WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T08:45:58Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 08:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Splitsko plemstvo'''-->~~[[Slika:Coat of arms of Split.svg\|200px\|desno\|mini\|Grb grada Splita]]		[[Slika:Coat of arms of Split.svg\|200px\|desno\|mini\|Grb grada Splita]]
	'''Splitsko plemstvo''', povlašteni društveni stalež u srednjovjekovnom i novovjekovnom gradu [[Split]]u, čiji su članovi i obitelji sudjelovali u [[politika\|političkom]], [[kultura\|kulturnom]] i [[društvo\|društvenom]] životu gradske komune.		'''Splitsko plemstvo''', povlašteni društveni stalež u srednjovjekovnom i novovjekovnom gradu [[Split]]u, čiji su članovi i obitelji sudjelovali u [[politika\|političkom]], [[kultura\|kulturnom]] i [[društvo\|društvenom]] životu gradske komune.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-12T01:37:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:Coat of arms of Split.svg|200px|desno|mini|Grb grada Splita]]
'''Splitsko plemstvo''', povlašteni društveni stalež u srednjovjekovnom i novovjekovnom gradu [[Split]]u, čiji su članovi i obitelji sudjelovali u [[politika|političkom]], [[kultura|kulturnom]] i [[društvo|društvenom]] životu gradske komune.

== Povijest ==

Splitsko je stanovništvo vjerojatno još u ranom srednjem vijeku bilo podijeljeno na [[plemstvo|plemiće]] i [[pučanstvo|pučane]] (''nobiles'' i ''populus''; ''maiores'' i ''minores''). Iako ravnopravni u aktivno pravu izbora, pučani nisu uspjeli postati sudionici u upravi grada koju su prisvojili pripadnici plemstva.<ref>Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, str. 296.</ref>

Već u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] uočava se naročit položaj plemića u Splitu, jer se navode kao savjetnici pri dogovorima sa [[nadbiskup]]om i [[kler]]om i pri savjetovanjima. U [[12. stoljeće|12. stoljeću]] plemići se često ističu kao gradski suci. Ispočetka su i plemići i pučani sudjelovali u zasjedanjima gradskog [[Veliko vijeće|Velikog vijeća]] (''Consilium generale''), kojemu je konačan pravni oblik dao splitski potestat [[Gargan de Ariscindis]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]]. Međutim, i tada su najviše gradske časti (suci, savjetnici, advokati, eksaminatori i inkvizitori) bile sačuvane samo za plemiće.<ref>Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, str. 315.</ref> Dana [[29. kolovoza]] [[1334.]] godine, splitsko je Veliko vijeće, ugledajući se na primjer [[Venecija|Venecije]], ograničilo nova primanja u članstvo te su otada obitelji koje su davale članove vijeća postale društveno-politički privilegirane u gradu i tvorile okosnicu plemićkog staleža. Primanje novih članova u vijeće bilo je zabranjeno čak i nakon velike epidemije [[Kuga u Splitu|kuge u gradu]], [[1348.]] godine.

Zbog zatvaranja Velikog vijeća za sve one koji nisu bili plemići i čiji očevi i djedovi nisu bili članovi tog vijeća, nastalo je nezadovoljstvo među pučanima. Također, na osnovu odredaba gradskog statuta, nisu ni sve plemićke obitelji bile izjednačene u pravima, jer su gradski suci bili birani samo među određenim plemićkim obiteljima. Nezadovoljni pučani i plemići su se, zbog toga udružili kako bi silom ostvarili svoja prava. Dana [[27. lipnja]] [[1398.]] godine, vođe ustanka Markulin Slovin, četiri brata Gardelčića, Frane Siburnov i Deša Jakovljev, dignuli su ustanak pučana protiv plemića, u kojem je na strani pučana sudjelovao i dio nezadovoljnog plemstva koje nije imalo pravo izbora za suce. Veći dio splitski plemića izbjegao je iz grada i sklonio se u obližnji [[Trogir]] i u [[Šibenik]], a kralj [[Žigmund Luksemburški|Žigmund]] je priznao novu gradsku upravu koju su činili njegove pristaše, dok je većina protjeranih plemića podržavala njegova suparnika kralja [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]]. Kao posljedica ustanka, građani Splita podijeli su se na tkz. "unutarnje" (pučani i dio plemstva) i "vanjske" Splićane (plemići) koji su se međusobno zaratili. "Unutarnji" Splićani, udruženi s [[Klis|Klišanima]], [[Poljica|Poljičanima]] i [[Radobilja]]nima, počeli su napadati Trogir koji je prihvatio "vanjske" Splićane. U [[prosinac|prosincu]] [[1400.]] godine "vanjski" Splićani su, uz pomoć Trogirana, [[Omiš]]ana, Klišana i Šibenčana, provalili u Split, no "unutarnji" Splićani su odbili taj napad i [[4. veljače]] [[1401.]] godine izvršili odmazdu, napadom na trogirski teritorij. Mir je konačno postignut [[13. veljače]] 1401. godine i potpisan u Nadbiskupskoj palači u Splitu.<ref>Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, str. 239.-244.</ref>

Teško je pratiti plemićke obitelji prije [[14. stoljeće|14. stoljeća]], jer njihovi članovi nisu nosili obiteljska imena, već su se, uz osobno ime, diferencirali imenom oca ili ponekad djeda, zbog čega nije lako utvrditi kontinuitet većine obitelji prije tog perioda.<ref>Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, str. 297.</ref>

U [[16. stoljeće|16. stoljeću]] plemićke obitelji u splitskom Velikom vijeću bile su [[Papalić]], [[Marulić]], [[Cipci]], [[Geremia|Hieremia]], [[Petračić|Petrachi]], [[Alberti]], Mainosević, [[Grisogono]], [[Cindro]], Gnidić, [[Tartaglia]], Balci, Ganuli, [[Lucari]], Gabanić i [[Natali]].<ref>Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga druga, str. 250.</ref> Provalom [[Osmanlije|Turaka]] na [[Balkan]] i u splitsko zaleđe, nastupilo je teško ekonomsko razdoblje za splitsko plemstvo čija su bogatstva počivala na zemljišnim posjedima, tada uglavnom ugrabljenim od strane Turaka. Osim, materijalnog osiromašenja zbog otimanja zemljišta, plemićke obitelji osipale su se i brojem zbog čestih [[kuga|epidemija kuge]].

Zbog izrazitog pada članova gradskog plemstva i njihovih obitelji, mletačka je vlada odlučila imenovati nove splitske plemiće iz redova građanskih obitelji, unatoč protivljenju starog plemstva. Godine [[1671.]] i [[1672.]] primljene su u plemstvo obitelji [[Kuparić|Cupareo]], [[Bokarić|Boccareo]], [[Cerineo]], [[Marchi]], Arneri, [[Gaudentio]], Petrović, Tomaseo, [[Kavanjin|Cavagnini]], [[Cambi]], [[Benedetti]], [[Capogrosso]], Mazzarelli i [[Tisičić]].<ref>Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga druga, str. 241.</ref>

Godine [[1721.]] u splitsko plemićko vijeće primljeni su članovi obitelji [[Milesi]], [[Dumaneo]], [[Ivellio]] i [[Marjanović]].<ref>Kuzmanić, Mario Nepo, Splitski građani: Prezime i etnos (i drugi članci), str. 177.</ref>

== Grbovi poznatijih splitskih plemićkih obitelji ==
<gallery>
Datoteka:Alberti 1.JPG|[[Alberti]]
Datoteka:Benedetti 1.JPG|[[Benedetti]]
Datoteka:Kambi 4.JPG|[[Cambi]]
Datoteka:Capogrosso 2.JPG|[[Capogrosso]]
Datoteka:Cerinić 1.JPG|[[Cerineo|Cerinić]]
Datoteka:Cindro 1.JPG|[[Cindro]]
Datoteka:Cipci 1.JPG|[[Cipci]]
Datoteka:Dudan 4.JPG|[[Dudan]]
Datoteka:Jeremija 2.JPG|[[Geremia]]
Grisogono 4.JPG|[[Grisogono]]
Datoteka:Iveljić 1.JPG|[[Ivellio]]
Datoteka:Karepić 1.JPG|[[Karepić]]
Datoteka:Kavanjin 1.JPG|[[Kavanjin]]
Datoteka:Kuparić 1.JPG|[[Kuparić]]
Datoteka:Lukarić 1.JPG|[[Lucari|Lukarić]]
Datoteka:Marulić 1.JPG|[[Marulić]]
Datoteka:Milesi 1.JPG|[[Milesi]]
Datoteka:Papalić 1.JPG|[[Papalić]]
Datoteka:Pavlović Fontana 1.JPG|[[Pavlovići (bosanska vlastela)|Pavlović-Fontana]]
Datoteka:Tartaglia 1.JPG|[[Tartaglia]]
Datoteka:Tiščić 1.JPG|[[Tisičić]]
</gallery>

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Kuzmanić, Mario Nepo, Splitski građani: Prezime i etnos (i drugi članci), Književni krug, Split, 2017.'' {{ISBN|978-953-163-439-7}}
* ''Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, Škuna, Split, 2005.'' {{ISBN|953-97861-7-7}}
* ''Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga druga, Škuna, Split, 2005.'' {{ISBN|953-97861-8-5}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://hrcak.srce.hr/file/99202 Radić, Danka - Grbovi splitskih obitelji u Armi di Trav - Gioco de Armi Jerolima Buffalisa i na trogirskim zdanjima] {{hr icon}}

[[Kategorija:Splitsko plemstvo| ]]
[[Kategorija:Povijest Splita]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]

Splitsko plemstvo - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica