WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T08:58:09Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 08:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Srebrenik'''-->~~{{Općina FBiH\|		{{Općina FBiH\|
	ime = Srebrenik\|		ime = Srebrenik\|
	županija = [[Tuzlanska županija\|Tuzlanska]]\|		županija = [[Tuzlanska županija\|Tuzlanska]]\|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T01:39:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina FBiH|
ime = Srebrenik|
županija = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]|
centar = Srebrenik|
karta=Srebrenik Municipality Location.png|
načelnik = Nihad Omerović|
površina = 249 |
stanovništvo = 42.000 stanovnika |
gustoća = 169 stanovnika|
}}
'''Srebrenik''' je općina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Zemljopis ==
'''Srebrenik''' se nalazi u Tuzlanskom kantonu u dolini rijeke [[Tinja|Tinje]], na pruzi i cesti [[Brčko]]-[[Tuzla]]-[[Sarajevo]].

Prosječna [[nadmorska visina]] je 199 [[metar]]a, površina općine je 249 km2. Na tom području je [[1991.]] godine živjelo 40.896 stanovnika. Općina Srebrenik okružena je planinskim masivima [[Majevica|Majevice]] i [[Trebava|Trebave]] koji se spuštaju u prostranu ravnicu kroz koju od juga prema sjeveru protječe rijeka [[Tinja]]. Stanovništvo Srebrenika i okolnih naselja bavi se, uglavnom, ratarstvom, voćarstvom i stočarstvom. Zadnjih desetljeća [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] razvija se i industrija [[pokućstvo|pokućstva]], građevnih materijala, tekstila. Najznačajniji povijesni spomenik je srednjovjekovni grad Srebrenik. Unutar njegovih zidina se od [[1977.]] godine održavala redovita godišnja manifestacija "Srebrenik-otvoreni grad umjetnosti". Srebrenik je danas otvoreni grad umjetnosti, poznat po trgovinskim sajmovima i uspješnoj privatnoj inicijativi. Vlastitim naporima i uz pomoć šire zajednice građani Srebrenika su nakon Drugog svjetskog rata izgradili potpuno nov grad sa suvremenim kapacitetima (osam osnovnih škola, vrtić, Srednjoškolski centar, Dom zdravlja, Dom kulture s bibliotekom, kinom i galerijom).

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Srebrenik}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Srebrenik imala je 40.896 stanovnika, raspoređenih u 49 naselja.

{{Srebrenik}}

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Srebrenik'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''

|-
|'''Bošnjaci'''
|35.951 (90,61%)
|30.528 (74,64%)
|28.070 (73,73%)
|24.628 (73,25%)
|-
|'''Srbi'''
|394 (0,99%)
|5.308 (12,97%)
|5.545 (14,56%)
|5.489 (16,32%)
|-
|'''Hrvati'''
|1.968 (4,96%)
|2.752 (6,72%)
|3.167 (8,31%)
|3.256 (9,68%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|1.203 (2,94%)
|767 (2,01%)
|34 (0,10%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1.365 (3,44%)
|1.105 (2,70%)
|521 (1,36%)
|213 (0,63%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''39.678'''
|'''40.896'''
|'''38.070'''
|'''33.620'''
|}

====Srebrenik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Srebrenik'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Bošnjaci'''
|4.532 (85,44%)
|3.625 (87,37%)
|2.023 (93,13%)
|-
|'''Srbi'''
|172 (3,24%)
|147 (3,54%)
|80 (3,68%)
|-
|'''Hrvati'''
|87 (1,64%)
|69 (1,66%)
|31 (1,42%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|351 (6,61%)
|257 (6,19%)
|15 (0,69%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|162 (3,05%)
|51 (1,22%)
|23 (1,05%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''5.304'''
|'''4.149'''
|'''2.172'''
|}

U tijeku rata nastale su izmjene u [[demografija|demografskoj]] slici općine u odnosu na 1991. godinu. 
Procjena općinskog razvojnog odjela o broju stanovnika za [[2003.]] (45.000 stanovnika) razlikuje se od procjene [[Federalni zavod za statistiku|Federalnog zavoda za statistiku]] (42,033 stanovnika). Procjena općinskog LER tima o broju stanovnika za 2003. godinu se temelji na podatcima o prirodnom prirastu i podatcima o izbjeglom stanovništvu koje se trajno naselilo na područje općine. Ako bi se ova procjena uzela kao točna tada bi gustoća naseljenosti stanovništva bila 181 stanovnik na km2, što je niže od TK koja prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku u 2003. godini iznosi 192 stanovnika na km2. Međutim gustoća naseljenosti u općini Srebrenik je znatno veća od prosjeka regije, i prosjeka BiH (75 stanovnika na km2.

Procjenjuje se da oko 12.800 stanovnika živi u urbanim naseljima ili 28%, dok preostalih 32.200 stanovnika ili 72% spada u stanovništvo koje živi u ruralnim naseljima.

== Naseljena mjesta ==
Po popisu iz 1991.:
[[Babunovići]], i
[[Behrami]],
[[Brda (Srebrenik, BiH)|Brda]],
[[Brezik (Srebrenik, BiH)|Brezik]],
[[Brnjičani]],
[[Cage (Srebrenik, BiH)|Cage]],
[[Cerik (Srebrenik, BiH)|Cerik]],
[[Crveno Brdo (Srebrenik, BiH)|Crveno Brdo]],
[[Čekanići]],
[[Ćojluk]],
[[Ćojlučko Polje]],
[[Ćehaje]],
[[Dedići (Srebrenik, BiH)|Dedići]],
[[Donji Moranjci]],
[[Donji Podpeć]],
[[Donji Srebrenik]],
[[Duboki Potok (Srebrenik, BiH)|Duboki Potok]],
[[Falešići]],
[[Gornji Hrgovi]],
[[Gornji Moranjci]],
[[Gornji Podpeć]],
[[Gornji Srebrenik]],
[[Huremi]],
[[Jasenica (Srebrenik, BiH)|Jasenica]],
[[Ježinac (Srebrenik, BiH)|Ježinac]],
[[Kiseljak (Srebrenik, BiH)|Kiseljak]],
[[Kuge]],
[[Like]],
[[Lipje (Srebrenik, BiH)|Lipje]],
[[Lisovići (Srebrenik, BiH)|Lisovići]],
[[Luka (Srebrenik, BiH)|Luka]],
[[Ljenobud]],
[[Maoča (Srebrenik, BiH)|Maoča]],
[[Podorašje]],
[[Rapatnica]],
[[Seona (Srebrenik, BiH)|Seona]],
[[Sladna]],
[[Srebrenik]],
[[Straža (Srebrenik, BiH)|Straža]],
[[Šahmeri]],
[[Špionica Centar]],
[[Špionica Donja]],
[[Špionica Gornja]],
[[Špionica Srednja]],
[[Tinja Donja]],
[[Tinja Gornja]],
[[Tutnjevac (Srebrenik, BiH)|Tutnjevac]],
[[Uroža]] ,
[[Zahirovići]],
[[Lušnica]],
[[Kosica]].
Stanovništvo živi u 63 pretežno ruralna naselja. Naselja su:
/* Sva gore nabrojena,

bez naselja
[[Ćojlučko Polje]], [[Gornji Hrgovi]], [[Maoča]], [[Sladna]],

uz dodatak
Bjelave, ,Ibrići, Gulami, Hrvati, Omerbašići, Hodžići, Ahmići, Pirage, Vikali, Murati, Salihbašići, Lušnica, Drapnići, Kurtići, Bare, Biberovo Polje, Lušnica.

== Uprava ==

== Povijest ==
Srebrenik se u povijesti prvi put spominje godine [[1333.]] Prvi pisani dokument o postojanju ovog starog grada jest povelja [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] kojom on, kao [[Dodatak:Popis bosanskih banova|bosanski ban]], [[Dubrovačka republika|Dubrovačkoj republici]] ustupa [[Ston]] i Rat, otvarajući trgovačke puteve [[Dubrovnik]]a sa svojom banovinom. U to vrijeme Srebrenik je bio i središte [[Bosanska Banovina|bosanske banovine]] kojeg je on proširio do najprostranijih granica. Posjed mu se tada prostirao od [[Sava|Save]] na sjeveru, [[Dinara|Dinare]] na zapadu i [[Herceg Novi|Herceg Novog]] na jugoistoku. Hrvatsko-ugarski kralj [[Matija Korvin]] u listopadu [[1464.]] prodire s vojskom na sjeveroistok Bosne, u [[Usora i Soli|Usoru]] i zauzima Srebrenik. Od zauzetih krajeva uspostavlja Srebreničku banovinu, koju uređuje po strogim vojničkim principima. Za zapovjednika Banovine postavlja hrvatskog velikaša [[Nikola Iločki|Nikolu Iločkog]].

O zauzimanju Srebrenika od [[Osmanlije|Osmanlija]] postoje dvije povijesne verzije: po prvoj Srebrenik je osvojen [[1512.]]godine, zajedno sa [[Teočak]]om. Druga je verzija da je [[1521.]] godine bosanski sandžak-beg [[Feriz-beg]] zauzeo Srebrenik, [[Sokol (BiH)|Sokol]] i [[Tešanj]]. Interesantna je narodna predaja o osmanlijskom zauzimanju Srebrenika. Kako je osmanlijska vojska bila brojčano nadmoćna, branitelji Srebrenika su tijekom noći napustili grad, potkovavši konje naopako da bi prikrili tragove svog povlačenja. Zbog tragova kopita Osmanlije su mislili da je gradu stigla pomoć i dugo su oklijevali da ga pokušaju zauzeti. Nema pouzdanih podataka o tome kada je sagrađena [[Tvrđava Srebrenik|srebrenička tvrđava]], ali je posve sigurno da su je sagradili [[Mađarska|Mađari]] za vrijeme svoje vladavine u Bosni. Dograđivali su je Osmanlije, o čemu svjedoči dograđena [[džamija]] koja je služila za potrebe posade, odnosno turskih askera.

U razdoblju nakon Osmanlija Srebrenik je bio u izvjesnoj povijesnoj zaleđini, tako da nema puno svjedočenja o gradu u razdoblju [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vladavine niti [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Ponovno povijesno buđenje Srebrenik doživljava u periodu poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Gradnja pruge [[Brčko]]-[[Banovići]] i putne dionice [[Županja]]-[[Sarajevo]]-[[Opuzen]] daje Srebreniku poticaj napretka i oživljavanja.

== Gospodarstvo ==

Srebrenik je prije rata ([[1992.]]. - [[1995.]]) bio nerazvijena općina, ali je, zahvaljujući sposobnoj lokalnoj upravi i vrijednim i sposobnim poduzetnicima, tijekom rata a posebno u vremenu nakon rata doživio nagli rast i razvoj, tako da se svrstao u red srednje razvijenih općina u BiH. I pored očitih problema u procesu privatizacije nekih poduzeća, koja su bila nositelji razvoja u prijeratnoj općini Srebrenik, otežanih uvjeta gospodarske djelatnosti i velikog broja nezaposlenih osoba, Srebrenik iz dana u dan postaje razvijeniji s realnim perspektivama još bržeg razvoja.

Gospodarski objekti koji karakteriziraju općinu Srebrenik, razmješteni su uglavnom duž doline rijeke [[Tinja|Tinje]], pruge i magistralne ceste koji u velikoj mjeri naginju središnjem dijelu općine, gdje se nalazi upravno, kulturno, športsko i gospodarsko sjedište općine. 
Na jugoistoku općine, koji obuhvaća mjesno područje Tinja, smještena je asfaltna baza mjesnog poduzeća te neposredno uz nju na lokalitetu «Orlove klisure» i [[kamenolom]] s potrebnom kvalitetom za njezin rad. 
Južno od općinskog središta, koje obuhvaća mjesno područje D. Potok, smješten je rudnik vapnenca, a u samom središtu naselja postoji tvornica obuće. 
U središnjem dijelu općine neposredno uz grad Srebrenik, postoje gospodarski subjekti koji se bave vađenjem i preradom kamena u građevinske elemente. Isti subjekti su glavni poslodavac u općini. 
Vađenje i prerada vapnenca iz tog područja planski se privodi kraju, a usporedno se radi na stvaranju uvjeta za prijelaz na novo područje u naselje Bjelave, D.Potok.

== Poznate osobe ==
* [[Elizabeta Kotromanić]], [[Kći Stjepana II Kotromanića]] [[Kraljica]] .
* [[Marija Kotromanić]], [[Kći Stjepana II Kotromanića]] [[Grofica]] .
* [[Franjo Bosanac]], [[renesansa|renesansni]] [[skladatelj]].
*prof. dr. Izudin Kešetović, stručnjak za financije i monetarno-kreditnu politiku
*Mehmed Nurkanović, predsjednik Udruženja matematičara TK
*Haris Vikalo, profesor na Sveučilištu u Teksasu
*Fadmar Osmić
*Tomo Babić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] od 2001. do 2003. godine.
*Mirza Selimović, poznati pjevač


== Spomenici i znamenitosti ==
== Obrazovanje ==

== Kultura ==
[[HKD Napredak]] organizira manifestacije i sadržaje kojima nastoje obilježiti katoličke blagdane na ovim prostorima. Od 2006. organizira Dane kruha i plodova zemlje u Srednjoj Špionici. Od 2006. uoči blagdana Velike Gospe organizira Malu seosku olimpijadu. Natjecanje okupi veliki broj ovdašnjeg raseljenog stanovništva. Najavljeni su novi sadržaji, među kojima izložba narodnih nošnji špioničkih nevjesta, kojoj draž daje što većina udatih žena u Špionici nisu iz toga kraja, nego dolaze s prostora cijele bivše Jugoslavije.<ref>[http://hkdnapredak.com/index.php?option=com_content&task=view&id=2252&Itemid=148 HKD Napredak] ''Dani kruha i plodova zemlje u Srebreniku'' (pristupljeno 4. rujna 2017.)</ref>

== Šport ==

* [[OFK Gradina Srebrenik]]
* KK Silver Kings Srebrenik
* KK Gradina Srebrenik
* KK Srebrenik (karate klub )
* KK 1.Mart Srebrenik (karate klub )
* OK Gradina-Herceg Srebrenik

==Izvori==

* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.srebrenik.net www.srebrenik.net Srebrenik.NETwork neslužbena prezentacija grada Srebrenika]
* [http://www.srebrenik.ba www.srebrenik.ba službena prezentacija grada Srebrenika]

{{BiH}}
[[Kategorija: Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Naselja u Tuzlanskoj županiji]]

Srebrenik - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica