Srijem - Povijest promjena

Suradnik10: /* Unutarnje poveznice */

2026-02-04T09:33:24Z

Unutarnje poveznice

←Starija inačica		Inačica od 4. veljača 2026. u 09:33
Redak 141:		Redak 141:
	* [[Srijemska biskupija]]		* [[Srijemska biskupija]]
	* [[Srijemska županija]]		* [[Srijemska županija]]
			* [[Crkveno pučko pjevanje Slavonije, Srijema i Baranje]]

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

Suradnik10: /* Novi vijek */

2025-12-14T21:11:20Z

Novi vijek

←Starija inačica		Inačica od 14. prosinac 2025. u 21:11
Redak 87:		Redak 87:
	Štoviše za postojanja Vojne krajine, čije je trajanje neopravdano potrajalo, austrijske vlasti su favorizirali srpske časnike, dajući im razne povlastice.		Štoviše za postojanja Vojne krajine, čije je trajanje neopravdano potrajalo, austrijske vlasti su favorizirali srpske časnike, dajući im razne povlastice.

	Opetovani zahtjevi Hrvatskog sabora da se Srijem preda jurisdikciji Sabora i podloži banu, potaknuli su odluku Marije Terezije kojom je 1745. obnovljeno županijsko uređenje rekonstrukcijom triju slavonskih županija (Virovitičke, Požeške i Srijemske). Prvi župan obnovljene Srijemske županije bio je barun Marko Pejačević koji je poticao naseljavanje novog stanovništva, Nijemaca i Hrvata. Doseljeno stanovništvo brojčano je osnaživalo autohtonu hrvatsku zajednicu. Pod upravom županije srijemske bili su samo dijelovi Srijema, odnosno njegova sjeverna polovica u Podunavlju do blizu Petrovaradina. Ostatak Srijema bio je uključen u krajiški sustav sa sjedištem u Petrovaradinu.<ref> Izlaganje Mirka Paulića na tribini „Hrvati u Srbiji": [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19759-mala-potpora-za-ocuvanje-hrvatskog-identiteta-i-povijesti-na-prostoru-srijema.html M. Paulić: Mala potpora za očuvanje hrvatskog identiteta i povijesti na prostoru Srijema], hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 01. ožujka 2015. {{hakave}}</ref>		Opetovani zahtjevi Hrvatskog sabora da se Srijem preda jurisdikciji Sabora i podloži banu, potaknuli su odluku Marije Terezije kojom je 1745. obnovljeno županijsko uređenje rekonstrukcijom triju slavonskih županija (Virovitičke, Požeške i Srijemske). Prvi župan obnovljene Srijemske županije bio je barun Marko Pejačević koji je poticao naseljavanje novog stanovništva, Nijemaca i Hrvata. Doseljeno stanovništvo brojčano je osnaživalo autohtonu hrvatsku zajednicu. Pod upravom županije srijemske bili su samo dijelovi Srijema, odnosno njegova sjeverna polovica u Podunavlju do blizu Petrovaradina. Ostatak Srijema bio je uključen u krajiški sustav sa sjedištem u Petrovaradinu.<ref> Izlaganje Mirka Paulića na tribini „Hrvati u Srbiji": [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19759-mala-potpora-za-ocuvanje-hrvatskog-identiteta-i-povijesti-na-prostoru-srijema.html M. Paulić: Mala potpora za očuvanje hrvatskog identiteta i povijesti na prostoru Srijema], hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 01. ožujka 2015. {{hakave}}</ref><ref> Hrvatska riječ (S. D.): [https://www.zkvh.org.rs/aktualnosti-post/vijesti/zajednicki-projekt-turisticke-organizacije-opcine-stara-pazova-i-zavicajnog-muzeja-u-rumi ''Zajednički projekt Turističke organizacije Općine Stara Pazova i Zavičajnog muzeja u Rumi '']. ZKVH. 24. svibnja 2021. Pristupljeno 14. prosinca 2025.<br>Etnološku izložbu ''Dva i pol stoljeća od dolaska Hrvata u istočni Srijem''.</ref>

	Potrebno je naglasiti da je u Srijemu, točnije [[Petrovaradin]]u [[16. listopada]] [[1801.]] godine rođen [[Josip Jelačić]] koji je kasnije postao hrvatski ban. Međutim, istodobno započinje [[barok]]izacija preostalih srednjovjekovnih crkava i gradnja baroknih i crkava, i samostana, i dvoraca, i palača. Unutar zidina baroknih franjevačkih samostana, u franjevačkim učilištima, počinju nicati književni i znanstveni spisi na [[hrvatski\|hrvatskom]] i [[latinski jezik\|latinskom jeziku]].		Potrebno je naglasiti da je u Srijemu, točnije [[Petrovaradin]]u [[16. listopada]] [[1801.]] godine rođen [[Josip Jelačić]] koji je kasnije postao hrvatski ban. Međutim, istodobno započinje [[barok]]izacija preostalih srednjovjekovnih crkava i gradnja baroknih i crkava, i samostana, i dvoraca, i palača. Unutar zidina baroknih franjevačkih samostana, u franjevačkim učilištima, počinju nicati književni i znanstveni spisi na [[hrvatski\|hrvatskom]] i [[latinski jezik\|latinskom jeziku]].

Suradnik10: /* Vanjske poveznice */

2025-12-01T04:42:33Z

Vanjske poveznice

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2025. u 04:42
Redak 151:		Redak 151:
	*[http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=2090123&no=84 Moramo hrabro ići naprijed] Intervju za "Hrvatsku riječ"		*[http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=2090123&no=84 Moramo hrabro ići naprijed] Intervju za "Hrvatsku riječ"
	*[http://rdsa.tripod.com/History.html Rusini u Srijemu i Bačkoj]		*[http://rdsa.tripod.com/History.html Rusini u Srijemu i Bačkoj]
			*[https://www.dvhh.org/syrmia/images/maps/syrmien-karte-8X1500.jpg Srijem]

	{{Mrva-zemlj}}		{{Mrva-zemlj}}

Suradnik10: /* Stanovništvo */

2025-11-20T18:26:39Z

Stanovništvo

←Starija inačica		Inačica od 20. studeni 2025. u 18:26
Redak 14:		Redak 14:

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
			Kroz povijest u Srijemu su živjeli Hrvati, Srbi, Nijemci, Mađari, Rusini, Slovaci i Židovi.<ref>Ljiljana Dobrovšak: [https://jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/id/7856/ZidoviUSrijemuOCR.pdf ''Židovi u Srijemu. Od doseljenja do Holokausta. (Prilozi za proučavanje povijesti Srijema)'']. Državni arhiv u Vukovaru, Vukovar, 2017. {{ISBN\|978-953-7980-17-7}}/ Jevrejska digitalna biblioteka. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref>

	Srijem danas ima oko milijun stanovnika. Većinu stanovništva u ovoj regiji čine [[Srbi]], ponajviše zbog širenja srbijanskih velegradova Beograda i Novog Sada i njihovih [[aglomeracija]] na Srijem, odnosno njihovim gutanjem srijemskih gradova koji su postali dijelom ili kao predgrađa tih velegradova te se u progutana naselja slijeva stanovništvo iz Beograda (pr. [[Novi Beograd]], [[Zemun]], [[Surčin]]) i Novog Sada ([[Petrovaradin]], [[Srijemska Kamenica]]).		Srijem danas ima oko milijun stanovnika. Većinu stanovništva u ovoj regiji čine [[Srbi]], ponajviše zbog širenja srbijanskih velegradova Beograda i Novog Sada i njihovih [[aglomeracija]] na Srijem, odnosno njihovim gutanjem srijemskih gradova koji su postali dijelom ili kao predgrađa tih velegradova te se u progutana naselja slijeva stanovništvo iz Beograda (pr. [[Novi Beograd]], [[Zemun]], [[Surčin]]) i Novog Sada ([[Petrovaradin]], [[Srijemska Kamenica]]).

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T19:30:33Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 19:30
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Srijem'''-->~~{{pravopis}}		{{pravopis}}
	{{dz\|[[Srijem (Sokolovac)]]\|naselje u općini [[Sokolovac]], [[Hrvatska]]}}		{{dz\|[[Srijem (Sokolovac)]]\|naselje u općini [[Sokolovac]], [[Hrvatska]]}}
	[[Datoteka:Syrmia.png\|mini\|300px\|Zemljovid Srijema:<br/ >{{obojani okvir\|#fefa9f}} Hrvatski dio Srijema<br/ >{{obojani okvir\|#a7f0f0}} Srbijanski dio Srijema]]		[[Datoteka:Syrmia.png\|mini\|300px\|Zemljovid Srijema:<br/ >{{obojani okvir\|#fefa9f}} Hrvatski dio Srijema<br/ >{{obojani okvir\|#a7f0f0}} Srbijanski dio Srijema]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T12:14:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{pravopis}}
{{dz|[[Srijem (Sokolovac)]]|naselje u općini [[Sokolovac]], [[Hrvatska]]}}
[[Datoteka:Syrmia.png|mini|300px|Zemljovid Srijema: {{obojani okvir|#fefa9f}} Hrvatski dio Srijema {{obojani okvir|#a7f0f0}} Srbijanski dio Srijema]]
'''Srijem''' ([[Srpski jezik|srp.]] Срем) je zemljopisno područje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], odnosno [[AP Vojvodina|autonomnoj pokrajini Vojvodini]].

== Naziv ==
Srijem je dobio ime po [[Stari Rim|antičkom rimskom]] gradu ''[[Sirmium]]'' (današnja [[Srijemska Mitrovica]]). U literaturi ga se nalazi i pod nazivima: lat. ''Syrmia'', nje. ''Syrmien'', mađ. ''Szerém'', srp. ''Срем'' (čit. ''Srem'').

== Zemljopis ==

Srijem je smješten između rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, istočno od [[Slavonija|Slavonije]] od [[Vukovar]]a pa sve do [[Zemun]]a, gdje Sava utječe u Dunav. Kao zapadnu granicu mnogi pogrešno uzimaju [[Bosut]], koji se simbolično javlja na srijemskom povijesnom grbu, ili čak rijeku [[Vuka|Vuku]] (te time još istočnije pomiču granicu između Slavonije i Srijema). Zemljopisno i povijesno, sa izuzetkom nekoliko rubnih naselja, zapadna granica Srijema se proteže granicom Vukovarsko-srijemske županije.<ref>(srp.)[http://www.zvo.hr/izvor/4fe24460f819a10.pdf Izvor #122] Srđan Sekulić: ''Vukovar je sremski, a ne slavonski grad'', objavljeno 22. srpnja 2015. godine, pristupljeno 2. lipnja 2016. godine</ref> Graniči s [[Bačka|Bačkom]] na sjeveru, [[Banat|Banatom]] na istoku, [[Mačva|Mačvom]] na jugu te [[Bosna i Hercegovina|BiH]] ([[Semberija]]) na jugozapadu i Slavonijom na zapadu. Zapadni dio Srijema nalazi se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], istočni u [[Srbija|Srbiji]] (tj. [[Vojvodina|Vojvodini]]). Hrvatski dio Srijema čini veći dio [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] sa sjedištem u [[Vukovar]]u. Najveći dio Srijema je u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]] i upravno pripada [[Srijemski okrug|Srijemskom okrugu]]. Manji, najistočni dio upravno pripada [[Beograd|Gradu Beogradu]] (gradske općine [[Surčin]], [[Zemun]] i [[Novi Beograd]]).

Površina Srijema iznosi 6.866 km2, od toga je 2.445 km2 u Hrvatskoj, a 3.942 km2 u Srbiji.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/46649/ proleksis.lzmk.hr], članak Srijem, pristupljeno 27. veljače 2013.</ref> Gradovi u Srijemu su: [[Vukovar]], [[Vinkovci]], [[Županja]], [[Ilok]], [[Otok]], [[Šid]], [[Srijemska Mitrovica]], [[Inđija]], [[Ruma]], [[Irig]], [[Zemun]], [[Novi Beograd]], [[Srijemski Karlovci]], [[Beočin]], [[Stari Slankamen|Stari]] i [[Novi Slankamen]], [[Stara Pazova|Stara]] i [[Nova Pazova]] te dijelovi [[Novi Sad|Novoga Sada]] ([[Petrovaradin]], [[Srijemska Kamenica]]).

== Stanovništvo ==
Srijem danas ima oko milijun stanovnika. Većinu stanovništva u ovoj regiji čine [[Srbi]], ponajviše zbog širenja srbijanskih velegradova Beograda i Novog Sada i njihovih [[aglomeracija]] na Srijem, odnosno njihovim gutanjem srijemskih gradova koji su postali dijelom ili kao predgrađa tih velegradova te se u progutana naselja slijeva stanovništvo iz Beograda (pr. [[Novi Beograd]], [[Zemun]], [[Surčin]]) i Novog Sada ([[Petrovaradin]], [[Srijemska Kamenica]]).

Prema popisu iz 2002. godine, u srpskom dijelu Srijema je živjelo 790.697 osoba, od čega su 668.745 ili 84,85% [[Srbi]].

Prema popisu iz 2001. godine, u hrvatskom dijelu Srijema je živjelo 204.768 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:
* 160.277 [[Hrvati]] (78,27%)
* 31.644 [[Srbi]] (15,45%)
* 2.047 [[Mađari]] (1%)
* 1.796 [[Rusini]] (0,88%)
* 1.338 [[Slovaci]] (0,65%)
* 1.138 [[Bošnjaci]] (0,56%)
* 3.152 ostali (1,54%)
* 2.553 neizjašnjeni (1,25%)
* 823 nepoznatih (0,4%)

Od većih gradova u Srijemu se nalaze ovi gradovi:

{| cellpadding=12
| valign=top |
'''U užoj Srbiji''':
*[[Novi Beograd]] - 217.180
*[[Zemun]] - 146.172
*[[Surčin]] - 14.209
*[[Dobanovci]] - 8.114
| valign=top |
*'''U Vojvodini''':
*[[Srijemska Mitrovica]] - 39.041 stanovnika
*[[Ruma]] - 32.125 stanovnika
*[[Inđija]] - 26.244 stanovnika
*[[Stara Pazova]] - 18.628
*[[Šid]] - 16.301
*[[Petrovaradin]] (dijelom Novog Sada) - 13.917
*[[Srijemska Kamenica]] (dijelom Novog Sada) - 11.140
*[[Srijemski Karlovci]] - 8.839
| valign=top |
'''U Hrvatskoj''':
 
*[[Vinkovci]] - 35.912 stanovnika
*[[Vukovar]] - 31.670 stanovnika
*[[Županja]] - 16.383 stanovnika
*[[Ilok]] - 8.351 stanovnika
*[[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]] - 7.755 stanovnika
|}

== Povijest==

=== Stari vijek ===
[[Iliri]] su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, a navlastito [[Rimljani]]: iz [[Ilok]]a, rimskoga [[Cuccium]]a, potječu njihovi natpisi i glava Dioskura, iz [[Sotin]]a, rimskoga [[Cornacum]]a, tzv. Liberijeva ara, u [[Srijemska Mitrovica|Mitrovici]], rimskom [[Sirmium]]u, i danas postoje, otkopani, čitavi kompleksi ostataka rimskoga graditeljstva, iz [[Zemun]]a, rimskoga Taurunuma, potječu reljefi Herkula, Libera i Libere, brončani kipić Merkura, itd.

U prvom stoljeću nove ere, Srijem osvaja [[Rimsko Carstvo]], a [[Sirmij]] postaje važan trgovački centar regije, koji će joj i dati ime. Postaje prijestolnica rimske provincije [[Panonija|Panonije]], a u doba [[tetrarhija|tetrarhije]] i jedna od dvije sekundarne prijestolnice rimske imperije, koji će i dati brojne [[Cezar (titula)|Cezar]]e.

Diobom carstva na Zapadno i Istočno [[395.]] godine, Srijem kao dio Panonije postaje dio Zapadnorimskog carstva.

=== Srednji vijek ===

Stoljećima [[Slaveni]] upadaju i naseljavaju regiju, a u 7. stoljeću [[Avari]] postaju vladari Srijema. Bugarski vladar koji je doveo Bugare na Balkan Kuver je u ime Avarskoga kaganata upravljao Srijemom, sve do [[680.]] godine kada se iselio sa svojim pristalicama. Timočani, slavensko pleme iz rijeke Timoka, bježe pod širenjem vlasti Bugarskog kaganata i naseljavaju Srijem. 
U prvoj polovici 9. stoljeća se priključuju hrvatskoj državici vladara Ljudevita Posavskoga. [[Franačka]] osvaja Srijem zajedno sa Panonijom, i po slavenskom imenu ''Fruzi'' [[Fruška gora]] dobiva ime. [[827.]] godine godine bugarski vladar [[Omurtag]] osvaja veći dio Srijema. 
Zabilježeno je da se u srednjovjekovnom [[Kraljevina Hrvatska|hrvatskom kraljevstvu]] nalazio i Srijem: u darovnici kneza [[Trpimir]]a splitskoj nadbiskupiji iz [[852.]] navodi se da se područje hrvatske države "''sve do obala Dunava i skroz po cijeloj državi Hrvata''" <ref>[http://www.matos-tovarnik.hr/onlinenarudba.htm Društvo Antuna Gustava Matoša Tovarnik] Knjiga Dubravka Horvatića: Hrvatska riječ u Srijemu </ref>.

I prema mnogim drugim navodima Srijem je već u ranom srednjem vijeku bio u sustavu hrvatske države a njime je upravljao ban Srijema, jedan od sedam banova u hrvatskom kraljevstvu. Život u graničnom srijemskom području koje je kroz dugu povijest bio razdjelnica i spoj vjera i civilizacija, za Hrvate je značio stalnu ugroženost identiteta i životnog opstanka.<ref> Izlaganje Mirka Paulića na tribini „Hrvati u Srbiji": [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19759-mala-potpora-za-ocuvanje-hrvatskog-identiteta-i-povijesti-na-prostoru-srijema.html M. Paulić: Mala potpora za očuvanje hrvatskog identiteta i povijesti na prostoru Srijema], hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 01. ožujka 2015. {{hakave}}</ref>

Bizantinci su nakon propasti [[Simeon]]ova carstva u 10. stoljeću povratili Srijem, no makedonski car [[Samuilo]] ubrzo vraća vlast nad Srijemom i postavlja [[Sermon]]a da njime upravlja. Poslije propasti Samuilove države [[1018.]] godine Sermon odbija priznati bizantsku vlast, pa ga bizantski namjesnik iz Beograda Konstantin Diogen uništava i upravlja Srijemom kao počasni vojvoda do svoje smrti [[1028.]] godine. Romejsko carstvo stvara zasebnu Temu Srijem, koje uključuje i Mačvu, tako da se i s one strane Dunava širi srijemsko ime. Tijekom 12. stoljeća Ugarska kraljevina osvaja Srijem.

Očito, hrvatska je kultura u Srijemu, prije turske okupacije, sudeći i prema ovim oskudnim primjerima, bila vrlo raznolika i razgranata. Cvat su joj omogućavali moćni hrvatski velmože iz Srijema. (Novija [[povjesnica]], doduše, tvrdi, da neki od njih nisu ni postojali, primjerice, Kres, Kupiša i Rak, pobjednici u ratu s [[Mongoli]]ma, te da je darovnica kralja Bele toj trojici srijemske braće - puka krivotvorina. Olako proglašavanje velikoga broja starih listina krivotvorinama nedvojbeno proturječi činjenici da su se Hrvati uspjeli stoljećima održati na svome tlu i izgraditi na njemu vlastitu kulturu). Jedan od najmoćnijih srijemskih velmoža bio je [[Nikola Iločki]], graditelj iločkih utvrda i unutar njih dvora, kojemu ni traga nema, kandidat za hrvatsko-ugarskoga kralja, hrvatski ban, a od [[1471.]] do smrti [[1477.]] i okrunjeni kralj [[Bosna|Bosne]], vladajući, doduše, samo njezinim sjeveroistočnim dijelom. Hrvatski su velmože u Srijemu nastavili ono što su već Rimljani bili započeli: isušivali su močvare, gradili ceste, podizali palače i sakralne građevine, sadili [[vinograd]]e. (Srijemska su [[vino|vina]], uzgred, bila nadaleko poznata i za turske vladavine, jer su muhamedanci trgovali s »nevjernicima« i [[vino]]m, pa poljski renesansni pjesnik [[Jan Kochanowski]] spominje u svojim stihovima, kao znak bogatstva, i podrum sa srijemskim vinima). Srijem je zato, do turske okupacije, bio, kao i [[Slavonija]], »cvatuća pokrajina«, kako veli dr. Josip Buturac, s razvijenom i bogatom kulturom.

=== Novi vijek ===

U razdoblju [[Osmansko Carstvo|turske]] vladavine, od [[1526.]] do kraja 17. stoljeća, Srijem je opustio, a nakon izgona Turaka, [[habsburg|habsburška]] je monarhija šakom i kapom dijelila ili pak prodavala negdašnje posjede hrvatskih velmoža stranome plemstvu: Odescalchi su, primjerice, dobili Ilok u znak zahvalnosti što je [[papa]] [[Inocent XI.]] iz njihove obitelji, pružio veliku novčanu pomoć za ratove, u kojima su Turci protjerani iz Slavonije i Srijema. Brojne posjede dobili su i [[Srbi]] ili [[Rašani]], koji su pod vodstvom pećkoga patrijarha Arsenija Crnojevića [[1690.]] izbjegli iz Raše i naselili se u Srijemu, Slavoniji, [[Bačka|Bačkoj]] i [[Banat]]u. Svi ti stranci nisu imali nimalo osjećaja za tlo koje su naselili, te su rušili i ono što je pod Turcima ostalo sačuvano: primjer za to neka bude tvrđava [[Gorjanski|Gorjanskih]], [[Talovci|Talovaca]] i inih hrvatskih velmoža u Vukovaru, koju je sredinom 18. stoljeća srušila [[Vojna krajina]], odnosno [[Austrija]].

Štoviše za postojanja Vojne krajine, čije je trajanje neopravdano potrajalo, austrijske vlasti su favorizirali srpske časnike, dajući im razne povlastice.

Opetovani zahtjevi Hrvatskog sabora da se Srijem preda jurisdikciji Sabora i podloži banu, potaknuli su odluku Marije Terezije kojom je 1745. obnovljeno županijsko uređenje rekonstrukcijom triju slavonskih županija (Virovitičke, Požeške i Srijemske). Prvi župan obnovljene Srijemske županije bio je barun Marko Pejačević koji je poticao naseljavanje novog stanovništva, Nijemaca i Hrvata. Doseljeno stanovništvo brojčano je osnaživalo autohtonu hrvatsku zajednicu. Pod upravom županije srijemske bili su samo dijelovi Srijema, odnosno njegova sjeverna polovica u Podunavlju do blizu Petrovaradina. Ostatak Srijema bio je uključen u krajiški sustav sa sjedištem u Petrovaradinu.<ref> Izlaganje Mirka Paulića na tribini „Hrvati u Srbiji": [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19759-mala-potpora-za-ocuvanje-hrvatskog-identiteta-i-povijesti-na-prostoru-srijema.html M. Paulić: Mala potpora za očuvanje hrvatskog identiteta i povijesti na prostoru Srijema], hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 01. ožujka 2015. {{hakave}}</ref>

Potrebno je naglasiti da je u Srijemu, točnije [[Petrovaradin]]u [[16. listopada]] [[1801.]] godine rođen [[Josip Jelačić]] koji je kasnije postao hrvatski ban. Međutim, istodobno započinje [[barok]]izacija preostalih srednjovjekovnih crkava i gradnja baroknih i crkava, i samostana, i dvoraca, i palača. Unutar zidina baroknih franjevačkih samostana, u franjevačkim učilištima, počinju nicati književni i znanstveni spisi na [[hrvatski|hrvatskom]] i [[latinski jezik|latinskom jeziku]].

Zbog svoga položaja na krajnjem istoku Hrvatske, kao i zbog turske okupacije koja je trajala više od stoljeća, gotovo dva, uključio se Srijem razmjerno kasno u hrvatsku literaturu. Kada se u 18. stoljeću srijemski pisci pojavljuju na hrvatskoj literarnoj pozornici, zlatno doba hrvatske renesansne i barokne književnosti s velikanima poput [[Petar Hektorović|Petra Hektorovića]], [[Marin Držić|Marina Držića]], [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]], [[Ivan Bunić Vučić|Ivana Bunića Vučića]] i dr., već je duboka prošlost.

Dvadesetak pisaca, koji u 18. stoljeću djeluju u srijemskim franjevačkim samostanima i učilištima (Vukovar, Ilok i Petrovaradin), malokad se spominju u pregledima hrvatske književnosti, jer njihova je umjetnička razina nevisoka, neznatna, no oni svjedoče o nemalim pregnućima, o nastojanju da se u pustoši, koja je ostala nakon osmanlijskoga »vojnog tabora«, kako bi rekao [[Stjepan Radić]], uključe svojim književnim i teološkim djelima u europsku uljudbu, štoviše, da je upravo tim djelima promiču. Oni svjedoče također o neprekinutoj hrvatskoj nazočnosti na srijemskom tlu, jer polovica od njih su domaći sinovi iz Vukovara, Šarengrada, Iloka, [[Tovarnik]]a, a drugu polovicu tvore pak došljaci, profesori na srijemskim franjevačkim učilištima, uglavnom Hrvati iz Slavonije, te stranci koji su pisali na latinskom jeziku.

Udio Srijema u hrvatskoj književnosti 18. stoljeća nije ni opsegom ni kakvoćom znatan, ali nikako nije zanemariv, jer pridonosi i raznolikosti hrvatske literature toga doba i bogatstvu njezina jezika i jer uvodi čitavu jednu regiju u hrvatsku književnost. Pojedini pak srijemski pisci 19. stoljeća, i oni koji su to rođenjem i oni koji su to djelovanjem u Srijemu, doista su nezaobilazni u povijesti hrvatske pisane riječi. Za razliku od prethodnoga stoljeća, to je vrijeme sekularizirane literature, koju pišu i duhovnici, to je vrijeme preporodnih strujanja, no unatoč tome ipak je didaktičnost u književnim djelima tih autora manje naglašena negoli u prošlom stoljeću, iako mnogi od njih još uvijek vuku neliterarno breme prosvjetiteljstva. Srijemske pisce 18. stoljeća možemo usporediti s onim njihovim suvremenicima, koji su u zapuštenom Srijemu krčili prašume, isušivali močvare, probijali kroz njih ceste, uspostavljali kočijske i brodske pruge, a pisce 19. stoljeća s onima koji su u njihovo doba osnivali već bolnice, brzojavne urede, tiskare, listove, kulturna društva itd. Prvi su stvarali utrenike, potonji su na njima gradili.

Zamjećuju se u stvaralaštvu srijemskih pisaca stanovite crte, samo njima svojstvene, kojih nema u drugih hrvatskih književnika; naravno, to su prvenstveno srijemska motivika, tematika i problematika, zatim jezične posebnosti glede lokalizma, no u srijemskih pisaca, motreći ih u cjelini, ima i nekih drugih osobitosti: jedna je od njih humoristična i satirična crta, koju uočavamo kod [[Vilim Korajac|Korajca]], [[Adalbert Kuzmanović|Adalberta Kuzmanovića]], [[Bartol Inhof|Inhofa]], [[Ante Benešić|Ante Benešića]], [[Iso Velikanović|Ise Velikanovića]], [[Antun Gustav Matoš|Matoša]], [[Ferdo Stražimir Kulundžić|Ferde Stražimira Kulundžića]], [[Živko Bertić|Bertića]] i još ponekih, tako da su satira i humor izrazita obilježja ponajboljih srijemskih pisaca 19. i 20. stoljeća, poglavito onih koji su pripadali širem krugu [[Hrvatska moderna|Hrvatske moderne]].

Jednako kao i pisci 18. i 19. stoljeća, i književnici našega vremena, uglavnom potpuno uključeni u suvremena literarna htijenja, no različitih svjetonazornih i izražajnih tendencija, obogaćuju hrvatsku književnost u cijelosti i svjedoče hrvatsku nazočnost u Srijemu, njegovo neosporivo [[hrvatstvo]], njegov hrvatski duh.

U daljoj povijesti, ukinućem Vojne krajine 1881. Srijem je u cijelosti pripojen Hrvatskoj što utječe na buđenje hrvatskog duha u javnoj sferi. Hrvatski jezik je postao službeni a pokreće se i hrvatska nakladnička djelatnost. U Vukovaru je pokrenut list Srijemski Hrvat, list za politiku kulturu i zabavu. Osim novina tiskare su izdavale knjige i brošure na hrvatskom jeziku. U to vrijeme osnovana su i prva pjevačka kao i kulturna društva, čitaonice i školske zadruge. Zbog političkih prilika i teritorijalne pripadnosti Hrvatskoj razumljivo je što se najveći broj hrvatskih ustanova na prijelazu sa 19. na 20. stoljeće nalazio i djelovao u Srijemu u odnosu na Bačku i Banat.<ref> Izlaganje Mirka Paulića na tribini „Hrvati u Srbiji": [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19759-mala-potpora-za-ocuvanje-hrvatskog-identiteta-i-povijesti-na-prostoru-srijema.html M. Paulić: Mala potpora za očuvanje hrvatskog identiteta i povijesti na prostoru Srijema], hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 01. ožujka 2015. {{hakave}}</ref>

=== 1918.-1941. ===

Srijem je za svo vrijeme postojanja Jugoslavijâ, odnosno u dijelu Srijema koji je ostao u Srbiji, bio sustavno rashrvaćivan. Za Kraljevine Jugoslavije, Zemun je priključen Beogradu, istočni dio Srijema je organiziran kao dio Dunavske banovine (kojoj je sjedište bilo u Novom Sadu), a zapadni je dodijeljen - Drinskoj banovini, kojoj je sjedište bilo u Sarajevu. Takva upravna organizacija Srijema je bila sustavno upravno komadanje radi kidanja svih veza s Hrvatskom, iako je povijesno, sve do reorganizacije Kraljevine SHS u banovine, Srijem bio dio Hrvatske.

Nakon Drugoga svjetskog rata djelovanje hrvatskih društava u Srijemu svedeno je na minimum, a na kraju rata Hrvati na položajima u gradskim i općinskim vlastima bivaju protjerani, odnos prema Hrvatima u Srijemu postaje rigidniji pa dolazi do ukidanja hrvatskih društava i oduzimanja prostorija.<ref> Izlaganje Mirka Paulića na tribini „Hrvati u Srbiji": [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19759-mala-potpora-za-ocuvanje-hrvatskog-identiteta-i-povijesti-na-prostoru-srijema.html M. Paulić: Mala potpora za očuvanje hrvatskog identiteta i povijesti na prostoru Srijema], hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 01. ožujka 2015. {{hakave}}</ref>

=== 1945.-1991. ===

Ubijanje i tjeranje Hrvata na razne moguće načine je bilo posebice izraženo u ratnim i poratnim godinama Drugog svjetskog rata, "godinama obaveza", 1971. (za "[[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]]")<ref name="Nezapisano">[http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=2282333&no=169 "Hrvatska riječ"] Ono što nije zapisano, nije se ni dogodilo (poveznica više nije aktivna)</ref>, a najjače etničko čišćenje je doživio za '90-ih, za vrijeme [[Domovinski rat|srpske agresije]] na Hrvatsku, kada je sustavno "očišćen".

Svo to čišćenje je bilo s namjerom promjene etničke strukture, odnosno radi prisvajanja teritorija. O tome je znanstvenik [[Rudolf Horvat]] pisao 1930-ih, navevši u svom radu 101 srijemsko mjesto s hrvatskom većinom, dok u listopadu 2007. u srbijanskom dijelu Srijema skoro i ne postoji mjesto s hrvatskom većinom.<ref name="Nezapisano"/>

Nakon istjerivanja Nijemaca iz Srijema koncem i poslije Drugog svjetskog rata, u njihove kuće se naseljavalo Srbe, planski izmijenivši etničku sliku.

Prema službenim podacima popisa iz 1961. Hrvata u Vojvodini bilo ie 145 341 koji su činili 7,8 % stanovništva, nakon toga svaki sljedeći popis bilježio je naglo smanjenje udjela Hrvata u ukupnom stanovništvu Vojvodine.<ref> Izlaganje Mirka Paulića na tribini „Hrvati u Srbiji": [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19759-mala-potpora-za-ocuvanje-hrvatskog-identiteta-i-povijesti-na-prostoru-srijema.html M. Paulić: Mala potpora za očuvanje hrvatskog identiteta i povijesti na prostoru Srijema], hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 01. ožujka 2015. {{hakave}}</ref>

Za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku, pod raznim vidovima pritisaka je otišlo ili otjerano od 30 tisuća <ref>Dinko Gruhonjić, Deutsche Welle: [http://www.hkv.hr/vijesti/inozemni-tisak/11531-srbija-treba-uputiti-ispriku-protjeranim-hrvatima-iz-srijema-.html Isprika protjeranim Hrvatima], hkv.hr, Objavljeno: Srijeda, 09. svibnja 2012.</ref> do 50 tisuća ljudi (većinom Hrvata, ali i inih ne-Srba). O tom etničkom čišćenju Srijema, koje su sprovele srbijanske vlasti i razni zločinci pod pokroviteljstvom istih, međunarodna zajednica je vrlo malo govorila i vrlo je malo davala značaja tom nedjelu.<ref name="Nezapisano"/>

Samo u razdoblju od 30. listopada 1992. se iz Srijema iselilo 2111 obitelji, a posebice su otjerani Hrvati iz župa: [[Novi Slankamen]], iz koje je otišlo 1600 osoba, [[Hrtkovci]], iz koje je otišlo 1200 osoba, [[Zemun]] - napustilo ga je 1200 osoba, iz [[Beška|Beške]] 850, iz [[Srijemska Mitrovica|Srijemske Mitrovice]] 700...<ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 "Glas koncila"] Divan je kićeni Srijem</ref>.

U početku su to bile samo telefonske prijetnje, da bi se nastavilo s upadima u kuće, batinama, eksplozivom i rafalima na kuće. Mnogi nisu mogli više izdržati živjeti u strahu i pod opterećenjem i s pitanjem jesam li ja sljedeći na spisku, pa su napuštali svoje domove.<ref> Izlaganje Mirka Paulića na tribini „Hrvati u Srbiji": [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/19759-mala-potpora-za-ocuvanje-hrvatskog-identiteta-i-povijesti-na-prostoru-srijema.html M. Paulić: Mala potpora za očuvanje hrvatskog identiteta i povijesti na prostoru Srijema], hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 01. ožujka 2015. {{hakave}}</ref>

== Gospodarstvo ==
'''Srijem''' je poljoprivredni kraj s jakom proizvodnjom [[žitarica]] i [[industrijskog bilje|industrijskog bilja]]; na pristrancima [[Fruška gora|Fruške gore]] razvijeno je [[vinogradarstvo]] (poznata Iločka [[vino|vina]]). Važno je i [[stočarstvo]]. Rudno blago sastoji se od [[ugljen]]a (Vrdnik) i [[cement]]nog lapora (Beočin). U okolici [[Vukovar]]a i [[Vinkovci|Vinkovaca]] nalaze se ležišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]. Sve veću gospodarsku ulogu ima [[industrija]] koju je u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]] dobrim dijelom uništio [[Domovinski rat|srpski agresor]], a u istočnom dijelu stradala od sankcija [[SiCG|Srbiji i Crnoj Gori]] 90-ih godina, ali primjećuju se pomaci na bolje.

Veliki problem su područja koja su srpski agresor i srpski pobunjenici minirali iz rata, ali i to se polako rješava. Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta [[Zagreb]] - [[Beograd]] ([[Hrvatska]] je završila zadnju dionicu od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza [[Lipovac]] početkom ljeta 2006. godine), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta [[Beograd]] - [[Novi Sad]]. Još jedna od važnih prometnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka, preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika [[riječna luka]] je u Vukovaru (za robni i putnički promet).Također se ponovno počinje razvijati [[turizam]], krstarenje putničkim brodovima na Dunavu, nakon što su uklonjeni ostatci srušenih mostova u Novom Sadu srušenih u [[NATO-vo bombardiranje SRJ|NATO-vom bombardiranju]] [[1999.]] godine. Međunarodnom zračnom prometu služe [[zračna luka Osijek]] ([[Osijek]]) i [[zračna luka Nikola Tesla|zračna luka Nikola Tesla]] ([[Beograd]]).

== Literatura ==

*Ante Sekulić:''Hrvatski srijemski mjestopisi'', Školska knjiga, Zagreb, 1997.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Unutarnje poveznice ==

* [[Srijemska biskupija]]
* [[Srijemska županija]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 Divan je kićeni Srijem] Glas Koncila o etničkom čišćenju Srijema od Hrvata
*[https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Teror glasan,država nema] Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji o etničkom čišćenju u Vojvodini
*[http://www.hrvatskarijec.co.yu/index.php?zg=2218507&no=133 Obilježena deseta obljetnica iseljavanja brojnih Hrvata iz Srijema]
*[http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=590&no=35 Inzistirajmo na zajedništvu] O etničkom čišćenju Srijema od Hrvata
*[http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199506/50619-002-trae-beo.htm Glavom u pijesak] {{eng oznaka}} O etničkom čišćenju Srijema od Hrvata
*[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=1433 Srijem, krvavo krilo Hrvatske] Članak u "Glasu Koncila"
*[http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=2090123&no=84 Moramo hrabro ići naprijed] Intervju za "Hrvatsku riječ"
*[http://rdsa.tripod.com/History.html Rusini u Srijemu i Bačkoj]

{{Mrva-zemlj}}

[[Kategorija: Srijem| ]]