https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=SrebrnarSrebrnar - Povijest promjena2026-08-06T12:42:43ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Srebrnar&diff=599730&oldid=prevWikiSysop: Zamjena teksta - '<!--'''Sr(.*)'''-->' u ''2025-06-12T08:52:00Z<p>Zamjena teksta - '<!--'''Sr(.*)'''-->' u ''</p>
<table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface">
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<tr class="diff-title" lang="hr">
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td>
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 12. lipanj 2025. u 08:52</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;"><!--'''Srebrnar'''--></del>{{stilska dorada}}</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>{{stilska dorada}}</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Datoteka:Silver band.png|mini|Srebrna narukvica]]</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Datoteka:Silver band.png|mini|Srebrna narukvica]]</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td></tr>
</table>WikiSysophttps://enciklopedija.cc/index.php?title=Srebrnar&diff=157218&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-24T00:20:30Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Srebrnar'''-->{{stilska dorada}}<br />
[[Datoteka:Silver band.png|mini|Srebrna narukvica]]<br />
<br />
'''Srebrnar''' je [[obrt]]nik koji izrađuje predmete od [[srebro|srebra]] i/ili [[zlato|zlata]]. Termini [[zlatar]] i srebrnar koriste se kao sinonimi jer su tehnike, školovanje, povijest, te [[zanat]]ske udruge bili većinom isti za oba zanimanja. <br />
<br />
Srebrnarstvo je umijeće prerade srebra i zlata u najrazličitije posude, nakit, pribor za jelo, te druge uporabne srebrne predmete, poput primjerice predmeta koji se koriste u vjerskim [[obred]]ima.<br />
<br />
== Povijest srebrnarstva ==<br />
===Egipat===<br />
U starom je Egiptu srebro bilo znatno rjeđe od zlata. U [[Tutankamon]]ovoj grobnici nađena je samo jedna srebrna posuda. Radi se o graviranjem urešenoj vazi u obliku nara (datirana oko 1325. prije Krista).<br />
<br />
===Grčka===<br />
<br />
Iako je pisanih dokumenta koji spominju srebrne predmete podosta, samih očuvanih predmeta znatno je manji broj. Kao poznatije primjere možemo navesti kantaros i fialu iz Plovdiva, u današnjoj Bugarskoj, kao i riton u obliku jelenske glave, također porijeklom iz crnomorskog područja (datiran u 4. stoljeće prije Krista).<br />
<br />
===Rim===<br />
<br />
Od rimskih srebrnih predmeta najpoznatiji su oni iz Hildesheima, Boscorealea, te Kaiseraugsta.<br />
Kod nas je poznat primjer najnoviji nalaz srebrne ostave iz Vinkovaca, prozvan [[Akvilino srebro]].<br />
<br />
===Bizant===<br />
<br />
Rani radovi praktički su po tipologiji i stilu jednaki rimskim. U kasnijem razdoblju isti se također uklapaju u stilske tokove zapadnoeuropskog srednjovjekovnog srebrnarstva, normalno uz striktno poštovanje pravoslavne ikonografije.<br />
<br />
===Romanika===<br />
Ovo je razdoblje velikog uspona sakralnog srebrnarstava i zlatarstva.Iz ovog je razdoblja i vjerojatno najznačajniji onodobni pisani spomenik koji spominje srebrnarstvo,Teophilusova Schedula Diversarum Artium(oko 1 125.)<ref>http://books.google.com/books?id=wo4EAAAAYAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false</ref>.Vrhunska djela ove umjetnosti su relikvijari, te evanđelistari od pozlaćenog i emajliranog srebra ili bakra, često još bogato optočeni jednostavno brušenim dragim i poludragim kamenjem, te biserima.<br />
<br />
===Gotika===<br />
<br />
U ovom razdoblju,kao i u prethodnom,većinu radova i dalje čine sakralni spomenici, tehnika emajliranja postaje znatno složenijom, u [[Romanika|romanici]] rado korišteno nijeliranje postaje sve rjeđe korišteno. Ukrasi postaju sve više trodimenzionalni, te pod jakim utjecajem arhitekture. Ovo će stilsko razdoblje na sjeveru zadržati svoj utjecaj do 18. stoljeća, te će se nanovo javiti u 19.stoljeću, u sklopu [[historicizam|historicističkih]] stremljenja.<br />
<br />
===Renesansa===<br />
Sa [[renesansa|renesansom]] na scenu stupa i sve veći broj predmeta rađen po narudžbi [[plemstvo|plemstva]], te bogatih građana.Sakralne teme polako ustupaju mjesto svjetovnim, često antikizirajućim motivima. Nakit postaje čisto umjetnički oblikovan, javlja se i prvo u plohe brušeno kamenje, [[emajliranje]] postaje uobičajena i nezaobilazna tehnika ukrašavanja površine, sve je veći broj virtuozno izvedenih djela.<br />
<br />
===Manirizam===<br />
Manirizam jest prvi stil u kojem umjetnik i njegov pogled na svijet dolaze u prvi plan. Danas možemo reći da je ovo razdoblje u kojem se javlja praktično neporecivo suvremeno shvaćanje umjetnosti. Javljaju se i veliki, sve do danas značajni umjetnici zlatarstva i srebrnarstva, [[Benvenuto Cellini]] i [[Wenzel Jamnitzer]].<br />
<br />
===Barok===<br />
===Rokoko===<br />
===Klasicizam===<br />
===Romantizam===<br />
===Historicizam===<br />
===Secesija===<br />
===Art Deco===<br />
Najznačajniji srebrnar Art Deco razdoblja je [[Jean Puiforcat]]. Radovi ovog razdoblja pokazuju određen utjecaj [[kubizam|kubizma]] i [[apstraktna umjetnost|apstraktne umjetnosti]].<br />
<br />
===Nakon 1945===<br />
Od 1965. u Njemačkom gradu Hanau održava se međunarodni trijenale srebrnarstva,zasigurno najznačajniji poticaj razvoju i opstojnosti suvremenog srebrnarstva<ref>http://silbertriennale.robbeberking.com/15te/de/ Pristup stranici 10. rujna 2012.</ref>.<br />
<br />
== Alati,materijali i tehnike ==<br />
[[Datoteka:Orfèvre 12.jpg|thumb|right|Srebrnarski čekići,18.st.]]<br />
[[Datoteka:Orfèvre 10.jpg|thumb|right|Srebrnarski nakovnji,18.st.]]<br />
*pila<br />
*škare za lim<br />
*turpije<br />
*čekići<br />
*nakovnji<br />
*srebrni lem (tkz tvrdi lem)<br />
*topitelji (boraks,borna kiselina)<br />
*plamenici<br />
*kiselina (razrijeđena sumporna kiselina, kod nas "zud")<br />
*diskovi za poliranje<br />
*iskucavanje i cizeliranje<br />
*graviranje<br />
*emajliranje<br />
*nijeliranje<br />
*lijevanje<br />
*pozlaćivanje<br />
*patiniranje<br />
<br />
Srebrnar piljenjem ili rezanjem dobiva komade srebrnog lima ili šipke, te zatim pomoću raznih čekića i odgovarajuće oblikovanih metalnih podloga obrađuje metal. Srebro se za razliku od željeza kuje na hladno. Tijekom takve obrade metal s vremenom postaje sve tvrđi pa ga se mora otpustiti tj. zagrijati do crvenog usijanja, kako bi opet bio mek i kovan. Ukoliko bi ovu fazu rada zaobišli došlo bi do pucanja materijala. Pri izradi hvataljki, te nožica predmeta srebrnar se koristi tehnikom lijevanja.<br />
<br />
Nakon oblikovanja i lijevanja dijelovi se spajaju zajedno pomoću lemljenja ili zakovica.<br />
<br />
Tijekom povijesti srebrnari su koristili ognjišta na ugljen ili koks, te puhaljke kako bi predmete zagrijali na temperaturu potrebnu za lemljenje ili otpuštanje. Suvremeni pak srebrnari za zagrijavanje predmeta koriste plamenike na plin. Danas se u svrhu spajanja predmeta koriste i uređaji za lasersko, te mikro TIG zavarivanje.<br />
<br />
Srebrnar u radu kao materijale može koristiti i neplemenite metale kao što su [[bakar]], [[mjed]], [[kositar]], [[titanij]], [[ nehrđajući čelik]] te [[aluminij]].<br />
<br />
Za dodatno ukrašavanje predmeta srebrnar se može koristiti emajliranjem, nijeliranjem, graviranjem, jetkanjem, iskucavanjem i cizeliranjem, lijevanjem, patiniranjem i pozlaćivanjem, te umetcima od dragog ili poludragog kamenja, s time da je ovo samo osnovni, tradicionalistički orijentiran izbor tehnika koje mu stoje na raspolaganju.<br />
<br />
==Srodni zanati i vještine==<br />
*[[zlatar]]<br />
*[[bakrokotlar]]<br />
*[[kovač]]<br />
*[[kovinopojasar]]<br />
<br />
==Srebrnarstvo u Hrvatskoj==<br />
Srebrnarstvo je u Hrvatskoj opstalo sve do vremena pred drugi svjetski rat (tvrtka Griesbach i Knaus, kipar i medaljer [[Ivo Kerdić]]), nakon toga više o postojanju hrvatskog srebrnarstva ne možemo govoriti - jedino što se može reći je da su se nakon 1945. pojedini likovni umjetnici koji su radili u metalu bavili i izradom srebrnog nakita, te znatno rjeđe raznih ukrasnih ili funkcionalnih posuda, te predmeta. Prije svega može se spomenuti Hrvoja Ljubića sa značajnim opusom u srebru izvedenih sakralnih radova(kao najznačajniji možemo navesti sarkofag Blaženog Alojzija Stepinca) ,te pokojnog [[Slavko Jurić|Slavka Jurića]]. Jedini školovani srebrnar u Hrvatskoj danas je Luka Petrinjak, školovan na Kraljevskoj akademiji lijepih umjetnosti u Antwerpenu.<br />
<br />
==Značajni srebrnari==<br />
*Wenzel Jamnitzer<br />
*Paul Revere<br />
*Paul Storr<br />
*Paulus van Vianen<br />
*Georg Jensen<br />
*Henry Wilson<br />
*Jean Puiforcat<br />
*Wilfrid Moll<br />
*Sigurd Persson<br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Dodatna literatura ==<br />
<br />
* Sothebys Concise Encyclopedia of Silver,London 1999.<br />
* Hill,B. Silversmithing: A Contemporary Guide to Making,Ramsbury 2014.<br />
* K.Smith Silversmithing: A Manual of Design and Technique,London 2005.<br />
* O.Untracht Metal Techniques for Craftsmen,New York 1968.<br />
* Gee,G. The silversmith's handbook : containing full instructions for the alloying and working of silver, including the different modes of refining and melting the metal; its solders; the preparation of imitation alloys...(1921.)http://www.archive.org/details/silversmithshand00geeg<br />
* Wilson,H. Silverwork and jewelry : a text-book for students and workers in metal ( 1912.)https://archive.org/details/silverworkjewelr00wils<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
* [http://www.silversmithing.com Society of American Silversmiths]<br />
* [http://www.goldschmiedehaus.com/de/gesellschaft/18-silbertriennale-international Silbertrienale]<br />
* [http://www.zeichenakademie.de Staatliche Zeichenakademie Hanau]<br />
* [http://www.contemporarybritishsilversmiths.org/ Contemporary British Silversmiths]<br />
*[http://www.silverspiderforge.com/silversmithing.html Free Online Silversmithing Manual]<br />
*[http://www.zilvermuseum.com/ Zilvermuseum Schoonhoven]<br />
*[http://www.petrinjak.com Web stranica Luke Petrinjaka]<br />
<br />
[[Kategorija:Obrtnička zanimanja]]<br />
[[Kategorija:Nakit]]<br />
[[Kategorija:Umjetnička obrada metala]]</div>WikiSysop