WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T08:36:51Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 08:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Splitski lazaret'''-->~~[[Slika:Split(1800).jpg\|350px\|desno\|mini\|Split s kompleksom lazareta, oko 1800.]]		[[Slika:Split(1800).jpg\|350px\|desno\|mini\|Split s kompleksom lazareta, oko 1800.]]
	'''Splitski lazaret''', kompleks građevina osmišljen za primanje i privremeno skladišnje trgovačke robe koja je dolazila u [[Split]] iz [[Bosna\|Bosne]] i morskim putem, u svrhu trgovačkog pretovarilišta i [[karantena\|karantene]]. Zgrade lazareta izgrađene su krajem [[16. stoljeće\|16. stoljeća]], nalazile su se jugoistočno od [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]], na istočnoj obali, a porušene su iza [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]].		'''Splitski lazaret''', kompleks građevina osmišljen za primanje i privremeno skladišnje trgovačke robe koja je dolazila u [[Split]] iz [[Bosna\|Bosne]] i morskim putem, u svrhu trgovačkog pretovarilišta i [[karantena\|karantene]]. Zgrade lazareta izgrađene su krajem [[16. stoljeće\|16. stoljeća]], nalazile su se jugoistočno od [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]], na istočnoj obali, a porušene su iza [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T15:15:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:Split(1800).jpg|350px|desno|mini|Split s kompleksom lazareta, oko 1800.]]
'''Splitski lazaret''', kompleks građevina osmišljen za primanje i privremeno skladišnje trgovačke robe koja je dolazila u [[Split]] iz [[Bosna|Bosne]] i morskim putem, u svrhu trgovačkog pretovarilišta i [[karantena|karantene]]. Zgrade lazareta izgrađene su krajem [[16. stoljeće|16. stoljeća]], nalazile su se jugoistočno od [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]], na istočnoj obali, a porušene su iza [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Lazareti u Splitu su drugi najstariji na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadrana]], nakon [[Lazareti, Dubrovnik|dubrovačkih]], i bili su najveći i najorganiziraniji kompleks gospodarsko-fortifikacijske arhitekture u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Nazvani su tako po [[Sveti Lazar|sv. Lazaru]], svecu zaštitniku oboljelih.<ref name="Kečkemet I">Kečkemet, Duško, Kulturna i umjetnička baština u Dalmaciji, izabrani radovi I</ref>{{is|str. 353.}}

'''Splitska skela''' utemeljena je zalaganjem trgovca [[Danijel Rodrigo|Danijela Rodriga]] u drugoj polovici 16. stoljeća kao glavna [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačka]] točka za [[trgovina|trgovinu]] s [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|osmanskim]] podanicima, zalaganjem obiju strana. Nakon što je nedovršena građevina prešla u državne ruke [[1588.]] godine, uzastopnim je ulaganjima nadograđivana u pet navrata da bi konačan opseg od šest uzastopnih dvorišta dosegla [[1629.]] godine.

== Povijest ==

=== Političke i gospodarske prilike uoči odluke o izgradnji lazareta ===
[[Slika:SPLIT-Adam city view.jpg|350px|desno|mini|Pogled na Split i lazarete s istoka, gravura Roberta Adama iz 1764.]]
[[Mletačka Republika]] gubila je u 16. stoljeću prevlast na morima, zbog toga što se većina pomorske trgovine, otkrićem novih oceanskih puteva do [[Amerika|Amerike]] i [[Indija|Indije]], prebacila na oceane. Istodobno, [[Osmansko Carstvo]] ugrožavalo je mletačku pomorsku trgovinu na istočnom [[Sredozemno more|Sredozemlju]]. Iz tih razloga, [[Venecija]] je nastojala pronaći načine kako zadržati voduću trgovačku ulogu na Sredozemnom moru.

Većina kopnene trgovine odvijala se od Istoka prema Zapadu preko turskog teritorija, pretežno karavanama koje su neprestano dovozile robu iz [[Daleki istok|Dalekog]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]], preko [[Balkan]]a do Jadrana, gdje se roba ukrcavala na mletačke brodove i prevozila u Veneciju, a odatle u sve dijelove zapadne [[Europa|Europe]].

Skele kojima se roba utovarivala na galije bile su pod kontrolom [[Dubrovnik]]a i [[Turci|Turaka]] na [[Neretva|Neretvi]], no i Split je privukao dobar dio turskih karavana koje su transportirale robu prema Zapadu. Budući da su se velikim protokom ljudi i roba mogle širiti velike zaraze i [[epidemija|epidemije]], uskoro se postavilo pitanje izgradnje karantena i prihvatne luke gdje bi se ta roba dezinficirala prije ulaska u grad i daljnjeg prijevoza u Veneciju i ostatak Europe.

=== Odluka o utemeljenju i izgradnja lazareta u Splitu ===

Porastom trgovačkog prometa između Osmanskog Carstva i Mletačke republike, porasla je važnost splitske luke, jer se činila najpogodnijom točkom za karavanski i zatim brodski promet. Roba se, u početku, skladištila u neodgovarajućim prostorima unutar grada i pojedinim očišćenim dijelovima podruma Dioklecijanove palače, što je potencijalno moglo izazvati velike zdravstvene probleme građanima.

Kako bi preduhitrili razvoj turske skele na Neretvi i riješili sanitetske probleme, mletački [[Židovi|Židov]] [[Danijel Rodrigo]] predložio je [[1566.]], a potom ponovno [[1576.]] godine mletačkoj vladi izgradnju skele s lazaretom u gradu Splitu. Mletačka vlada odobrila je prijedlog izgradnje lazareta u Splitu, ali suprostavili su mu se neki drugi dalmatinski gradovi ([[Dubrovnik]], [[Omiš]]), ali i splitski građani u čijim se prostorima dotada skladištila roba. Unatoč pritiscima, Rodrigo je započeo izgradnju vlastitim sredstvima [[1580.]] godine. Uskoro je gradnja stala, a potom se nastavila financijskim sredstvima mletačke republike.

Prva faza izgradnje splitskog lazareta dovršena je [[1590.]] godine za vrijeme splitskog kneza i kapetana [[Dodatak:Popis splitskih knezova i kapetana|Tommasea Soranza]] (1589.-1592.), a promet je službeno otvoren [[1592.]] godine. Zbog pojačanog opsega trgovačkog prometa u [[17. stoljeće|17. stoljeću]], bilo je potrebno izvršiti nadogradnju lazareta u dva navrata.<ref name="Kečkemet I"/>{{is|str. 354.}} Mletački je Senat na prijedlog splitskog kneza i kapetana [[Dodatak:Popis splitskih knezova i kapetana|Giacoma Contarinija]] (1613.-1615.) dao sagraditi treći dio lazareta koji je dovršen [[1616.]] godine. Kasnije je lazaret bio preuređivan te je konačno [[1673.]] godine bio u potpunosti dovršen.<ref>Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga druga, str. 475.-476.</ref>

=== Promet u lazaretima u 17. i 18. stoljeću ===

Sredinom 17. stoljeća splitski je lazaret u potpunosti dovršen o čemu svjedoči njegovo tlocrt na planu Splita vojnog inženjera Josipa Santinija iz [[1666.]] godine. Lazareti su primili i karavane do 500 konja i mazgi, a dekontaminacija je ispočetka trajala četrdeset dana (zato i ime karantena), a kasnije je broj dana varirao, s obzirom na situaciju, od 21 do 42 dana. Raskuživanje se vršilo prema vrsti robe, karavane su bile pod stalnom stražom, kao i brodovi u luci, ali usprkos rigoroznim mjerama predostrožnosti, ipak se događalo da se kuga proširi iz lazareta i pohara Split i okolicu. [[Kuga u Splitu|Velike epidemije kuge]] i prije su harale gradom, ali nakon osnutka lazareta, unatoč boljim zaštitnim mjerama, epidemije su poharale Split [[1607.]], [[1731.]] – [[1732.]], [[1763.]] – [[1764.]] i [[1784.]] godine.<ref name="Kečkemet I"/>{{is|str. 359.}}

=== Opadanje karavanskog prometa i važnosti lazareta u 19. stoljeću ===

Karavanski put bio je veoma živ tijekom čitavog [[18. stoljeće|18. stoljeća]], međutim početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] bio je već u vidnom opadanju zbog sve veće sigurnosti na moru i pojave [[parobrod]]a. Stoga su se pojedini dijelovi lazareta prenamijenili za potrebe zatvora, vojnog zapovjedništva, carinarnice, [[samostan]]a pa čak i drvenog [[kazalište|kazališta]] u jednom dvorištu unutar lazareta koje je bilo 1826.-1845. godine.

=== Rušenje lazareta u 20. stoljeću ===

Već krajem 19. stoljeća predlagalo se rušenje lazareta iz razloga što je otežavao pristup splitskoj luci, a ujedno je prikrivao i istočno pročelje Dioklecijanove palače. Godine [[1930.]] ponovno se razmatralo rušenje kompleksa, a ideja je ponovno zaživjela nakon Drugog svjetskog rata. Godine [[1943.]] u bombardiranju je uništen dio nekadašnjeg lazareta, [[zatvor]] sv. Roka, a sljedeće godine su očišćeni i ostaci tog porušenog dijela. Godine [[1945.]] porušeni su i preostali dijelovi nekadašnjeg lazareta,a gradnjom tzv. ''Palače turizma'' [[1968.]] godine zbrisani su i ostaci temelja.<ref name="Kečkemet I"/>{{is|str. 361.-362.}}

== Arhitektura splitskog lazareta ==

Splitski lazaret predstavljao je sklop građevina, prizemnica i jednokatnica, dugačak oko 200 metara. Zgrade za smještaj osoblja lazareta i karavana s robom nalazile su se oko šest zasebnih dvorišta. Postojala su dva glavna ulaza u kompleks, jedan sa sjeverne strane, i drugi s južne, na moru. U lazaretu su bile smješteni stanovi upravitelja lazareta, liječnika i stražara, turskog emina koji bi pratio karavane, skladišta hrane, soli i carinski uredi, staje za konje i mazge, skladišta prispjele robe i dvije velike prostorije u kojima bi se raskuživala roba. U lazaretu se nalazila i crkvica [[sv. Roko|sv. Roka]], zaštitnika okuženih.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Kečkemet, Duško, Kulturna i umjetnička baština u Dalmaciji, izabrani radovi I, Marjan tisak, Split, 2004.'' ISBN 953-214-126-X
* ''Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga druga, Škuna, Split, 2005.'' ISBN 953-97861-8-5

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.gripe.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=190&Itemid=138 Lazareti - gripe.hr]
* [http://www.split.hr/citylights/11/index_hr.html Lazareti - split.hr]
* [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10047/1/Petar%20Strunje%2C%20Splitska%20skala.pdf Diplomski rad SPLITSKA SKALA (1566. – 1700.)]
{{Građevine u Splitu}}
[[Kategorija:Split]]
[[Kategorija:Povijest Splita]]

Splitski lazaret - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica