Srna - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T16:53:47Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 32: / Redak 32: @@
 == Vanjske poveznice ==
 ===Ostali projekti===
-{{WProjekti
 [[Kategorija:Jeleni]]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T19:45:17Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 19:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Srna'''-->~~{{Taksokvir \| boja = pink		{{Taksokvir \| boja = pink
	\| naziv = Srna		\| naziv = Srna
	\| slika = Capreolus capreolus 2 Jojo.jpg		\| slika = Capreolus capreolus 2 Jojo.jpg

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T10:05:10Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 10:05
Redak 23:		Redak 23:
	Izgled srne ukazuje na skladno, vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo.Leđa su nešto viša od grebena. Noge su vitke i duge, [[papak\|papci]] crni. Srne unatoč tome ipak nisu ustrajni trkači. [[Rep]] je kratak i jedva vidljiv. Duljina od [[njuška\|njuške]] do repa iznosi 130-140 cm, a visina u grebenu 75 cm. Težina ovisi o području,hrani, godišnjem dobu, fiziološkom stanju i spolu (ženke su 5-10 % lakše). Težina je obično oko 25 +/- 3 kg, ali može dosegnuti i do 40 kg. Zubna formula odrasle jedinke je I 0/4, C 0/0, P 3/3, M 3/3 dakle sveukupno ima 32 stalna [[zub\|zuba]]. Lane ima 20 [[mlječni zubi\|mlječnih zubi]]. Kreće se hodom, kasom i skokom. Odličan je plivač te se kupa i nikad se ne kaljuža poput [[jelen\|jelena]] i [[svinja]]. Ljetna [[dlaka]] je riđastocrvena, a zimska kestenjastosiva. Stražnjica je obrasla bijelom dlakom, koja je ljeti manje uočljiva nego zimi. Lane je smeđe sa bijelim pjegama do prvog [[linjanje\|linjanja]], nakon čega izrasla dlaka prekrije ove pjege. Srna mjenja godišnje dlaku dva puta i to u proljeće i početkom jeseni. Vrijeme linjanja je ovisno o nadmorskoj visini, zdravlju i dobi životinje. Za obilježavanje [[teritorij\|teritorija]] i druge oblike mirisne komunikacije srnama služe specijalizirane kožne [[žlijezda\|žlijezde]]. Ove žlijezde nalaze se između [[papak\|papaka]] zadnjih nogu (podmazuju kožu interdigitalnog područja, ostavljaju mirisni trag), ispod skočnog zgloba sa vanjske strane (tarzalni organ) su [[žlijezda lojnica\|žlijezde lojnice]], koje također ostavljaju miris na vegetaciji o koju se životinja očeše. Srnjak na čelu ima čeonu žlijezdu, koja mu služi za označavanje granica područja, a u ženki žlijezde koje se nalaze na stražnjici vrhunac izlučivanja imaju u doba parenja. Od osjetila srna ima izvrsno razvijen sluh, njuh i okus. Vid je slabo razvijen jer je srnino oko [[astigmatizam\|astigmatično]] te vidi samo veće predmete i to nejasno a najbolje opaža kretanje.		Izgled srne ukazuje na skladno, vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo.Leđa su nešto viša od grebena. Noge su vitke i duge, [[papak\|papci]] crni. Srne unatoč tome ipak nisu ustrajni trkači. [[Rep]] je kratak i jedva vidljiv. Duljina od [[njuška\|njuške]] do repa iznosi 130-140 cm, a visina u grebenu 75 cm. Težina ovisi o području,hrani, godišnjem dobu, fiziološkom stanju i spolu (ženke su 5-10 % lakše). Težina je obično oko 25 +/- 3 kg, ali može dosegnuti i do 40 kg. Zubna formula odrasle jedinke je I 0/4, C 0/0, P 3/3, M 3/3 dakle sveukupno ima 32 stalna [[zub\|zuba]]. Lane ima 20 [[mlječni zubi\|mlječnih zubi]]. Kreće se hodom, kasom i skokom. Odličan je plivač te se kupa i nikad se ne kaljuža poput [[jelen\|jelena]] i [[svinja]]. Ljetna [[dlaka]] je riđastocrvena, a zimska kestenjastosiva. Stražnjica je obrasla bijelom dlakom, koja je ljeti manje uočljiva nego zimi. Lane je smeđe sa bijelim pjegama do prvog [[linjanje\|linjanja]], nakon čega izrasla dlaka prekrije ove pjege. Srna mjenja godišnje dlaku dva puta i to u proljeće i početkom jeseni. Vrijeme linjanja je ovisno o nadmorskoj visini, zdravlju i dobi životinje. Za obilježavanje [[teritorij\|teritorija]] i druge oblike mirisne komunikacije srnama služe specijalizirane kožne [[žlijezda\|žlijezde]]. Ove žlijezde nalaze se između [[papak\|papaka]] zadnjih nogu (podmazuju kožu interdigitalnog područja, ostavljaju mirisni trag), ispod skočnog zgloba sa vanjske strane (tarzalni organ) su [[žlijezda lojnica\|žlijezde lojnice]], koje također ostavljaju miris na vegetaciji o koju se životinja očeše. Srnjak na čelu ima čeonu žlijezdu, koja mu služi za označavanje granica područja, a u ženki žlijezde koje se nalaze na stražnjici vrhunac izlučivanja imaju u doba parenja. Od osjetila srna ima izvrsno razvijen sluh, njuh i okus. Vid je slabo razvijen jer je srnino oko [[astigmatizam\|astigmatično]] te vidi samo veće predmete i to nejasno a najbolje opaža kretanje.

	[[~~File~~:Reh 00380.jpg\|left\|miniatur\|180px]]		[[Datoteka:Reh 00380.jpg\|left\|miniatur\|180px]]
	== Ponašanje ==		== Ponašanje ==
	Po načinu života i [[ponašanje\|ponašanju]] srna je pretežno danja životinja s maksimumom kretanja popodne i u večernje sate (16-20 sati, ujutro 4-5 i 7-9 sati). ova aktivnost može se podijeliti prema godišnjem dobu u četiri odsjeka sa po tri mjeseca. Srna tijekom 24 sata uzima hranu u 8-11 intervala. Prosječan životni vijek je 13-15 a iznimno 17-18 godina. Srna ima sposobnost prekida razvitka zametka ([[embriotenija]]), zato da vrijeme leženja padne u povoljniji period. Ponašanje srne spada u t.zv. distancijalni tip. tj. izbjegava život u većim socijalnim formacijama. Do kasne jeseni se udružuje u [[krdo\|krda]] i u njima ostaje sve do proljeća. To je udruživanje nagonsko i opravdano utjecajem negativnih vanjskih faktora. U krdu vlada unutarnja organizacija, koja ga održava na okupu i pruža osjećaj sigurnosti, vođa krda je u pravilu srna majka koja vodi lanad. Tek pred sam okot srna prekida vezu s prošlogodišnjom lanadi. Po broju članova i obiteljskoj strukturi razlikujemo obiteljsko krdo, prošireno obiteljsko krdo i nagomilano krdo. Najtrajnije je obiteljsko krdo koje ima razvijene međusobne odnose među jedinkama, jer se radi o članovima jedne obitelji (srna - lanad). Ovisno o bonitetu [[stanište\|staništa]] radijus kretanja srna je razmjerno malen, on može iznositi prosječno od 1 (srna sa lanadi do 14 dana) do 10 km. Osim toga kod srne kao zoološke porodice je izražen selidbeni [[nagon]], ali je različitog intenziteta kod pojedinih vrsta. Kod sibirske srne je najizraženiji i vezan uz [[godišnja doba]] te iznosi i više stotina kilometara. Kod europske srne taj je nagon znatno slabiji, a izraženiji je kod planinskih srna zbog nepovoljnijih uvjeta života i neprijatelja. Razlikujemo nekoliko tipova glasanja ovih životinja. Tip [[glasanje\|glasanja]] je uvjetovan spolom, dobi, fiziološkim stanjem jedinke te načinom i stupnjem uznemiravanja. Glasanje slično piskanju je tipično lanetu, koje doziva majku, a pijukanje i piskanje predstavlja komunikaciju između srne i lanadi. Jauk, plač i deranje su zvukovi, koje pretežno proizvode odrasle životinje i ovise o situaciji u kojima se nalaze. Baukanje je način glasanja mužjaka, koji time oglašava opasnost, ali se isto tako glasa i u doba parenja kada srnjak baukanjem obilježava, da je zaposjeo određeni [[teritorij]].		Po načinu života i [[ponašanje\|ponašanju]] srna je pretežno danja životinja s maksimumom kretanja popodne i u večernje sate (16-20 sati, ujutro 4-5 i 7-9 sati). ova aktivnost može se podijeliti prema godišnjem dobu u četiri odsjeka sa po tri mjeseca. Srna tijekom 24 sata uzima hranu u 8-11 intervala. Prosječan životni vijek je 13-15 a iznimno 17-18 godina. Srna ima sposobnost prekida razvitka zametka ([[embriotenija]]), zato da vrijeme leženja padne u povoljniji period. Ponašanje srne spada u t.zv. distancijalni tip. tj. izbjegava život u većim socijalnim formacijama. Do kasne jeseni se udružuje u [[krdo\|krda]] i u njima ostaje sve do proljeća. To je udruživanje nagonsko i opravdano utjecajem negativnih vanjskih faktora. U krdu vlada unutarnja organizacija, koja ga održava na okupu i pruža osjećaj sigurnosti, vođa krda je u pravilu srna majka koja vodi lanad. Tek pred sam okot srna prekida vezu s prošlogodišnjom lanadi. Po broju članova i obiteljskoj strukturi razlikujemo obiteljsko krdo, prošireno obiteljsko krdo i nagomilano krdo. Najtrajnije je obiteljsko krdo koje ima razvijene međusobne odnose među jedinkama, jer se radi o članovima jedne obitelji (srna - lanad). Ovisno o bonitetu [[stanište\|staništa]] radijus kretanja srna je razmjerno malen, on može iznositi prosječno od 1 (srna sa lanadi do 14 dana) do 10 km. Osim toga kod srne kao zoološke porodice je izražen selidbeni [[nagon]], ali je različitog intenziteta kod pojedinih vrsta. Kod sibirske srne je najizraženiji i vezan uz [[godišnja doba]] te iznosi i više stotina kilometara. Kod europske srne taj je nagon znatno slabiji, a izraženiji je kod planinskih srna zbog nepovoljnijih uvjeta života i neprijatelja. Razlikujemo nekoliko tipova glasanja ovih životinja. Tip [[glasanje\|glasanja]] je uvjetovan spolom, dobi, fiziološkim stanjem jedinke te načinom i stupnjem uznemiravanja. Glasanje slično piskanju je tipično lanetu, koje doziva majku, a pijukanje i piskanje predstavlja komunikaciju između srne i lanadi. Jauk, plač i deranje su zvukovi, koje pretežno proizvode odrasle životinje i ovise o situaciji u kojima se nalaze. Baukanje je način glasanja mužjaka, koji time oglašava opasnost, ali se isto tako glasa i u doba parenja kada srnjak baukanjem obilježava, da je zaposjeo određeni [[teritorij]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T03:08:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Srna
| slika = Capreolus capreolus 2 Jojo.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Srna
| status = LC
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Artiodactyla]]
| familia = [[Cervidae]]
| genus = '''''[[Capreolus]]'''''
| species = '''C. capreolus'''
| dvoimeno = ''Capreolus capreolus''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758.]]
}}
'''Srna''' (obična srna, [[Latinski jezik|lat]]. ''Capreolus capreolus'') je šumska [[životinja]] iz porodice [[Jeleni|jelena]] koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja [[Europa|Europe]]. Odrastao mužjak zove se srndać ili srnjak.

== Rasprostranjenost ==
Istočna granica ove vrste pruža se od [[Ladoga|Ladoškog jezera]] prema [[Crno more|Crnom moru]], ali prije njega zaobilazi [[stepa|strepe]] (Kumo-Manične) i skreće prema [[Balkan|Balkanu]]. Zapadna granica kreće se od skandinavskih planina uz zapadne obale Britanskog otočja prema [[Gibraltar|Gibraltaru]]. Nema ih u [[Irska|Irskoj]], [[Korzika|Korzici]], [[Sicilija|Siciliji]], [[Sardinija|Sardiniji]] i [[Grčka|Grčkoj]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je više rasprostranjena u kontinentalnom dijelu (Slavonija, Baranja, Gorski kotar), a u priobalju je rijetkost. Rasprostranjenost po državama ovog prostora kreće se ovako: Hrvatska 29%, [[Slovenija]] 23%, [[Bosna i Hercegovina]] 14% i [[Sjeverna Makedonija]] 9%.

== Opis izgleda ==
Izgled srne ukazuje na skladno, vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo.Leđa su nešto viša od grebena. Noge su vitke i duge, [[papak|papci]] crni. Srne unatoč tome ipak nisu ustrajni trkači. [[Rep]] je kratak i jedva vidljiv. Duljina od [[njuška|njuške]] do repa iznosi 130-140 cm, a visina u grebenu 75 cm. Težina ovisi o području,hrani, godišnjem dobu, fiziološkom stanju i spolu (ženke su 5-10 % lakše). Težina je obično oko 25 +/- 3 kg, ali može dosegnuti i do 40 kg. Zubna formula odrasle jedinke je I 0/4, C 0/0, P 3/3, M 3/3 dakle sveukupno ima 32 stalna [[zub|zuba]]. Lane ima 20 [[mlječni zubi|mlječnih zubi]]. Kreće se hodom, kasom i skokom. Odličan je plivač te se kupa i nikad se ne kaljuža poput [[jelen|jelena]] i [[svinja]]. Ljetna [[dlaka]] je riđastocrvena, a zimska kestenjastosiva. Stražnjica je obrasla bijelom dlakom, koja je ljeti manje uočljiva nego zimi. Lane je smeđe sa bijelim pjegama do prvog [[linjanje|linjanja]], nakon čega izrasla dlaka prekrije ove pjege. Srna mjenja godišnje dlaku dva puta i to u proljeće i početkom jeseni. Vrijeme linjanja je ovisno o nadmorskoj visini, zdravlju i dobi životinje. Za obilježavanje [[teritorij|teritorija]] i druge oblike mirisne komunikacije srnama služe specijalizirane kožne [[žlijezda|žlijezde]]. Ove žlijezde nalaze se između [[papak|papaka]] zadnjih nogu (podmazuju kožu interdigitalnog područja, ostavljaju mirisni trag), ispod skočnog zgloba sa vanjske strane (tarzalni organ) su [[žlijezda lojnica|žlijezde lojnice]], koje također ostavljaju miris na vegetaciji o koju se životinja očeše. Srnjak na čelu ima čeonu žlijezdu, koja mu služi za označavanje granica područja, a u ženki žlijezde koje se nalaze na stražnjici vrhunac izlučivanja imaju u doba parenja. Od osjetila srna ima izvrsno razvijen sluh, njuh i okus. Vid je slabo razvijen jer je srnino oko [[astigmatizam|astigmatično]] te vidi samo veće predmete i to nejasno a najbolje opaža kretanje.

[[File:Reh 00380.jpg|left|miniatur|180px]]
== Ponašanje ==
Po načinu života i [[ponašanje|ponašanju]] srna je pretežno danja životinja s maksimumom kretanja popodne i u večernje sate (16-20 sati, ujutro 4-5 i 7-9 sati). ova aktivnost može se podijeliti prema godišnjem dobu u četiri odsjeka sa po tri mjeseca. Srna tijekom 24 sata uzima hranu u 8-11 intervala. Prosječan životni vijek je 13-15 a iznimno 17-18 godina. Srna ima sposobnost prekida razvitka zametka ([[embriotenija]]), zato da vrijeme leženja padne u povoljniji period. Ponašanje srne spada u t.zv. distancijalni tip. tj. izbjegava život u većim socijalnim formacijama. Do kasne jeseni se udružuje u [[krdo|krda]] i u njima ostaje sve do proljeća. To je udruživanje nagonsko i opravdano utjecajem negativnih vanjskih faktora. U krdu vlada unutarnja organizacija, koja ga održava na okupu i pruža osjećaj sigurnosti, vođa krda je u pravilu srna majka koja vodi lanad. Tek pred sam okot srna prekida vezu s prošlogodišnjom lanadi. Po broju članova i obiteljskoj strukturi razlikujemo obiteljsko krdo, prošireno obiteljsko krdo i nagomilano krdo. Najtrajnije je obiteljsko krdo koje ima razvijene međusobne odnose među jedinkama, jer se radi o članovima jedne obitelji (srna - lanad). Ovisno o bonitetu [[stanište|staništa]] radijus kretanja srna je razmjerno malen, on može iznositi prosječno od 1 (srna sa lanadi do 14 dana) do 10 km. Osim toga kod srne kao zoološke porodice je izražen selidbeni [[nagon]], ali je različitog intenziteta kod pojedinih vrsta. Kod sibirske srne je najizraženiji i vezan uz [[godišnja doba]] te iznosi i više stotina kilometara. Kod europske srne taj je nagon znatno slabiji, a izraženiji je kod planinskih srna zbog nepovoljnijih uvjeta života i neprijatelja. Razlikujemo nekoliko tipova glasanja ovih životinja. Tip [[glasanje|glasanja]] je uvjetovan spolom, dobi, fiziološkim stanjem jedinke te načinom i stupnjem uznemiravanja. Glasanje slično piskanju je tipično lanetu, koje doziva majku, a pijukanje i piskanje predstavlja komunikaciju između srne i lanadi. Jauk, plač i deranje su zvukovi, koje pretežno proizvode odrasle životinje i ovise o situaciji u kojima se nalaze. Baukanje je način glasanja mužjaka, koji time oglašava opasnost, ali se isto tako glasa i u doba parenja kada srnjak baukanjem obilježava, da je zaposjeo određeni [[teritorij]].

== Razmnožavanje ==
Pari se u drugoj polovici srpnja i prvoj polovici kolovoza a ponekad i kasnije u 11. i 12. mjesecu. Kod srna koje se pare kasnije ne dolazi do prekida razvoja zametka tj. okot se odvija istovremeno s onima koje su bile u embrioteniji. Srnjak prati srnu koja se tjera i to traje 4 dana, a potom je napušta i traži drugu. Tako oplodi 4-5 srna. Jajna stanica se nakon oplodnje ne učvrsti nego slobodno pliva u maternici i neprimjetno se razvija (embriotenija) do polovice prosinca tek nešto. Od tada počinje intenzivni razvoj tako da okot pada u 5. ili 6. mjesecu. Srna nosi 150 (285-290 dana s embriotenijom). Prvorotke donose na svijet pretežno jedno, a kasnije dva laneta, rjeđe tri ili više jer to ni za doljenje a prema tome ni za preživljavanje nije povoljno premda srna ima četiri sise. Kod blizanaca lanad može biti raznog ili istog spola. Parenje počinje istovremeno u nizini i u [[planine|planinama]] i traje jednako dugo dok lanjenje u planinama nastupa nešto kasnije, jer embriotenija traje dulje jer nepovoljne prilike traje dulje u planinama. Za vrijeme prehrane srna brižljivo skriva lanad. Lane teži 1,2-1,7 kg a siše sve do studenog. Postaje spolno zrelo sa 14 mjeseci.

== Vanjske poveznice ==
===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons = Capreolus capreolus
|commonshr = Srna
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste = Capreolus capreolus
|wikivrstehr = Srni
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Jeleni]]