WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T08:58:13Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 08:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Srbija u Osmanskom Carstvu'''-->~~{{nedostaju izvori}}		{{nedostaju izvori}}
	{{Povijest Srbije}}		{{Povijest Srbije}}
	[[Osmansko carstvo]] je porazilo [[Srbija\|srpsku]] vojsku u dvije ključne bitke: na rijeci [[Marica (rijeka)\|Marici]] [[1371.]] gdje je poražena srpska vlastela{{Nedostaje izvor}} iz [[Makedonija\|Makedonije]] i na [[Kosovo Polje\|Kosovu Polju]] [[1389.]], gdje je poražena vojska [[Knez Lazar\|kneza Lazara]], koji je tada bio najjači oblasni vladar u Srbiji i zapovjednik vojske svojih vazala.		[[Osmansko carstvo]] je porazilo [[Srbija\|srpsku]] vojsku u dvije ključne bitke: na rijeci [[Marica (rijeka)\|Marici]] [[1371.]] gdje je poražena srpska vlastela{{Nedostaje izvor}} iz [[Makedonija\|Makedonije]] i na [[Kosovo Polje\|Kosovu Polju]] [[1389.]], gdje je poražena vojska [[Knez Lazar\|kneza Lazara]], koji je tada bio najjači oblasni vladar u Srbiji i zapovjednik vojske svojih vazala.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T08:54:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
{{Povijest Srbije}}
[[Osmansko carstvo]] je porazilo [[Srbija|srpsku]] vojsku u dvije ključne bitke: na rijeci [[Marica (rijeka)|Marici]] [[1371.]] gdje je poražena srpska vlastela{{Nedostaje izvor}} iz [[Makedonija|Makedonije]] i na [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] [[1389.]], gdje je poražena vojska [[Knez Lazar|kneza Lazara]], koji je tada bio najjači oblasni vladar u Srbiji i zapovjednik vojske svojih vazala.

[[Bitka na Kosovu polju]] je definitivno riješila sudbinu Srbije, jer nakon nje u zemlji više nije bilo sile koja bi mogla suprostaviti se Turcima. To je bilo nestabilno razdoblje u kojem su vladali sin i nasljednik kneza Lazara despot [[Stefan Lazarević]], koji je bio pravi vitez europskog tipa, vojskovođa i pisac, a zatim njegov rođak [[Đurađ Branković]], koji je prijestolnicu države preselio na sjever, u novoizgrađeni grad [[Smederevo]]. Turci su nastavili svoja osvajanja sve dok nisu uspjeli zauzeti cijeli teritorij srpske države [[1459.]] godine, osvojivši [[Smederevo]].

Srbija je bila pod vlašću Osmanskog carstva do početka 19. stoljeća. Turci su se naročito okomili na srpsku aristokraciju, istrebljujući fizički društvenu elitu. Budući da je Tursko carstvo bila [[islam]]ska država teokratskog tipa, u kojoj su [[Kršćanstvo|kršćanski]] [[Srbi]] bili narod drugog reda, izloženi nasilju, ponižavanju i eksploataciji, srpsko življe je napuštalo razvijena i urbanizirana [[rudarstvo|rudarska]], [[obrt]]nička i [[trgovina|trgovačka]] središta i povlačilo se u nepristupačne planine, baveći se uglavnom [[stočarstvo]]m.

Europske sile, naročito [[Austro-ugarska|Austrija]], vodile su brojne ratove protiv Turske. Tijekom [[Tursko-austrijski rat|Tursko-austrijskog rata]] ([[1593.]] – [[1606.]]) Srbi su [[1594.]] podigli ustanak u panonskom dijelu Turske, u [[Banat]]u, koja im se osvetila spaljivanjem tijela [[Sveti Sava|Svetog Save]] – najveće srpske relikvije. Drugo žarište otpora Turcima stvorili su Srbi u [[Hercegovina|Hercegovini]], ali su sklapanjem mira između Turaka i Austrije bili prepušteni turskoj odmazdi. Taj redoslijed događaja je postao uobičajen tijekom sljedećih stoljeća.

== Seoba Srba ==
U [[Veliki turski rat|Velikom ratu]] ([[1683.]] – [[1690.]]) između Turske i [[Sveta liga (1684.)|Svete lige]] uz [[papa|papinu]] pomoć sudjelovale su Austrija, [[Poljska]] i [[Mletačka republika|Venecija]]. One se podsticale Srbe na bunu protiv turske vlasti. Uskoro je cijeli zapadni [[Balkanski poluotok|Balkan]] bio zahvaćen ustancima i gerilom od [[Crna Gora|Crne Gore]], preko [[Dalmacija|Dalmacije]] i Podunavlja do Stare Srbije (Makedonija, [[Raška]], [[Kosovo]]). Kada se austrijska vojska počela povlačiti iz Srbije, pozvala je i srpski narod da se povuče s njom, na njen teritorij. Birajući između turske osvete i života u jednom kršćanskom carstvu, mase Srba su napustile svoju postojbinu i [[1690.]] godine, pod vođstvom svog patrijarha [[Arsenije Čarnojević|Arsenija Čarnojevića]] krenule na sjever. Tada su mnoga područja na jugu Balkana ostale depopulizirane, što su Turci koristili da islamiziraju [[Raška oblast|Rašku oblast]], [[Kosovo i Metohija|Kosovo ]] i djelomično Makedoniju. Tada je počeo proces čije se posljedice osjećaju i danas.

Kada je teritorij na kojem su živjeli Srbi, [[1716.]] – [[1718.]], od sjeverne Dalmacije, preko Bosne i Hercegovine do Beograda i Podunavlja opet postao poprište novog austrijsko-turskog rata, koji je vodio princ [[Jan III. Sobjeski|Jan Sobjeski]], Srbi su sudjelovali u borbi na strani Austrije. Turska je tada, tzv. [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] izgubila sva područja u Podunavlju, sjevernu Srbiju i sjevernu Bosnu, dijelove Dalmacije i [[Peloponez]].

Po odredbama Požarevačkog mira [[1718.]] godine [[Habsburška monarhija]] je (između ostalog) od Osmanskog carstva dobila i [[Beograd]] sa sjevernom Srbijom.

U Srbiji je [[1717.]] – [[1720.]] privremena vojna uprava na čelu sa grofom Odvijerom. Od 1720. građanska uprava – Administracija Srbije (ili Beogradska administracija), koja je (Srbija) bila osobno Carevo vlasništvo. Na čelu administracije je princ od Würtemberga s po 2 savjetnika (građanin + vojnik) za administrativnu i za sudsku vlast. Od [[1733.]] – [[1736.]] guverner Srbije je general Maruli a od [[1736.]] feldmaršal de Valis (obojica grofovi). Administrativna i sudska vlast bile su u vojnim, a financijska u komorskim rukama. Vojna vlast je bila potčinjena Dvorskom ratnom vijeću, a komorska – Dvorskom komorskom vijeću. Administracija Srbije dosta je zavisila od odobrenja koja su slana iz ovih vijeća, ali im je ponekad neke odluke i samo stavljala do znanja.

Istočna Srbija, iako se ubraja pod Kraljevinu Srbiju, stoji pod administrativnom upravom [[Temišvar]]a tj. Tamiškog Banata.

Zemlja je podijeljena na 11 okruga/provizorata, koji se dijele na knežine, a ove na sela. Distriktom upravlja [[provizor]] uz pomoć [[išpan]]a (kao prvog pomoćnika i zamjenika) i 2-3 [[ibrajter]]a, knežinama oborknezovi, a selima knezovi. Provizor vrši administrativnu, sudsku, policijsku i finansijsku vlast. Oborknezovi i knezovi su zadržani iz turskih vremena dok su ostali novodovedeni činovnici koji dobijaju plaće iz državne blagajne. 1/3 sela u Srbiji je pusto. Plaćaju dažbine komori (glavna – porez na zemljište) pošto je u Srbiji jedini feudalac država. Osim "komorskih" postoje i "hajdučka" sela.

[[Datoteka:Belgrade pashaluk.png|mini|desno|250px|Beogradski pašaluk [[1791.]]]]
Beograd je poseban: ima [[Nijemci|njemačku]] i srpsku općinu; Srbi imaju svoj zbor uglednih ljudi i općinski odbor sa knezom koji je i sudac. Sjedište vojske je u Beogradu gdje su smješteni grenadiri i pješaštvo. Još 3 konjičke divizije raspoređene su po [[Šabac|Šapcu]], [[Valjevo|Valjevu]], [[Rudnik]]u i [[Jagodina|Jagodini]]. Pored tog postoji i srpska policija koja je organizirana u kapetanate (15) po selima (nisu spojena u teritorijalnu cjelinu) i kojoj je na čelu oberkapetan [[Vuk Isaković]]. "Hajdučka" sela nalaze se uglavnom uz granicu i ima ih različiti broj po distriktima (od 2 do 15). Uživaju određne povlastice, a trebala su čuvati granicu, putnike i skoroteče.

Novim ratom i tzv. [[Beogradski mir|Beogradskim mirom]], Turska je uspjela povratiti skoro sve što je prethodnim izgubila. Lokalno srpsko stanovništvo opet je pogodilo ratno razaranje, progoni i odmazde.

Posljednji austrijsko-turski rat bio je tzv. [[Dubički rat]] ([[1788.]] – [[1791.]]), u kome je opet Austrija pozivala kršćane u Bosni da se dignu na ustanak. Nakon njega novih sukoba više nije bilo sve do dvadesetog stoljeća i propasti oba carstva.

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.zum.de/whkmla/region/balkans/serbia14591660.html Srbija pod turskom vladavinom]

{{Srbija}}

[[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu| ]]

Srbija u Osmanskom Carstvu - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica