotografije: Zlata Vasiljević/Hrvatska riječ</ref><ref>[http://zkvh.org.rs/natjeaji/807-odrana-veer-ikavice-u-staniiu Održana „Večer ikavice“ u Stanišiću ]</ref>

=== Poznate osobe ===
*[[Dimitrije Konjović]] - pilot
*[[Ivan Radović]] - akademski slikar, tenisač
*[[Irinej Bulović]] - episkop Bački
*[[Ivan Gundić Ćiso]] - Dalmata, akademski slikar. U Stanišiću je radio kao nastavnik likovnog. <ref>[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4271&arc=4271 Radio Subotica, program na hrvatskom] Siniša Jurić: I. likovna kolonija u Stanišiću, 15. listopada 2009.</ref>. Njemu u čast se zove likovna kolonija koju organizira HKD Vladimir Nazor.
*Željko Parađina - major, pilot
*[[Dragica Palaversa Mijač]], hrvatska rukometašica<ref>[http://www.hr/hrvatska/sport/sportasi/rukomet www.hr]</ref>
*[[Dino Radojević|Dino (Dimitrije) Radojević]], hrvatski kazališni redatelj
*[[Mario Bara]], hrvatski povjesničar<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/3987/Nove-veze-sa-starim-krajem/ Hrvatska riječ Subotica] Z. Vasiljević: ''Nove veze sa starim krajem, Obljetnica Savezne kolonizacije Hrvata u Vojvodinu'', 5. prosinca 2016. (pristupljeno 10. prosinca 2016.)</ref>
*[[Mate Brajković]], hrv. nogometaš
*[[Mirjana Đurica]], srp. rukometašica
*[[Imre Pacséry ]]
*[[Slavko Subotić]]
*[[Filip Bartoš]]
*[[Nada Tanjga]]
*[[Gáspár Ulmer ]]
*[[Mirko Bulović]]
*[[Nikola Poplašen]]

== Šport ==
Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:<ref>[http://www.soinfo.org/sombor/sport/adresar/ SOinfo] </ref>
* nogomet: [[FK Stanišić|Stanišić]]
* karate: ŽAK - IPON
* šah: Bogoljub Mihajlović

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/3018-obljetnica-kolonizacije-hrvata-u-vojvodinu Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Obljetnica kolonizacije Hrvata u Vojvodinu '', Izvor: Hrvatska riječ (Z. Vasiljević), 4. prosinca 2015.

{{Predložak:Naselja u sastavu Općine Sombor}}
[[Kategorija:Stanišić| ]]