Srb - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:27:00Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:27
Redak 101:		Redak 101:
	{{Mrva-naselje hr}}		{{Mrva-naselje hr}}
	{{Gračac}}		{{Gračac}}
	~~{{Portal Hrvatska}}~~

	[[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]]
	[[Kategorija:Lika]]		[[Kategorija:Lika]]

Suradnik10: /* Nakon oslobođenja */

2025-07-24T02:40:49Z

Nakon oslobođenja

←Starija inačica		Inačica od 24. srpanj 2025. u 02:40
Redak 89:		Redak 89:

	=== Nakon oslobođenja ===		=== Nakon oslobođenja ===
	24. srpnja 2025., na blagdan Rođenja sv. Ivana Krstitelja, zazvonilo je novo crkveno zvono na mjesno [[crkva sv. Ane u Srbu\|crkvi sv. Ane]]. Zvono je izliveno u renomiranoj slovenskoj livnici Omco u Žalcu. Na zvonu je natpis "Sv. Ana, moli za nas" s reljefom zaštitnice crkve. Na drugoj strani je urezan hrvatski grb i posveta „Žrtvama župe Boričevac, AD 2025., označavajući povijesnu memoriju i stradanja stanovnika Boričevca tijekom Drugog svjetskog rata.<ref>ph: [https://narod.hr/vjera-i-kultura/novo-zvono-na-crkvi-u-srbu-sjecanje-na-pokolj-hrvata-u-srpskom-ustanku '' Novo zvono na crkvi u Srbu: Sjećanje na pokolj Hrvata u srpskom ‘ustanku’'']. Narod.hr. 25. lipnja 2025. Pristupljeno 24. srpnja 2025-</ref>		24. srpnja 2025., na blagdan Rođenja sv. Ivana Krstitelja, zazvonilo je novo crkveno zvono na mjesno [[crkva sv. Ane u Srbu\|crkvi sv. Ane]]. Zvono je izliveno u renomiranoj slovenskoj livnici Omco u Žalcu. Na zvonu je natpis "Sv. Ana, moli za nas" s reljefom zaštitnice crkve. Na drugoj strani je urezan hrvatski grb i posveta „Žrtvama župe Boričevac, AD 2025., označavajući povijesnu memoriju i stradanja stanovnika Boričevca tijekom Drugog svjetskog rata. Boričevački župnik [[Vladimir Stuparić]] je preživio napade u Srbu, ali su ga ubili poslije partizani u [[Sinac\|Sincu]] u Gackom polju.<ref>ph: [https://narod.hr/vjera-i-kultura/novo-zvono-na-crkvi-u-srbu-sjecanje-na-pokolj-hrvata-u-srpskom-ustanku '' Novo zvono na crkvi u Srbu: Sjećanje na pokolj Hrvata u srpskom ‘ustanku’'']. Narod.hr. 25. lipnja 2025. Pristupljeno 24. srpnja 2025-</ref>

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==

Suradnik10 u (test) 02:39, 24. srpanj 2025.

2025-07-24T02:39:12Z

←Starija inačica		Inačica od 24. srpanj 2025. u 02:39
Redak 71:		Redak 71:
	== Povijest ==		== Povijest ==
	===Od 14. do 19. st.===		===Od 14. do 19. st.===
	Srb se spominje u [[14. stoljeće\|14. stoljeću]] kao starohrvatski srednjovjekovni grad. Iz nekih isprava iz [[1345.]] godine vidi se da je starohrvatski srednjovjekovni grad Srb pripadao [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|Hrvatsko-Ugarskom kralju]] kao kraljevska utvrda-citadela, (''castra nostra regalia, videlicet Tininium... castrum Szereb... castrum Unach vocata cum corum supatibus et pertinensiis''). Starohrvatski grad Srb bio je sazidan na visoku brijegu iznad potoka Sredice, gdje mu se ~~ostaci~~ i danas vide.		Srb se spominje u [[14. stoljeće\|14. stoljeću]] kao starohrvatski srednjovjekovni grad. Iz nekih isprava iz [[1345.]] godine vidi se da je starohrvatski srednjovjekovni grad Srb pripadao [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|Hrvatsko-Ugarskom kralju]] kao kraljevska utvrda-citadela, (''castra nostra regalia, videlicet Tininium... castrum Szereb... castrum Unach vocata cum corum supatibus et pertinensiis''). Starohrvatski grad Srb bio je sazidan na visoku brijegu iznad potoka Sredice, gdje mu se ostatci i danas vide.

	Do [[1528.]] godine stanovništvo Srba i okolice sačinjavali su isključivo Hrvati iz plemena [[Lapčani\|Lapčana]]. "''Godine [[1551.]] general [[Ivan Lenković]] je javio [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|kralju Ferdinandu]] da su [[Osmanlije\|Turci]] izveli iz unutrašnjosti [[Turska\|Turske]] više tisuća [[Morlaci\|Morlaka]] ili [[Vlasi\|Vlaha]] i da su se naselili oko mjesta Srba i na [[Kosovo polje]] kod [[Knin]]a. S tim Vlasima su vjerojatno došli i pravoslavni [[kaluđer]]i koji su osnovali pravoslavni samostan.''"<ref>Ivan Mužić, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, Naklada Bošković, Split, 2006. godine, {{ISBN\|953-263-020-1}}</ref>		Do [[1528.]] godine stanovništvo Srba i okolice sačinjavali su isključivo Hrvati iz plemena [[Lapčani\|Lapčana]]. "''Godine [[1551.]] general [[Ivan Lenković]] je javio [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|kralju Ferdinandu]] da su [[Osmanlije\|Turci]] izveli iz unutrašnjosti [[Turska\|Turske]] više tisuća [[Morlaci\|Morlaka]] ili [[Vlasi\|Vlaha]] i da su se naselili oko mjesta Srba i na [[Kosovo polje]] kod [[Knin]]a. S tim Vlasima su vjerojatno došli i pravoslavni [[kaluđer]]i koji su osnovali pravoslavni samostan.''"<ref>Ivan Mužić, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, Naklada Bošković, Split, 2006. godine, {{ISBN\|953-263-020-1}}</ref>
Redak 79:		Redak 79:
	===Drugi svjetski rat===		===Drugi svjetski rat===

	[[27. srpnja]] [[1941.]] u Srbu se dogodio drugi značajniji oružani sukob protiv vlasti [[NDH\|Nezavisne Države Hrvatske]], koji je neopravdano prikazivan kao prvi takav sukob. Jugoslavenska historiografija zaobilazila je [[Ustanak u Hercegovini 1941.\|četnički ustanak u istočnoj Hercegovini]] mjesec dana prije.<ref>Davor Marijan: [http://hrcak.srce.hr/file/150305 Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine], Časopis za suvremenu povijest, sv. 35 br. 2, listopad 2003.</ref>		[[27. srpnja]] [[1941.]] u Srbu se dogodio drugi značajniji oružani sukob protiv vlasti [[NDH\|Nezavisne Države Hrvatske]], koji je neopravdano prikazivan kao prvi takav sukob. Jugoslavenska historiografija zaobilazila je [[Ustanak u Hercegovini 1941.\|četnički ustanak u istočnoj Hercegovini]] od mjesec dana prije.<ref>Davor Marijan: [http://hrcak.srce.hr/file/150305 ''Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine''], Časopis za suvremenu povijest, sv. 35 br. 2, listopad 2003.</ref>

	U Srbu su pobunu od [[27. srpnja]] [[1941.]] godine vodili [[Četnici\|četnički]] kolovođe i srpski pobunjenici Torbica, Keča, Omčikus i Radenović koji su na dan ustanka osnovali u Srbu oružani [[Jugoslovenska vojska u otadžbini\|četnički puk]] ''(brigadu)'' s 1000 četnika (vođa četnika u kninskoj krajini bio je bivši pravoslavni pop [[Momčilo Đujić]] koji je osnovao tzv. [[Dinarska četnička divizija\|Dinarsku diviziju]]). Vođa srpskih komunista u Lici, Đorđe Đoko Jovanić, bio je zapovjednik partizanskog odreda sa 60 srpskih [[Komunizam\|komunista]] koji su se pridružili četničkom ustanku i sudjelovali u [[Etničko čišćenje\|etničkom čišćenju]] hrvatskih civila. U samome mjestu Srb, srpski pobunjenici osvojili su napuštenu žandarmerijsku stanicu NDH, i zarobili mjesnog [[župnik]]a [[Rimokatolička Crkva\|rimokatoličke crkve]] monsinjora [[Juraj Gospodnetić\|Jurja Gospodnetića]] i potom ga mučili i ispekli na ražnju.<ref>[http://www.domovinskirat.hr/content/view/9002/1008/ Goran Jurišić, voditelj Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma]</ref>		U Srbu su pobunu od [[27. srpnja]] [[1941.]] godine vodili [[Četnici\|četnički]] kolovođe i srpski pobunjenici Torbica, Keča, Omčikus i Radenović koji su na dan ustanka osnovali u Srbu oružani [[Jugoslovenska vojska u otadžbini\|četnički puk]] ''(brigadu)'' s 1000 četnika (vođa četnika u kninskoj krajini bio je bivši pravoslavni pop [[Momčilo Đujić]] koji je osnovao tzv. [[Dinarska četnička divizija\|Dinarsku diviziju]]). Vođa srpskih komunista u Lici, Đorđe Đoko Jovanić, bio je zapovjednik partizanskog odreda sa 60 srpskih [[Komunizam\|komunista]] koji su se pridružili četničkom ustanku i sudjelovali u [[Etničko čišćenje\|etničkom čišćenju]] hrvatskih civila. U samome mjestu Srb, srpski pobunjenici osvojili su napuštenu žandarmerijsku stanicu NDH, i zarobili mjesnog [[župnik]]a [[Rimokatolička Crkva\|rimokatoličke crkve]] monsinjora [[Juraj Gospodnetić\|Jurja Gospodnetića]] i potom ga mučili i ispekli na ražnju.<ref>[http://www.domovinskirat.hr/content/view/9002/1008/ Goran Jurišić, voditelj Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma]</ref>
Redak 87:		Redak 87:
	===Balvan revolucija i Domovinski rat ===		===Balvan revolucija i Domovinski rat ===
	Dana [[25. srpnja]] [[1990.]] održan je velikosrpski [[Sabor u Srbu]] na kojem je donesena secesionistička [[Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda]]. Neposredno poslje 17. kolovoza 1990. izbila je [[balvan revolucija]], oružana pobuna protiv legalne hrvatske vlasti. Pobunjenici su uspostavili paradržavnu vlast i de facto bili integrirani u ustavno-pravni poredak Srbije. Višestrukim upletanjima JNA, MUP RH nije uspio vratiti Srb u ustavno-pravni poredak Hrvatske. Mjesto je ostalo pod srpskom pobunjeničkom okupacijom sve do oslobodilačke akcije Oluja. Srb je do [[1995.]] bio u sastavu Općine [[Donji Lapac]], a od 1995., nakon [[Operacija Oluja\|oslobođenja]] toga kraja Hrvatske, priključen je Općini [[Gračac]].		Dana [[25. srpnja]] [[1990.]] održan je velikosrpski [[Sabor u Srbu]] na kojem je donesena secesionistička [[Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda]]. Neposredno poslje 17. kolovoza 1990. izbila je [[balvan revolucija]], oružana pobuna protiv legalne hrvatske vlasti. Pobunjenici su uspostavili paradržavnu vlast i de facto bili integrirani u ustavno-pravni poredak Srbije. Višestrukim upletanjima JNA, MUP RH nije uspio vratiti Srb u ustavno-pravni poredak Hrvatske. Mjesto je ostalo pod srpskom pobunjeničkom okupacijom sve do oslobodilačke akcije Oluja. Srb je do [[1995.]] bio u sastavu Općine [[Donji Lapac]], a od 1995., nakon [[Operacija Oluja\|oslobođenja]] toga kraja Hrvatske, priključen je Općini [[Gračac]].

			=== Nakon oslobođenja ===
			24. srpnja 2025., na blagdan Rođenja sv. Ivana Krstitelja, zazvonilo je novo crkveno zvono na mjesno [[crkva sv. Ane u Srbu\|crkvi sv. Ane]]. Zvono je izliveno u renomiranoj slovenskoj livnici Omco u Žalcu. Na zvonu je natpis "Sv. Ana, moli za nas" s reljefom zaštitnice crkve. Na drugoj strani je urezan hrvatski grb i posveta „Žrtvama župe Boričevac, AD 2025., označavajući povijesnu memoriju i stradanja stanovnika Boričevca tijekom Drugog svjetskog rata.<ref>ph: [https://narod.hr/vjera-i-kultura/novo-zvono-na-crkvi-u-srbu-sjecanje-na-pokolj-hrvata-u-srpskom-ustanku '' Novo zvono na crkvi u Srbu: Sjećanje na pokolj Hrvata u srpskom ‘ustanku’'']. Narod.hr. 25. lipnja 2025. Pristupljeno 24. srpnja 2025-</ref>

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==

Suradnik10: uklanjanje jugowiki komesarske etikete

2025-07-24T02:24:31Z

uklanjanje jugowiki komesarske etikete

←Starija inačica		Inačica od 24. srpanj 2025. u 02:24
Redak 78:		Redak 78:

	===Drugi svjetski rat===		===Drugi svjetski rat===
	~~{{Jednostrano}}~~
	[[27. srpnja]] [[1941.]] u Srbu se dogodio drugi značajniji oružani sukob protiv vlasti [[NDH\|Nezavisne Države Hrvatske]], koji je neopravdano prikazivan kao prvi takav sukob. Jugoslavenska historiografija zaobilazila je [[Ustanak u Hercegovini 1941.\|četnički ustanak u istočnoj Hercegovini]] mjesec dana prije.<ref>Davor Marijan: [http://hrcak.srce.hr/file/150305 Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine], Časopis za suvremenu povijest, sv. 35 br. 2, listopad 2003.</ref>		[[27. srpnja]] [[1941.]] u Srbu se dogodio drugi značajniji oružani sukob protiv vlasti [[NDH\|Nezavisne Države Hrvatske]], koji je neopravdano prikazivan kao prvi takav sukob. Jugoslavenska historiografija zaobilazila je [[Ustanak u Hercegovini 1941.\|četnički ustanak u istočnoj Hercegovini]] mjesec dana prije.<ref>Davor Marijan: [http://hrcak.srce.hr/file/150305 Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine], Časopis za suvremenu povijest, sv. 35 br. 2, listopad 2003.</ref>

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T08:57:42Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 08:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Srb'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Srb		\|ime = Srb
	\|regija = [[Lika]]		\|regija = [[Lika]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-12T07:44:10Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 12. studeni 2021. u 07:44
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Srb'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Srb'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Srb		\|ime = Srb
	\|regija = [[Lika]]		\|regija = [[Lika]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T01:59:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Srb
|regija = [[Lika]]
|županija = {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}}
|općina = [[Gračac]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 44.363
|z. dužina = 16.122
|brojstan2011= 472
|gustoća2011 =
|domaćinstva2011=
|pošta = 23445
|pozbroj = 023
|autooznaka =
|slika = Улаз у Срб.JPG
|slika_opis = Ulaz u Srb
}}
'''Srb''' je [[naselje]] u [[Planina|planinskom]] dijelu [[Hrvatska|Hrvatske]] smješteno u jugoistočnom dijelu [[Lika|Like]].

== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se u dolini izvora rijeke [[Una|Une]] na cesti koji spaja [[Donji Lapac]] i [[Knin]], istočno od [[Gračac]]a.

== Stanovništvo ==
Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] u Srbu živi 472 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref><br>
|dimx = 550
|dimy =
|stanmax = 1941
|crta1 = 5000
|crta2 = 1000
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|a16 = 2011
|p1 = 861
|p2 = 1043
|p3 = 1058
|p4 = 1121
|p5 = 1240
|p6 = 1257
|p7 = 1302
|p8 = 1395
|p9 = 971
|p10 = 930
|p11 = 956
|p12 = 1156
|p13 = 1227
|p14 = 1454
|p15 = 334
|p16 = 472
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

== Povijest ==
===Od 14. do 19. st.===
Srb se spominje u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] kao starohrvatski srednjovjekovni grad. Iz nekih isprava iz [[1345.]] godine vidi se da je starohrvatski srednjovjekovni grad Srb pripadao [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko-Ugarskom kralju]] kao kraljevska utvrda-citadela, (''castra nostra regalia, videlicet Tininium... castrum Szereb... castrum Unach vocata cum corum supatibus et pertinensiis''). Starohrvatski grad Srb bio je sazidan na visoku brijegu iznad potoka Sredice, gdje mu se ostaci i danas vide.

Do [[1528.]] godine stanovništvo Srba i okolice sačinjavali su isključivo Hrvati iz plemena [[Lapčani|Lapčana]]. "''Godine [[1551.]] general [[Ivan Lenković]] je javio [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|kralju Ferdinandu]] da su [[Osmanlije|Turci]] izveli iz unutrašnjosti [[Turska|Turske]] više tisuća [[Morlaci|Morlaka]] ili [[Vlasi|Vlaha]] i da su se naselili oko mjesta Srba i na [[Kosovo polje]] kod [[Knin]]a. S tim Vlasima su vjerojatno došli i pravoslavni [[kaluđer]]i koji su osnovali pravoslavni samostan.''"<ref>Ivan Mužić, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, Naklada Bošković, Split, 2006. godine, {{ISBN|953-263-020-1}}</ref>

S vremenom se ti Vlasi pod utjecajem [[srpska pravoslavna Crkva|srpske pravoslavne Crkve]] tek od [[1830.]] godine počinju izjašnjavati kao Srbi (Povijesni zapisi u arhivu Republike Hrvatske).<ref>Štedimlija, Savić Marković. ''Zavjere protiv svjetskoga mira'', Alfa, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-168-653-X}}</ref>

===Drugi svjetski rat===
{{Jednostrano}}
[[27. srpnja]] [[1941.]] u Srbu se dogodio drugi značajniji oružani sukob protiv vlasti [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], koji je neopravdano prikazivan kao prvi takav sukob. Jugoslavenska historiografija zaobilazila je [[Ustanak u Hercegovini 1941.|četnički ustanak u istočnoj Hercegovini]] mjesec dana prije.<ref>Davor Marijan: [http://hrcak.srce.hr/file/150305 Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine], Časopis za suvremenu povijest, sv. 35 br. 2, listopad 2003.</ref>

U Srbu su pobunu od [[27. srpnja]] [[1941.]] godine vodili [[Četnici|četnički]] kolovođe i srpski pobunjenici Torbica, Keča, Omčikus i Radenović koji su na dan ustanka osnovali u Srbu oružani [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnički puk]] ''(brigadu)'' s 1000 četnika (vođa četnika u kninskoj krajini bio je bivši pravoslavni pop [[Momčilo Đujić]] koji je osnovao tzv. [[Dinarska četnička divizija|Dinarsku diviziju]]). Vođa srpskih komunista u Lici, Đorđe Đoko Jovanić, bio je zapovjednik partizanskog odreda sa 60 srpskih [[Komunizam|komunista]] koji su se pridružili četničkom ustanku i sudjelovali u [[Etničko čišćenje|etničkom čišćenju]] hrvatskih civila. U samome mjestu Srb, srpski pobunjenici osvojili su napuštenu žandarmerijsku stanicu NDH, i zarobili mjesnog [[župnik]]a [[Rimokatolička Crkva|rimokatoličke crkve]] monsinjora [[Juraj Gospodnetić|Jurja Gospodnetića]] i potom ga mučili i ispekli na ražnju.<ref>[http://www.domovinskirat.hr/content/view/9002/1008/ Goran Jurišić, voditelj Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma]</ref>

U [[SFRJ]] se, sve do [[1991.]], taj dan slavio kao [[Dan ustanka naroda Hrvatske]]. Do [[1991.]] godine, u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] taj se datum obilježavao kao [[Dan ustanka]] naroda i narodnosti SR Hrvatske, čije je obilježavanje odredio [[ZAVNOH]] na svojoj posljednjoj sjednici u kolovozu [[1945.]] godine, a u samostalnoj Hrvatskoj, kao [[Dan antifašističke borbe]] obilježava se [[22. lipnja]], jer je na taj dan [[1941.]] osnovan [[Prvi sisački partizanski odred]].

===Balvan revolucija i Domovinski rat ===
Dana [[25. srpnja]] [[1990.]] održan je velikosrpski [[Sabor u Srbu]] na kojem je donesena secesionistička [[Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda]]. Neposredno poslje 17. kolovoza 1990. izbila je [[balvan revolucija]], oružana pobuna protiv legalne hrvatske vlasti. Pobunjenici su uspostavili paradržavnu vlast i de facto bili integrirani u ustavno-pravni poredak Srbije. Višestrukim upletanjima JNA, MUP RH nije uspio vratiti Srb u ustavno-pravni poredak Hrvatske. Mjesto je ostalo pod srpskom pobunjeničkom okupacijom sve do oslobodilačke akcije Oluja. Srb je do [[1995.]] bio u sastavu Općine [[Donji Lapac]], a od 1995., nakon [[Operacija Oluja|oslobođenja]] toga kraja Hrvatske, priključen je Općini [[Gračac]].

== Poznate osobe ==
* Gustav Haueise (r. 1. svibnja 1910.), slikar, nadimkom Likan.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Domovinski rat on line}}

{{Mrva-naselje hr}}
{{Gračac}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]]
[[Kategorija:Lika]]