WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T20:10:18Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 20:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stabilitet broda'''-->~~[[datoteka:Stabilitet broda 1.png\|mini\|desno\|300px\|[[Brod]] je u [[Stabilnost\|stabilnoj]] [[Ravnoteža (mehanika)\|ravnoteži]] ako se metacentar nalazi iznad [[težište\|težišta]] broda (lijevo). Nalazi li se metacentar ispod težišta, brod je u labilnoj ravnoteži i on će se pri malom nagibu prevrnuti.]]		[[datoteka:Stabilitet broda 1.png\|mini\|desno\|300px\|[[Brod]] je u [[Stabilnost\|stabilnoj]] [[Ravnoteža (mehanika)\|ravnoteži]] ako se metacentar nalazi iznad [[težište\|težišta]] broda (lijevo). Nalazi li se metacentar ispod težišta, brod je u labilnoj ravnoteži i on će se pri malom nagibu prevrnuti.]]

	[[datoteka:Segeln Formstabilitaet.svg\|mini\|desno\|300px\|Primjer stabilnog [[Čamac\|čamca]].]]		[[datoteka:Segeln Formstabilitaet.svg\|mini\|desno\|300px\|Primjer stabilnog [[Čamac\|čamca]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T02:39:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Stabilitet broda 1.png|mini|desno|300px|[[Brod]] je u [[Stabilnost|stabilnoj]] [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteži]] ako se metacentar nalazi iznad [[težište|težišta]] broda (lijevo). Nalazi li se metacentar ispod težišta, brod je u labilnoj ravnoteži i on će se pri malom nagibu prevrnuti.]]

[[datoteka:Segeln Formstabilitaet.svg|mini|desno|300px|Primjer stabilnog [[Čamac|čamca]].]]

[[datoteka:Segeln Gewichtsstabilitaet.svg|mini|desno|300px|Primjer čamca s povećanom stabilnošću.]]

[[datoteka:Flotacion1.PNG|mini|desno|300px|[[Metacentar]] ''M'' je [[točka]] u kojoj okomica iz hvatišta [[uzgon]]a siječe uzdužnicu [[brod]]a.]]

'''Stabilitet broda''' ili '''stabilnost broda''' svojstvo je [[brod]]a da održava uspravan položaj u svim okolnostima plovidbe. Zbog različitih uzroka brod se u plovidbi ili na vezu nagiba oko neke [[os]]i. Najosjetljivije je nagibanje broda oko uzdužne osi, jer brod najviše izlaže pogibelji od prevrtanja. [[Moment]] statičke stabilnosti suprotstavlja se nagibanju, a čine ga [[spreg sila]]: [[uzgon]], [[sila]] koja se zbog oblika [[Trup broda|trupa]] pomiče i uspravlja brod, i [[težina]], [[sila]] koja naginje brod. Početna statička stabilnost za manje nagibe veća je što je veća takozvana [[metacentar]]ska visina, a [[težište]] broda niže. Metacentar ovisi o obliku trupa broda i čini točku u kojoj smjer sile uzgona presijeca uzdužnu simetralnu ravninu brodskoga trupa. Udaljenost metacentra od točke težišta broda GM je početna metacentarska visina. Dinamička je stabilnost broda rad momenta statičke stabilnosti do nagiba broda, do kojega dolazi kada se izjednači rad momenta statičke stabilnosti i momenta nagibanja broda pod dinamičkim djelovanjem vanjskih sila. <ref>'''stabilnost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57664] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

'''Statički stabilitet''' je [[Stabilnost|stabilitet]] kod kojeg vanjski [[Moment sile|momenti sile]] djeluju [[statika|statički]], to jest ne mijenjaju veličinu s [[Vrijeme (fizika)|vremenom]], ili se mijenjaju polagano i postepeno, te ih možemo svesti na prvi slučaj. Statički stabilitet možemo definirati i kao otpor broda djelovanju momenata koji pomiču brod iz ravnotežnog položaja. '''Dinamički stabilitet''' je stabilitet kod kojeg se veličina momenata koji djeluju na brod naglo mijenja s vremenom, mjenjajući smjer i jačinu. Dinamički stabilitet možemo odrediti i kao [[Rad (fizika)|rad]] utrošen na pomicanju broda iz ravnotežnog položaja u neki položaj van [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteže]]. Kod dinamičkog stabiliteta pored prekretnog momenta javlja se i znatno [[ubrzanje]] [[masa]], a samim time i [[kinetička energija]] koja također djeluje na sustav. Druga definicija dinamičkog stabiliteta kaže da je dinamički stabilitet rad kojeg obavlja momenat statičke stabilnosti pri naginjanju broda. [[Stabilnost]] je svojstvo [[brod]]a da se protivi [[sila]]ma koje ga nastoje nagnuti i svojstvo da se ponovno automatski vraća u ravan položaj kada prestanu djelovati te sile. Brod koji nema takvo svojstvo ne može uopće ploviti, a brod koji ga nema u dovoljnoj mjeri nije siguran u plovidbi.

'''3 uvjeta plovnosti''' su:
# [[sila]] [[uzgon]]a mora biti jednaka sili [[težina|težine]];
# sile težine i sile uzgona moraju biti na istom pravcu koji je okomit na teretnu vodenu liniju;
# potrebno je da brod posjeduje stabilnu ravnotežu.

== Plivanje i stabilnost ==
Kad [[Tijelo (fizika)|tijelo]] uronimo u bilo koju [[tekućina|tekućinu]], na njega djeluju dvije sile: [[uzgon]] okomito prema gore i [[težina]] okomito prema dolje. Tijelo [[Plivanje|pliva]] kad je njegov uzgon veći od njegove težine, odnosno ako je lakše od težine istisnute vode. Ono će isplivati dotle dok je težina istisnute vode uronjenog dijela jednaka težini cijeloga tijela. Ako se to razmatranje prenese na jedinicu [[obujam|obujma]] uronjenog tijela, doći ćemo do zaključka da čvrsta tijela plivaju ako im je prosječna [[gustoća]] manja od tekućine u koju su uronjena. Tijelo tone, to jest pada na dno, ako je njegova težina veća od uzgona, a lebdi u tekućini, to jest ostaje na mjestu gdje god ga stavimo u tekućini, ako je njegova težina jednaka uzgonu.

Iz izloženog proizlazi da šuplje tijelo od [[materijal]]a koji je teži od vode može plivati, pa tako na primjer [[čelik|čelični]] brod pliva na vodi jer je težina istisnute tekućine veća od njegove težine. Veličina trgovačkih brodova mjeri se njegovom sadržinom, to jest obujmom (volumenom). Sadržina broda mjeri se takozvanim registarskim tonama. [[Registarska tona]] je [[mjerna jedinica]] za [[mjerenje]] sadržine broda i ima 100 kubičnih engleskih [[stopa]], što u [[metar]]skoj mjeri iznosi 2,832 [[Kubični metar|m<sup>3</sup>]]. Razlikujemo bruto i neto sadržinu. Bruto sadržina je ukupan obujam cijele unutrašnjosti [[Trup broda|brodskog trupa]] do gornje palube. Neto sadržina je obujam samo onih prostorija koje služe za prijenos robe.

[[Podmornica]] ima tankove koji se mogu puniti i prazniti pomoću [[sisaljka|sisaljki]]. Punjenjem tankova težina podmornice postaje veća od uzgona i podmornica može zaroniti. Pražnjenjem tankova težina podmornice postaje manja od uzgona i podmornica može izroniti. Reguliranjem punjenja tankova može se postići da uzgon podmornice bude baš jednak njenoj težini. U tom slučaju podmornica ostaje lebdjeti u dubini u kojoj se nalazi.

Na [[Arhimedov zakon|Arhimedovu zakonu]] osnivaju se također i plovni [[dok]]ovi koji služe za vršenje popravaka na morskim brodovima. Kad se u tankove doka pusti voda, plovni dok uroni, i u njemu se smjesti brod. Nakon toga se pomoću sisaljki izbaci voda iz tankova, plovni dok izađe iz vode i digne brod na površinu.

Pri plivanju razlikujemo 3 vrste ravnoteže i to: stabilnu, labilnu i indiferentnu. Hvatište uzgona leži u [[težište|težištu]] istisnute tekućine. U slučaju ravnoteže, na primjer kod broda, hvatište uzgona mora biti okomito ispod težišta tijela. Ako neka sila, na primjer [[vjetar]], nagne brod na desni bok, promijenit će se oblik uronjenog, odnosno izronjenog dijela broda. Na desnoj će se strani povećati, a na lijevoj smanjiti [[obujam]] uronjenog dijela. Zbog toga će se hvatište uzgona premjestiti prema uronjenom boku jer je na toj strani obujam postao veći. Težište broda ostaje na istom mjestu jer se oblik broda nije promijenio. U tom slučaju nastat će par sila ([[spreg sila]]) koji nastoji brod vratiti u prijašnji položaj, pa kažemo da je brod u stabilnoj ravnoteži. Kod većeg nagiba broda nastat će par sila koji nastoji brod još više nagnuti. Kažemo da je sada brod u labilnoj ravnoteži. Vidimo da je stabilnost broda uvjetovana položajem njegova težišta. Ako iz hvatišta uzgona povučemo okomicu na vodenu liniju, ona će sjeći uzdužnu ravninu broda (uzdužnicu), u točki koja se zove metacentar. [[Metacentar]] je točka u kojoj okomica iz hvatišta uzgona siječe uzdužnicu broda. Udaljenost metacentra od težišta broda zove se metacentarska visina. Brod je u stabilnoj ravnoteži ako se metacentar nalazi iznad težišta. Nalazi li se metacentar ispod težišta, brod je u labilnoj ravnoteži i on će se pri malom nagibu prevrnuti. Padne li metacentar u težište, plivajuće tijelo nalazi se u indiferentnoj ravnoteži, te će u tom položaju i ostati. Stabilitet broda može se povećati tako da se njegovo težište pomakne što niže, i to na taj način da se teški predmeti smjeste što više na dnu broda (ili ponekad dodavanjem [[beton]]a na dno broda). <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* ''[http://tehnika.lzmk.hr/stabilnost-broda/ stabilnost broda]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[[Kategorija: pomorstvo]]

Stabilitet broda - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica