Spalacija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:26:33Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:26
Redak 9:		Redak 9:
	[[datoteka:Geiger.png\|300px\|desno\|mini\|[[Datiranje ugljikom-14]]: [[ionizacijska komora]] djeluje na [[Geigerov brojač]], koji radi kao [[proporcionalni brojač]].]]		[[datoteka:Geiger.png\|300px\|desno\|mini\|[[Datiranje ugljikom-14]]: [[ionizacijska komora]] djeluje na [[Geigerov brojač]], koji radi kao [[proporcionalni brojač]].]]

	[[datoteka:Radiocarbon bomb spike.svg\|mini\|300px\|desno\|Atmosferski [[ugljik-14]] u [[Novi Zeland\|Novom Zelandu]] <ref>{{cite journal\| url=http://cdiac.esd.ornl.gov/trends/co2/welling.html\|title=Atmospheric δ<sup>14</sup>C record from Wellington\|accessdate=2007-06-11\| journal=Trends: A Compendium of Data on Global Change. Carbon Dioxide Information Analysis Center \| year=1994 \| publisher=Oak Ridge National Laboratory}}</ref> i [[Austrija\|Austriji]].<ref>{{cite journal \| url=http://cdiac.esd.ornl.gov/trends/co2/cent-verm.html\| author= Levin, I., et al. \| title=δ<sup>14</sup>C record from Vermunt \| journal = Trends: A Compendium of Data on Global Change. Carbon Dioxide Information Analysis Center \| year=1994}}</ref> Atmosferski nuklearni pokusi su skoro udvostručili količinu ugljika-14 na [[sjeverna polutka\|sjevernoj polutci]]. <ref>{{~~Citiranje web~~ \| url=http://www1.phys.uu.nl/ams/Radiocarbon.htm \| publisher=University of Utrecht \| title= Radiocarbon dating \| accessdate=2008-02-19}}</ref>]]		[[datoteka:Radiocarbon bomb spike.svg\|mini\|300px\|desno\|Atmosferski [[ugljik-14]] u [[Novi Zeland\|Novom Zelandu]] <ref>{{cite journal\| url=http://cdiac.esd.ornl.gov/trends/co2/welling.html\|title=Atmospheric δ<sup>14</sup>C record from Wellington\|accessdate=2007-06-11\| journal=Trends: A Compendium of Data on Global Change. Carbon Dioxide Information Analysis Center \| year=1994 \| publisher=Oak Ridge National Laboratory}}</ref> i [[Austrija\|Austriji]].<ref>{{cite journal \| url=http://cdiac.esd.ornl.gov/trends/co2/cent-verm.html\| author= Levin, I., et al. \| title=δ<sup>14</sup>C record from Vermunt \| journal = Trends: A Compendium of Data on Global Change. Carbon Dioxide Information Analysis Center \| year=1994}}</ref> Atmosferski nuklearni pokusi su skoro udvostručili količinu ugljika-14 na [[sjeverna polutka\|sjevernoj polutci]]. <ref>{{citiranje weba\| url=http://www1.phys.uu.nl/ams/Radiocarbon.htm \| publisher=University of Utrecht \| title= Radiocarbon dating \| accessdate=2008-02-19}}</ref>]]

	'''Spalacija''' ([[Engleski jezik\|engl]]. ''spallation'': rasprskavanje) je [[nuklearna reakcija]] pri kojoj [[atomska jezgra]] izbacuje nekoliko lakih čestica (fragmenata), obično [[neutron]]a. Najčešće se zbiva nakon [[nuklearna fisija\|nuklearne fisije]], jer jezgre koje nastaju kao proizvodi (produkti) fisije imaju prevelik broj neutrona, što ih čini nestabilnima. Spalacija se tumači teorijom složene jezgre. <ref> '''spalacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57325] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>		'''Spalacija''' ([[Engleski jezik\|engl]]. ''spallation'': rasprskavanje) je [[nuklearna reakcija]] pri kojoj [[atomska jezgra]] izbacuje nekoliko lakih čestica (fragmenata), obično [[neutron]]a. Najčešće se zbiva nakon [[nuklearna fisija\|nuklearne fisije]], jer jezgre koje nastaju kao proizvodi (produkti) fisije imaju prevelik broj neutrona, što ih čini nestabilnima. Spalacija se tumači teorijom složene jezgre. <ref> '''spalacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57325] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T08:41:40Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 08:41
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Spalacija'''-->~~[[datoteka:Spallation.gif\|mini\|desno\|300px\|Spalacija kao rezultat udara, a može biti sa ili bez prodora tijela koji udara. Pritisni na sliku da bi vidio animaciju.]]		[[datoteka:Spallation.gif\|mini\|desno\|300px\|Spalacija kao rezultat udara, a može biti sa ili bez prodora tijela koji udara. Pritisni na sliku da bi vidio animaciju.]]

	[[datoteka:Atmospheric Collision.svg\|300px\|desno\|mini\|Nakon što uđu u [[Zemljina atmosfera\|Zemljinu atmosferu]], [[kozmičke zrake\|kozmičke čestice]] se sudaraju s [[molekula]]ma, uglavnom [[dušik]]om i [[kisik]]om.]]		[[datoteka:Atmospheric Collision.svg\|300px\|desno\|mini\|Nakon što uđu u [[Zemljina atmosfera\|Zemljinu atmosferu]], [[kozmičke zrake\|kozmičke čestice]] se sudaraju s [[molekula]]ma, uglavnom [[dušik]]om i [[kisik]]om.]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T08:18:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 08:18
Redak 9:		Redak 9:
	[[datoteka:Geiger.png\|300px\|desno\|mini\|[[Datiranje ugljikom-14]]: [[ionizacijska komora]] djeluje na [[Geigerov brojač]], koji radi kao [[proporcionalni brojač]].]]		[[datoteka:Geiger.png\|300px\|desno\|mini\|[[Datiranje ugljikom-14]]: [[ionizacijska komora]] djeluje na [[Geigerov brojač]], koji radi kao [[proporcionalni brojač]].]]

	[[datoteka:Radiocarbon bomb spike.svg\|mini\|300px\|desno\|Atmosferski [[ugljik-14]] u [[Novi Zeland\|Novom Zelandu]] <ref>{{cite journal\| url=http://cdiac.esd.ornl.gov/trends/co2/welling.html\|title=Atmospheric δ<sup>14</sup>C record from Wellington\|accessdate=2007-06-11\| journal=Trends: A Compendium of Data on Global Change. Carbon Dioxide Information Analysis Center \| year=1994 \| publisher=Oak Ridge National Laboratory}}</ref> i [[Austrija\|Austriji]].<ref>{{cite journal \| url=http://cdiac.esd.ornl.gov/trends/co2/cent-verm.html\| author= Levin, I., et al. \| title=δ<sup>14</sup>C record from Vermunt \| journal = Trends: A Compendium of Data on Global Change. Carbon Dioxide Information Analysis Center \| year=1994}}</ref> Atmosferski nuklearni pokusi su skoro udvostručili količinu ugljika-14 na [[sjeverna polutka\|sjevernoj polutci]]. <ref>{{~~cite~~ web \| url=http://www1.phys.uu.nl/ams/Radiocarbon.htm \| publisher=University of Utrecht \| title= Radiocarbon dating \| accessdate=2008-02-19}}</ref>]]		[[datoteka:Radiocarbon bomb spike.svg\|mini\|300px\|desno\|Atmosferski [[ugljik-14]] u [[Novi Zeland\|Novom Zelandu]] <ref>{{cite journal\| url=http://cdiac.esd.ornl.gov/trends/co2/welling.html\|title=Atmospheric δ<sup>14</sup>C record from Wellington\|accessdate=2007-06-11\| journal=Trends: A Compendium of Data on Global Change. Carbon Dioxide Information Analysis Center \| year=1994 \| publisher=Oak Ridge National Laboratory}}</ref> i [[Austrija\|Austriji]].<ref>{{cite journal \| url=http://cdiac.esd.ornl.gov/trends/co2/cent-verm.html\| author= Levin, I., et al. \| title=δ<sup>14</sup>C record from Vermunt \| journal = Trends: A Compendium of Data on Global Change. Carbon Dioxide Information Analysis Center \| year=1994}}</ref> Atmosferski nuklearni pokusi su skoro udvostručili količinu ugljika-14 na [[sjeverna polutka\|sjevernoj polutci]]. <ref>{{Citiranje web \| url=http://www1.phys.uu.nl/ams/Radiocarbon.htm \| publisher=University of Utrecht \| title= Radiocarbon dating \| accessdate=2008-02-19}}</ref>]]

	'''Spalacija''' ([[Engleski jezik\|engl]]. ''spallation'': rasprskavanje) je [[nuklearna reakcija]] pri kojoj [[atomska jezgra]] izbacuje nekoliko lakih čestica (fragmenata), obično [[neutron]]a. Najčešće se zbiva nakon [[nuklearna fisija\|nuklearne fisije]], jer jezgre koje nastaju kao proizvodi (produkti) fisije imaju prevelik broj neutrona, što ih čini nestabilnima. Spalacija se tumači teorijom složene jezgre. <ref> '''spalacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57325] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>		'''Spalacija''' ([[Engleski jezik\|engl]]. ''spallation'': rasprskavanje) je [[nuklearna reakcija]] pri kojoj [[atomska jezgra]] izbacuje nekoliko lakih čestica (fragmenata), obično [[neutron]]a. Najčešće se zbiva nakon [[nuklearna fisija\|nuklearne fisije]], jer jezgre koje nastaju kao proizvodi (produkti) fisije imaju prevelik broj neutrona, što ih čini nestabilnima. Spalacija se tumači teorijom složene jezgre. <ref> '''spalacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57325] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T08:38:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Spallation.gif|mini|desno|300px|Spalacija kao rezultat udara, a može biti sa ili bez prodora tijela koji udara. Pritisni na sliku da bi vidio animaciju.]]

[[datoteka:Atmospheric Collision.svg|300px|desno|mini|Nakon što uđu u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], [[kozmičke zrake|kozmičke čestice]] se sudaraju s [[molekula]]ma, uglavnom [[dušik]]om i [[kisik]]om.]]

[[datoteka:AirShower.svg|300px|desno|mini|[[Kozmičke zrake]] stvaraju '''pljusak elementarnih čestica''' koje nastaju kao rezultat spalacije.]]

[[datoteka:Cloud chamber bionerd.jpg|300px|desno|mini|[[Maglena komora]] s vidljivim linijama [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućeg zračenja]] (kratke, debele: [[alfa-čestica|alfa-čestice]]; duge, tanke: [[beta-čestica|beta-čestice]]).]]

[[datoteka:Geiger.png|300px|desno|mini|[[Datiranje ugljikom-14]]: [[ionizacijska komora]] djeluje na [[Geigerov brojač]], koji radi kao [[proporcionalni brojač]].]]

[[datoteka:Radiocarbon bomb spike.svg|mini|300px|desno|Atmosferski [[ugljik-14]] u [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] <ref>{{cite journal| url=http://cdiac.esd.ornl.gov/trends/co2/welling.html|title=Atmospheric δ14C record from Wellington|accessdate=2007-06-11| journal=Trends: A Compendium of Data on Global Change. Carbon Dioxide Information Analysis Center | year=1994 | publisher=Oak Ridge National Laboratory}}</ref> i [[Austrija|Austriji]].<ref>{{cite journal | url=http://cdiac.esd.ornl.gov/trends/co2/cent-verm.html| author= Levin, I., et al. | title=δ14C record from Vermunt | journal = Trends: A Compendium of Data on Global Change. Carbon Dioxide Information Analysis Center | year=1994}}</ref> Atmosferski nuklearni pokusi su skoro udvostručili količinu ugljika-14 na [[sjeverna polutka|sjevernoj polutci]]. <ref>{{cite web | url=http://www1.phys.uu.nl/ams/Radiocarbon.htm | publisher=University of Utrecht | title= Radiocarbon dating | accessdate=2008-02-19}}</ref>]]

'''Spalacija''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''spallation'': rasprskavanje) je [[nuklearna reakcija]] pri kojoj [[atomska jezgra]] izbacuje nekoliko lakih čestica (fragmenata), obično [[neutron]]a. Najčešće se zbiva nakon [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]], jer jezgre koje nastaju kao proizvodi (produkti) fisije imaju prevelik broj neutrona, što ih čini nestabilnima. Spalacija se tumači teorijom složene jezgre. <ref> '''spalacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57325] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

Današnja [[Nuklearna energija|nuklearna]] [[astrofizika]] s velikom pouzdanošću prihvaća da su za nastanak većine [[nuklid]]a na Zemlji odgovorne [[kozmičke zrake]]. Način njihovog nastanka su reakcije spalacije ili rasprskavanja. Čestice kozmičkog zračenja (najčešće [[proton]] ili [[alfa-čestica]]) vrlo velike energije pogađaju manje - više nepokretne (stacionarne) jezgre (u međuzvjezdanom materijalu, ali i u [[atmosfera|atmosferi]] zvijezda i planeta), koja se udarca doslovce rasprsne. Pri tom se izbaci više (pa i desetak) nukleona, a od početne jezgre-mete preostaje najčešće samo jedan veći komad. Kod reakcija rasprskavanja jezgre [[ugljik]]a-12, dušika-14 i kisika-16 (a to su najzastupljenije jezgre s [[Atomski broj|atomskim brojem]] većim od 4 u svemiru) skoro je uvijek komad koji preostaje nakon reakcija neki od [[izotop]]a [[litij]]a, [[berilij]]a i [[Bor (element)|bora]]! <ref> '''Nuklearna astrofizika''', [http://www.phy.pmf.unizg.hr/~matkom/nuas/nuas_skr_01.pdf], Matko Milin, Fizički odsjek Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, www.phy.pmf.unizg.hr, 2011.</ref>

== Nuklearne reakcije ==
{{glavni|Nuklearna reakcija}}

'''Nuklearna reakcija''' je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na [[Atomska jezgra|atomsku jezgru]], koji izaziva njezinu pretvorbu. To može biti međudjelovanje dva nuklida, nuklida i [[nukleon]]a ili nuklida i [[Gama-čestica|gama-zraka]]. U nuklearnim reakcijama može nastati nekoliko novih materijalnih čestica ili gama-zraka. Uz iste početne uvjete, nuklearna reakcija se može odvijati na više dopuštenih načina. Proces se odvija prema zakonima [[kvantna fizika|kvantne fizike]], a u nekim slučajevima vrijede i zakoni [[Klasična mehanika|klasične fizike]], uz uvjete određene [[Zakon očuvanja energije|zakonima očuvanja energije]], [[Električni naboj|električnog naboja]], [[Količina gibanja|količine gibanja]] (zaleta) i [[Kutna količina gibanja|kutne količine gibanja]] (zamaha), kao i nekih drugih dodatnih kvantnih brojeva. <ref> [http://www.nek.si/hr/o_nuklearnoj_tehnologiji/nuklearno_gorivo/od_rude_do_zutog_kolaca/] '''Od rude do žutog kolača''', Nuklearna elektrana Krško, 2011.</ref>

Da bi se dogodila nuklearna reakcija, nukleoni upadne čestice, moraju međudjelovati s [[neutron]]ima u jezgri mete. [[Energija]] upadne [[Elementarna čestica|čestice]] mora biti dovoljno velika kako bi se svladalo [[Coulombov zakon|elektromagnetsko odbijanje]] [[proton]]a. Takva se “barijera” naziva [[Coulombova barijera|Coulombovom barijerom]]. Ako je energija premala, tada će se nukleoni samo međusobno otkloniti od upadnih putanja. U prvim se eksperimentima [[Ernest Rutherford|Ernesta Rutherforda]] upravo događalo samo skretanje [[alfa-čestica]].

Brojne su nuklearne reakcije i one se mogu podijeliti na:
* [[nuklearna fisija]],
* [[nuklearna fuzija]],
* spalacija ili cijepanje. <ref> '''nukleosinteza''', [https://www.google.hr/#q=nuklearna+fizika+predavanje+7] "Nuklearna fizika, Predavanje 7, Nuklearne reakcije", dr.sc. Nikola Godinović, www.gimpoz.hr, 2014.</ref>

== Spalacija kozmičkih zraka ==
{{glavni|Kozmičke zrake}}

Općenito, rasprskavanje ili spalacija je pojava u kojoj se neka čestica pri sudaru rasprsne u više malih čestica i eventualno jednu veću. U [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] pod tim se pojmom obično podrazumijeva pojava u kojoj srednje teška jezgra (na primjer kisik 16O) emitira velih broj [[nukleon]]a nakon udara visokoenergetskog [[proton]]a ili nekog drugog jednostavnog projektila. Do spalacije dolazi svugdje gdje su jezgre atoma izložene utjecaju kozmičkih zraka. Štoviše, sastav kozmičkih zraka pokazuje da su i one dobrim dijelom rezultat spalacije: udio lakih elemenata [[litij]]a, [[Bor (element)|bora]] i [[berilij]]a u kozmičkim zrakama puno je veći od prosječnog, a vjeruje se da su ti elementi nastali spalacijom [[kisik]]a, [[dušik]]a, [[ugljik]]a i možda [[silicij]]a.

=== Međudjelovanje sa Zemljinom atmosferom ===
Nakon što uđu u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], kozmičke čestice se sudaraju s [[molekula]]ma, uglavnom dušikom i kisikom, stvarajući slapove manjih čestica, koje zovemo još '''pljusak elementarnih čestica'''. Broj sekundarnih čestica koje nastaju nakon sudara jedne primarne čestice, može biti i na milijarde. Uglavnom nastaju [[pion]]i (pi-mezoni) i K-mezoni, nestabilni [[mezon]]i koji brzo prelaze u [[mion]]e.

Kozmičke zrake drže količinu ugljika-14 u atmosferi uglavnom stalnim (70 tona) u zadnjih 100 000 godina, sve do 1950-ih, kada se započelo s testiranjem [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Ta se činjenica koristi u [[arheologija|arheologiji]], za datiranje ugljikom-14 ili utvrđivanje starosti nekog nalaza.

Kozmičke zrake stalno stvaraju i nestabilne izotope u Zemljinoj atmosferi, kao što je [[ugljik-14]]:

<math>p + \mathrm{N}^{14} \rightarrow n + \mathrm{C}^{14}</math>

Produkti reakcije sekundarnih kozmičkih zraka i vijek trajanja:<ref> "Natürliche, durch kosmische Strahlung laufend erzeugte Radionuklide", [http://www.um.baden-wuerttemberg.de/servlet/is/34839/Natuerliche_durch_kosmische_Strahlung_laufend_erzeugte_Radionuklide.pdf?], download "Natuerliche_durch_kosmische_Strahlung_laufend_erzeugte_Radionuklide.pdf", 2010. </ref>
* [[tricij]] (12.3 [[godina|godine]])
* [[berilij]]-7 (53.3 [[dan]]a)
* berilij-10 (1 600 000 godina)
* [[ugljik]]-14 (5 730 godina)
* [[natrij]]-22 (2.6 godina)
* natrij -24 (15 [[sat]]i)
* [[magnezij]]-28 (20.9 sati)
* silicij-31 (2.6 sati)
* [[silicij]] -32 (101 godina)
* [[fosfor]]-32 (14.3 dana)
* [[sumpor]]-35 (87.5 dana)
* sumpor-38 (2.8 sati)
* [[klor]]-34 (32 [[minuta|minute]])
* klor-36 (300 000 godina)
* klor-38 (37.2 min)
* klor-39 (56 min)
* [[argon]]-39 (269 godina)
* [[kripton]]-85 (10.7 godina)

== Nuklearna spalacija ==
Nuklearna spalacija se koristi i za proizvodnju snopova [[neutron]]a pomoću [[Akcelerator čestica|akceleratora nabijenih čestica]]. Korištenjem debelih meta [[živa|žive]], [[Tantal (element)|tantala]], [[volfram]]a i slično, po svakom upadnom [[proton]]u nastaje 20 do 30 neutrona. Ovo je bitno skuplji način stvaranja neutrona od [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]], ali moguće je koristi pulsirani snop protona (pa tako dobiti neutrone dobro određene u vremenu), što je velika prednost!

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Nuklearna fizika]]