Srednja Azija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-21T21:35:47Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:35
Redak 148:		Redak 148:
	* [http://www.ucentralasia.org/ Sveučilište u srednjoj Aziji]		* [http://www.ucentralasia.org/ Sveučilište u srednjoj Aziji]
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonscathr = Srednja Azija~~
	}}

	{{Srednja Azija}}		{{Srednja Azija}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:54:17Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:54
Redak 149:		Redak 149:
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr = Srednja Azija		\|commonscathr = Srednja Azija
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:50:52Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:50
Redak 149:		Redak 149:
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat = Central Asia~~		\\|commonscathr = Srednja Azija
	\|commonscathr = Srednja Azija
	}}		}}

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T08:52:21Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 08:52
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Srednja Azija'''-->~~[[Datoteka:Central Asia borders.png\|okvir\|Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju]]		[[Datoteka:Central Asia borders.png\|okvir\|Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju]]
	[[Datoteka:Central Asia world region2.png\|mini\|326px\|'''Srednja Azija''' u odnosu na ostale regije svijeta]]		[[Datoteka:Central Asia world region2.png\|mini\|326px\|'''Srednja Azija''' u odnosu na ostale regije svijeta]]
	'''Srednja Azija''' (također i '''Središnja''' ili '''Centralna Azija'''; [[ruski jezik\|rus.]] ''Средняя Азия'' ili ''Центральная Азия'', [[perzijski jezik\|perz.]] آسياى مرکزی, [[Mandarinski jezik\|mand.]] [[Kineski jezik\|kin.]] 中亚/, [[pinyin]]: ''Zhōngyà'', [[Turski jezik\|tur.]] ''Orta Asya'', [[Arapski jezik\|arap.]] الوسطى ''Asya al Wusta''), ogromna regija [[Azija\|Azije]] koja nema izlaz na more. Iako postoje različite definicije njenih točnih granica, nijedna definicija nije općenito prihvaćena. Usprkos neodređenosti u definiranju granica, Srednja Azija ipak ima opće karakteristike. Prema jednoj karakteristici Srednja Azija je povijesno bila povezana sa svojim [[nomad]]skim narodima i [[Put svile\|Putom svile]]. Ona je zbog toga imala ulogu križišta u kretanju ljudi, dobara i ideja između [[Europa\|Europe]], [[Bliski istok\|Bliskog istoka]], [[južna Azija\|južne]] i [[istočna Azija\|istočne Azije]]. Ponekad se naziva '''Unutrašnjom Azijom''', a nalazi se unutar većeg [[Euroazija\|euroazijskog]] kontinenta. Ponekad se naziva i [[Turkestan]]om.		'''Srednja Azija''' (također i '''Središnja''' ili '''Centralna Azija'''; [[ruski jezik\|rus.]] ''Средняя Азия'' ili ''Центральная Азия'', [[perzijski jezik\|perz.]] آسياى مرکزی, [[Mandarinski jezik\|mand.]] [[Kineski jezik\|kin.]] 中亚/, [[pinyin]]: ''Zhōngyà'', [[Turski jezik\|tur.]] ''Orta Asya'', [[Arapski jezik\|arap.]] الوسطى ''Asya al Wusta''), ogromna regija [[Azija\|Azije]] koja nema izlaz na more. Iako postoje različite definicije njenih točnih granica, nijedna definicija nije općenito prihvaćena. Usprkos neodređenosti u definiranju granica, Srednja Azija ipak ima opće karakteristike. Prema jednoj karakteristici Srednja Azija je povijesno bila povezana sa svojim [[nomad]]skim narodima i [[Put svile\|Putom svile]]. Ona je zbog toga imala ulogu križišta u kretanju ljudi, dobara i ideja između [[Europa\|Europe]], [[Bliski istok\|Bliskog istoka]], [[južna Azija\|južne]] i [[istočna Azija\|istočne Azije]]. Ponekad se naziva '''Unutrašnjom Azijom''', a nalazi se unutar većeg [[Euroazija\|euroazijskog]] kontinenta. Ponekad se naziva i [[Turkestan]]om.

Suradnik10: Zamjena teksta - '== Geografija ==' u '== Zemljopis =='

2025-04-07T23:55:59Z

Zamjena teksta - '== Geografija ==' u '== Zemljopis =='

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2025. u 23:55
Redak 17:		Redak 17:
	Kolonizacija i naseljivanje [[Kinezi\|Kineza]] i [[Rusi\|Rusa]] uslijedilo je tek kasnije.		Kolonizacija i naseljivanje [[Kinezi\|Kineza]] i [[Rusi\|Rusa]] uslijedilo je tek kasnije.

	== ~~Geografija~~ ==		== Zemljopis ==

	[[Datoteka:Central Asia Physical.jpg\|mini\|375px\|[[Fizička karta]] '''Srednje Azije''' od Kavkaza na sjeverozapadu do Mongolije na sjeveroistoku]]		[[Datoteka:Central Asia Physical.jpg\|mini\|375px\|[[Fizička karta]] '''Srednje Azije''' od Kavkaza na sjeverozapadu do Mongolije na sjeveroistoku]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T01:47:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Central Asia borders.png|okvir|Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju]]
[[Datoteka:Central Asia world region2.png|mini|326px|'''Srednja Azija''' u odnosu na ostale regije svijeta]]
'''Srednja Azija''' (također i '''Središnja''' ili '''Centralna Azija'''; [[ruski jezik|rus.]] ''Средняя Азия'' ili ''Центральная Азия'', [[perzijski jezik|perz.]] آسياى مرکزی, [[Mandarinski jezik|mand.]] [[Kineski jezik|kin.]] 中亚/, [[pinyin]]: ''Zhōngyà'', [[Turski jezik|tur.]] ''Orta Asya'', [[Arapski jezik|arap.]] الوسطى ''Asya al Wusta''), ogromna regija [[Azija|Azije]] koja nema izlaz na more. Iako postoje različite definicije njenih točnih granica, nijedna definicija nije općenito prihvaćena. Usprkos neodređenosti u definiranju granica, Srednja Azija ipak ima opće karakteristike. Prema jednoj karakteristici Srednja Azija je povijesno bila povezana sa svojim [[nomad]]skim narodima i [[Put svile|Putom svile]]. Ona je zbog toga imala ulogu križišta u kretanju ljudi, dobara i ideja između [[Europa|Europe]], [[Bliski istok|Bliskog istoka]], [[južna Azija|južne]] i [[istočna Azija|istočne Azije]]. Ponekad se naziva '''Unutrašnjom Azijom''', a nalazi se unutar većeg [[Euroazija|euroazijskog]] kontinenta. Ponekad se naziva i [[Turkestan]]om.

== Definicije ==

Ideju Srednje Azije kao zasebne regije svijeta predstavio je geograf [[Alexander von Humboldt]] [[1843.]] godine. Granice Srednje Azije su predmet brojnih definicija. Mnoge knjige još uvijek nazivaju ovo područje [[Turkestan]]om, ime koje se koristilo prije Staljinove vlasti.

Najograničenija definicija je bila službena definicija [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] koji je definirao Srednju Aziju kao područje koje obuhvaća samo [[Uzbekistan]], [[Turkmenistan]], [[Tadžikistan]] i [[Kirgistan]], ali ne uključuje [[Kazahstan]]. Ova se definicija često koristila izvan SSSR-a u tom razdoblju. [[Ruski jezik]] ipak ima dva različita termina: Средняя Азия (''Srednjaja Azija'' ili "Srednja Azija", uža definicija koja uključuje samo tradicionalno neslavenske, "centralnoazijske" zemlje koje su inkorporirane unutar granica povijesne Rusije) i Центральная Азия (''Centraljnaja Azija'' ili "centralna Azija", šira definicija koja uključuje "centralnoazijske" zemlje koje nikada nisu bile dio povijesne Rusije). Budući da [[hrvatski jezik]] također pripada skupini slavenskih jezika, ova se uporaba može primijeniti kao i kod ruskog. [[Ruska Federacija]] sada uključuje Kazahstan u svoju novu definiciju Srednje Azije.

Ubrzo nakon nezavisnosti, vođe pet bivših [[Sovjetski Savez|sovjetskih]] [[srednjoazijske republike|srednjoazijskih republika]] susreli su se u [[Taškent]]u i objavili da bi definicija Srednje Azije trebala uključivati Kazahstan kao što su Sovjeti u nju uključivali izvorne četiri zemlje. Od tada je ova definicija postala najuobičajenom definicijom Srednje Azije.

UNESCO-ova opća povijest Srednje Azije napisana upravo prije raspada SSSR-a definira regiju na temelju klime i koristi daleko veće granice. Prema [[UNESCO]]-u Srednja Azija obuhvaća [[Mongolija|Mongoliju]], zapadnu [[Kina|Kinu]] (uključujući [[Tibet]]), sjeveroistočni [[Iran]], [[Afganistan]] i zapadni [[Pakistan]], srednjoistočnu Rusiju južno od [[tajga|tajge]], bivše srednjoazijske [[Sovjetski Savez|sovjetske]] republike (pet "stanova" bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]), ali čak i [[Punjab]], sjevernu [[Indija|Indiju]] i [[Pakistan]].

Alternativna metoda definiranja regije se temelji na etnicitetu, a posebice obuhvaća područja nastanjena [[Iranski narodi|iranskim]], [[Turkijski narodi|turkijskim]] i [[Mongoli|mongolskim]] narodima. Ta područja uključuju [[Xinjiang]], tursko/[[musliman]]ske regije južnog [[Sibir]]a, pet republika i [[afganski Turkestan]]. [[Tibetanci]] se također uključuju. Navedeni narodi se smatraju "starosjedilačkim" narodima nepregledne regije.

Kolonizacija i naseljivanje [[Kinezi|Kineza]] i [[Rusi|Rusa]] uslijedilo je tek kasnije.

== Geografija ==

[[Datoteka:Central Asia Physical.jpg|mini|375px|[[Fizička karta]] '''Srednje Azije''' od Kavkaza na sjeverozapadu do Mongolije na sjeveroistoku]]

Srednja Azija je ekstremno velika regija raznolike geografije, uključujući visoke visoravni i [[planinski lanac|planine]] ([[Tjan Šan]]), ogromne [[pustinja|pustinje]] ([[Karakum]], [[Kizilkum]], [[Taklamakan]]), te posebice bešumne, travnate [[stepa|stepe]]. Velik dio zemlje je presušan ili presurov za poljodjelstvo. Pustinja [[Gobi]] se prostire od podnožja [[Pamir]]a, 77° istočno, do planina [[Veliki Hingan|Velikog Hingana]] (Da Hinggan), 116°-118° istočno.

Srednja Azija ima sljedeće geografske ekstreme:
* Najsjeverniju [[pustinja|pustinju]] na svijetu ([[dina|pješčane dine]]) kod Buurug Deliin Elsa, [[Mongolija]], 50°18' sjeverno.
* Najjužniji [[permafrost]] na [[sjeverna hemisfera|sjevernoj hemisferi]] kod Erdenetsogt suma, [[Mongolija]], 46°17' sjeverno.
* Najkraću udaljenost između nesmrznute [[pustinja|pustinje]] i [[permafrost]]a na svijetu: 770 km.

Većina ljudi preživljava uzgojem stoke. Industrijska aktivnost je koncentrirana u regionalnim gradovima.

Glavne rijeke u regiji su [[Amu-Darja]], [[Sir-Darja]] i [[Hari]]. Veće vodene površine su [[Aralsko jezero|Aralsko]] i [[Balkaško jezero]] od kojih su oba dio velikog zapadno/srednjoazijskog [[endoreičko jezero|endoreičkog]] bazena koji također obuhvaća [[Kaspijsko jezero]]. Oba jezera su se tijekom proteklih desetljeća značajno smanjila zbog skretanja vode iz rijeka, koje utječu u njih, radi natapanja i industrije. Voda je krajnje vrijedan resurs u aridnoj Srednjoj Aziji, te može dovesti do značajnih međunarodnih sporova.

=== Klima ===

Budući da Srednja Azija nije okružena vodenom površinom, temperaturne amplitude su vrlo visoke.

Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovom sustavu klasifikacije klime]], Srednja Azija je dio [[Palearktik|Palearktičke]] [[ekozona|ekozone]]. Najveći biom u Srednjoj Aziji je [[biom]] [[umjereni travnjaci, savane i šipražje|umjerenih travnjaka, savana i šipražja]]. Srednja Azija također sadrži [[planinski travnjaci i šipražje|planinske travnjake i šipražje]], [[pustinjsko i kserično šipražje]] i biome [[umjerene crnogorične šume|umjerenih crnogoričnih šuma]].

Prevladavaju područja stepske i pustinjske klime.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Srednje Azije}}
Povijest Srednje Azije je definirana njenom klimom i geografijom. Aridnost regije učinila je poljodjelstvo teškim, a udaljenost od mora odsjekla ju je od trgovine. Stoga se u regiji razvilo nekoliko većih gradova, a prije njih su područjem dominirali nomadski konjički narodi [[stepa]].

Odnosi između stepskih nomada i sedentarnih naroda u i oko Srednje Azije dugo su bili obilježeni sukobima. Nomadski način života bio je vrlo prikladan za ratovanje, a stepski konjanici su postali jedni od vojno najmoćnijih naroda na svijetu, ograničeni samo vlastitim nedostatkom unutarnjeg jedinstva. Veliki vođe ili promjene uvjeta periodično su organizirali nekoliko plemena u jedinstvenu silu, te su stvorili gotovo nezaustavljivu snagu. Najznačajnije su provale [[Huni|Huna]] u Europu, napadi [[Wu Hu]]a na Kinu i [[Mongoli|mongolsko]] osvajanje velikog dijela [[Euroazija|Euroazije]].

Dominacija nomada je završila u šesnaestom stoljeću s pojavom [[vatreno oružje|vatrenog oružja]] koje je omogućilo sedentarnim narodima stjecanje kontrole u regiji. [[Rusija]], [[Kina]] i ostale snage su se proširile u regiju, a čitavu Srednju Aziju su zauzele do kraja devetnaestog stoljeća. Nakon [[ruska revolucija 1917|ruske revolucije]] srednjoazijske regije su uklopljene u Sovjetski Savez. Mongolija je ostala nezavisna, ali zapravo je postala sovjetska [[satelitska država]]. Sovjetska područja Srednje Azije doživjela su znatnu industrijalizaciju i izgradnju infrastrukture, ali i potiskivanje lokalnih kultura, stotine tisuća smrti od neuspjelih kolektivizacijskih programa, te trajnu ostavštinu etničkih napetosti i ekoloških problema.

Raspadom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] pet zemalja je zadobilo nezavisnost. U svim novim državama službenici bivše Komunističke partije zadržali su se na vlasti kao lokalni moćnici. U nijednoj državi nema više represije kakva je bila u svojetskim vremenima, ali nijedna se nova republika ne može smatrati funkcionalnom demokracijom. Ostali dijelovi srednje Azije ostali su pod vlašću Kine ili Rusije.

== Geostrategija ==
{{glavni|Geostrategija u Srednjoj Aziji}}
Srednja Azija je dugo bila strateška lokacija jedino zbog svoje blizine nekoliko velikih sila na euroazijskoj kopnenoj masi. Sama regija nikada nije držala dominantno stacionarno stanovništvo niti je mogla upotrijebiti prirodne resurse. Stoga je rijetko kroz povijest bila sjedište sile za neko carstvo ili utjecajnu državu. Poput Poljske u europskoj povijesti, Srednja Azija je bila podijeljena, ponovno podijeljena, pokorena do nestanka i fragmentirana ponovno i ponovno. Srednja Azija je služila više kao borilište za vanjske sile nego kao sila u svojem vlastitom pravu.

Srednja Azija ima i prednosti i nedostatake svoje središnje lokacije između četiriju povijesnih sjedišta sila. Zbog svoje središnje lokacije ima pristup trgovačkim putovima ili linijama napada svih regionalnih sila. U drugu je ruku Srednja Azija kroz povijest bila neprestano ranjiva na napade sa svih strana. To je uzrokovalo političku fragmentaciju ili potpuni vakuum snaga, jer su Srednjom Azijom sukcesivno dominirale druge snage.
* Na sjeveru su stepe omogućile brzu pokretljivost, prvo nomadskih konjaničkih ratnika poput Huna i Mongola, a kasnije ruskih trgovaca koji su naposljetku bili potpomognuti željeznicom. Kako se Rusko carstvo širilo na istok, ono je prodiralo u Srednju Aziju prema moru u potrazi za toplim morskim lukama. Sovjetski blok je učvrstio dominaciju sa sjevera, te pokušao projicirati snagu prema jugu sve do Afganistana.
* Na istoku je demografska i kulturna težina kineskih carstava neprestano potiskivala prema Srednjoj Aziji. mongolska dinastija Yuan je osvojila dijelove istočnog Turkestana i Tibeta, a kasnija dinastija Manchu je ponovno osvojila ta područja nekoliko stoljeća kasnije. Kao dio sino-sovjetskog bloka, Kina je progutala Tibet. Sino-sovjetskom podjelom Kina je prenijela silu na Srednju Aziju kako bi se usprotivila ruskoj dominaciji u regiji. Najpoznatiji slučaj sukoba interesa bio je Afganistan.
* Na jugoistoku Srednje Azije se osjećao demografski i kulturni utjecaj Indije, posebice u Tibetu, Hindukušu i blago iza njih. Nekoliko povijesnih indijskih dinastija, posebno one smještene uz rijeku Ind proširile su se na Srednju Aziju. Indijska je mogućnost prenošenja sile na Srednju Aziju bila ograničena zbog planinskih lanaca u Pakistanu, te kulturnih razlika između hinduske Indije i onoga što je kasnije postala većinom muslimanska Srednja Azija.
* Na jugozapadu su se Srednjoistočne sile proširile na južna područja Srednje Azije (obično Uzbekistan, Afganistan i Pakistan). Nekoliko perzijskih carstava je osvojilo i ponovo zauzelo dijelove Srednje Azije. Helensko Carstvo Aleksandra Velikog prostiralo se u Srednjoj Aziji. Dva arapska islamska carstva vršila su znatan utjecaj diljem regije, a moderna država Iran je također poput drugih projicirala utjecaj na regiju.

U post-hladnoratovskom dobu Srednja Azija je etnički kotao sklon nestabilnosti i sukobima bez smisla nacionalnog identiteta, već radije nered povijesnih kulturnih utjecaja, plemenskih i klanskih odanosti i religijskog žara. Projiciranje utjecaja na područje ne dolazi samo iz Rusije nego i iz Turske, Irana, Kine, Pakistana, Indije i Sjedinjenih Država:
* [[Rusija]] nastavlja dominirati političkim odlučivanjem diljem Kavkaza i bivših SSR-a, iako te zemlje odbacuju svoje postsovjetske autoritarne sustave, pa ruski utjecaj polagano slabi.
* [[Iran]], sjedište povijesnih carstava koja su kontrolirala dijelove Srednje Azije, ima povijesne i kulturne veze s regijom, a utrkuje se u izgradnji naftovoda od Kaspijskog jezera do Perzijskog zaljeva.
* [[Kina]], koja već kontrolira Xinjiang i Tibet, projicira znatnu snagu na regiju, posebice u energetskoj/naftnoj politici (na primjer, kroz [[Šangajska organizacija za suradnju|Šangajsku organizaciju za suradnju]]).
* [[Pakistan]], velika ali nestabilna država koja posjeduje nuklearno oružje, pomagala je u održanju talibanske vlasti u Afganistanu, te je sposobna za vježbanje utjecaja. Za neke srednjoazijske države najkraći put do oceana leži kroz Pakistan. Pakistan traži [[prirodni plin]] od Srednje Azije, pa podupire razvoj cjevovoda iz srednjoazijskih zemalja.
* [[Indija]], nuklearna sila u usponu, trenira utjecaj u regiji, posebice u Tibetu s kojim ima kulturne sličnosti. Indija se vidi kao potencijalna protuteža regionalnoj moći Kine.
* [[Turska]] ima nešto utjecaja zbog etničkih i lingvističkih veza s turskim narodima Srednje Azije, kao i zbog činjenice da kroz nju prolazi naftovod do Mediterana.
* [[SAD]] sa svojim vojnim interveniranjem u regiji i naftnom diplomacijom također je značajno uključen u regionalnu politiku.

=== Naftna politika ===
{{glavni|Naftna geostrategija|Naftovodi|Kaspijsko jezero|Naftna politika}}

=== Rat protiv terora ===

U kontekstu američkog [[Rat protiv terorizma|rata protiv terora]], Srednja Azija je još jednom postala centar geostrateških proračuna. Vlada SAD-a je unaprijedila status Pakistana u "glavnog ne-NATO saveznika" zbog njegove središnje uloge u služenju kao početne točke za invaziju Afganistana, osiguravajući obavijesti o Al-Qaedinim operacijama i predvodeći lov na Osamu bin Ladena za kojeg se vjeruje da je još uvijek u regiji. Afganistan je služio kao skrovište i izvor podrške Al-Qaede pod zaštitom Mullah Omara i Talibana. Zbog toga je pokrenuta američka invazija 2001, a u tijeku su rekonstrukcija i napori u iskorjenjivanju droge. Nakon što su u Uzbekistanu i Kirgistanu uspostavljene američke vojne baze, Rusija i Narodna Republika Kina iskazale su vlastitu zabrinutost nad stalnom američkom vojnom prisutnošću u regiji.

Smatra se da su NRK i Rusija kao i nekoliko bivših SSR-a preuzeli prednosti rata protiv terora kako bi povećali pritisak na separatističke etničke manjine. Kina je poduzela oštre poteze protiv uighurskih separatista u Xinjiangu, dok je Rusija s većom intenzivnošću nastavila drugi rat u Čečeniji. Washington, koji smatra Rusiji i Kinu strateškim partnerima u Ratu protiv terorizma, zatvorio je oko na te akcije. Etnički raznolike bivše SSR-e, posebice Uzbekistan, reklasificirale su separatističke napade kao terorističke napade, te su nastavile opresivnije politike.

== Kultura ==

=== Religije ===

[[Islam]] je najraširenija religija u bivšim sovjetskim [[Srednjoazijske republike|srednjoazijskim republikama]], Afganistanu, Xinjiangu i perifernim zapadnim regijama. Većina srednjoazijskih muslimana su [[suniti]], iako [[šijiti]] čine veliku većinu u [[Azerbajdžan]]u, a u [[Afganistan]]u i [[Pakistan]]u postoje znatne šijitske manjine. [[Tibetanski budizam]] je najrašireniji u Tibetu, Mongoliji i južnim ruskim regijama Sibira gdje je također popularan [[šamanizam]]. Rastuća [[Han Kinezi|han kineska]] migracija prema zapadu od uspostave [[Kina|NRK]] je dovela [[konfucijanizam]] i ostale religije u regiju. [[Nestorijanizam]] je bio oblik kršćanstva koji se najviše prakticirao u regiji u prethodnim zemljama, ali sada je najveća denominacija [[Ruska pravoslavna Crkva]] čiji mnogi članovi žive u Kazahstanu. [[Buharski židovi]] su nekoć bili znatna zajednica u Uzbekistanu, ali su gotovo svi emigrirali tijekom proteklih godina.

=== Umjetnost ===
[[Datoteka:Yama_the_Lord_of_Death.jpg|mini|desno|200px|[[Yama]], Gospodar Smrti, [[Tibet]], [[Field Museum]], [[Chicago, Illinois]].]]

Na križištu Azije šamanističke prakse žive usporedno s [[budizam|budizmom]]. Stoga se [[Yama]], Gospodar Smrti, štovao u Tibetu kao duhovni zaštitnik i sudac. Mongolski budizam posebno je utjecao na tibetanski budizam. Kineski car [[Qianlong]] je u 18. stoljeću bio tibetanski budist, pa je ponekad putovao iz [[Beijing]]a do drugih gradova radi osobnog religijskog štovanja.

Ljudske lubanje i odrubljene glave, koje su činile vijenac na Yaminoj kruni i ogrlici, davale su koncept veličine koju je Yama očekivao da mu se iskaže kad bi se netko suočio sa smrću.

Ova određena [[Dharmapala]] je oslikano drvo visoko 120 cm.

Srednja Azija također ima domorodačke i antičke oblike [[rap glazba|rap]] glazbenog stila koji je star preko 1000 godina. Uglavnom ga prakticiraju u Kirgistanu i Kazahstanu ''akyni'', lirski improvizatori. Oni sudjeluju u [[Freestyle battle|lirskim borbama]] koje se nazivaju ''aitysh'' ili ''alym sabak''. Tradicija je nastala iz ranih pjesničkih [[usmena povijest|usmenih povjesničara]]. Obično pjevaju uz pratnju [[žičani instrumenti|žičanog instrumenta]]—u Kirgistanu uz trožični ''komuz'', a u Kazahstanu uz slični dvožični instrument. Neki također uče pjevati ''[[Manas (ep)|Manas]]'', kirgistansku epsku poemu (oni koji isključivo nauče ''Manas'' bez bavljenja rapom nazivaju se ''manaschi''). Tijekom sovjetske uprave ''akyn'' rap su kooptirale vlasti, pa mu je naposljetku pala popularnost. Padom Sovjetskog Saveza doživio je ponovni procvat, iako ''aykni'' još uvijek koriste svoju umjetnost u kampanji za političke kandidate. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A10646-2005Mar5.html]

== Stanovništvo ==

Prema najopsežnijoj definiciji u Srednjoj Aziji živi više od 80 milijuna ljudi što je oko 2% ukupnog azijskog stanovništva. Od azijskih regija manji broj ljudi ima samo [[sjeverna Azija]]. Gustoća stanovništva iznosi 9 stanovnika na km², što je daleko manje od 80.5 stanovnika po km² koliki iznosi na cijelom kontinentu.

{|style="margin: 0 0 0.5em 0.5em; float: right; clear: right; border: 1px #aaa solid; border-colapse: colapse;"
!style="padding: 5px; background-color: yellow;"|Glavni jezici<br>Srednje Azije
|-
|style="padding: 0 0 0 10px;"|[[turkijski jezici]]
*[[Turkmenski jezik|turkmenski]]
*[[Kazaški jezik|kazaški]]
*[[Kirgiski jezik|kirgiski]]
*[[Tatarski jezik|tatarski]]
*[[Uzbečki jezik|uzbečki]]
*[[Ujgurski jezik|ujgurski]]
|-
|style="padding: 0 0 0 10px;"|[[iranski jezici]]
*[[Perzijski jezik|perzijski]]
*[[Dari (afganistanski)|dari]]
*[[Puštu jezik|pašto]]
*[[Tadžik jezik|tadžik]]
|-
|style="padding: 0 0 0 10px;"|ostali glavni jezici
*[[Mongolski jezik|mongolski]]
*[[Tibetanski jezik|Tibetanski]]
|-
|style="padding: 0 0 0 10px;"|[[lingua franca|Linguae francae]]
*[[Ruski jezik|ruski]]
*[[Perzijski jezik|perzijski]]
*[[Kineski jezik|kineski]]
|}

=== Jezici ===

Jezici većine stanovnika bivših [[Sovjetski Savez|sovjetskih]] [[srednjoazijske republike|srednjoazijskih republika]] dolaze iz [[turski jezici|turske jezične grupe]]. [[Turkmenski jezik|Turkmenski]], koji je blisko povezan s [[turski jezik|turskim]] (oba su članovi [[Oguski Turci|oguske]] grupe), govori se većinom u [[Turkmenistan]]u i [[Afganistan]]u, [[Iran]]u i [[Turska|Turskoj]]. [[Kazaški jezik|Kazaški]], [[kirgiski jezik|kirgiski]] i [[tatarski jezik|tatarski]] su srodni jezici grupe [[Kipčaci|kipčak]] turskih jezika, a govore se diljem [[Kazahstan]]a, [[Kirgistan]]a i [[Tadžikistan]]a, te u [[Afganistan]]u, [[Xinjiang]]u i [[Qinghai]]u. [[Uzbečki jezik|Uzbečki]] i [[ujgurski jezik|ujgurski]] se govore u [[Uzbekistan]]u, [[Tadžikistan]]u i [[Xinjiang]]u. [[Ruski jezik|Ruski]] govore etnički [[Rusi]] u srednjoj Aziji, a diljem bivših [[Sovjetski Savez|sovjetskih]] [[srednjoazijske republike|srednjoazijskih republika]] je [[lingua franca]]. [[Kineski jezik|Kineski]] ima jednaku dominantnu prisutnost u [[Unutarnja Mongolija|Unutarnjoj Mongoliji]], [[Qinghai]]u i [[Xinjiang]]u.

[[Turski jezici]] pripadaju mnogo većoj [[altajski jezici|altajskoj]] jezičnoj obitelji, koja uključuje [[mongolski jezik|mongolski]]. Mongolski se govori diljem regije [[Mongolija|Mongolije]] i u [[Qinghai]]u i [[Xinjiang]]u.

[[Iranski jezici]] su se nekoć govorili u čitavoj srednjoj Aziji, ali nekoć istaknuti [[sogdijanski jezik|sogdijanski]], [[baktrijski jezik|baktrijski]] i [[skitijski jezik|skitijski]] jezici danas su izumrli. Ipak se u regiji još govori [[perzijski jezik]], koji se lokalno naziva [[dari]] ili [[tadžik]]. [[Paštunski]]m se govori u [[Afganistan]]u i zapadnom [[Pakistan]]u.

[[Tibetanski jezik]] govori oko šest milijuna ljudi koji žive na [[Tibetanska visoravan|Tibetanskoj visoravni]] i u [[Qinghai]]u.

== Poveznice ==
* [[Turan]]
* [[Turkestan]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ku.edu/carrie/cec/ Carrie Central Asia Collection] — cjeloviti dokumenti, literatura, interpretacijski komentari na Sveučilištu u Kansasu
* [http://www.jamestown.org/edm/ Eurasia Daily Monitor] — političke, strateške i ekonomske vijesti iz srednje Azije
* [http://eurasianet.org/ EurasiaNet] — informacija i analiza političkog, ekonomskog, ekološkog i socijalnog razvoja u srednjoj Aziji
* [http://www.fas.harvard.edu/~casww/index.html/ Central Eurasian Studies World Wide]
* [http://www.getcited.org/mbrx/PT/2/MBR/10819625 Publikacije o povijesti srednje Azije prije 1917]
* [http://www.ucentralasia.org/ Sveučilište u srednjoj Aziji]
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commonscat = Central Asia
|commonscathr = Srednja Azija
}}

{{Srednja Azija}}
{{Regije svijeta}}

[[Kategorija:Regije Azije]]