Space Shuttle - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:15:08Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:15
Redak 422:		Redak 422:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commons\|Space Shuttle}}~~
	* NASA [http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/ Službena stranica - spaceflight.nasa.gov ]		* NASA [http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/ Službena stranica - spaceflight.nasa.gov ]
	* [http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/ ''Index of /shuttle'' - science.ksc.nasa.gov ]		* [http://science.ksc.nasa.gov/shuttle/ ''Index of /shuttle'' - science.ksc.nasa.gov ]

Suradnik10 u (test) 06:44, 4. veljača 2026.

2026-02-04T06:44:10Z

←Starija inačica		Inačica od 4. veljača 2026. u 06:44
Redak 67:		Redak 67:

	==Nadogradnje==		==Nadogradnje==
	[[Slika:STSCPanel.jpg\|mini\|desno\|180px\|Za vrijeme misije ''[[STS-101]]'', [[Space Shuttle Atlantis\|''Atlantis'']] je bio prvi shuttle s [[~~"Glass~~ cockpit~~" pilotska kabina~~\|"~~Glass cockpit~~" pilotskom kabinom]].<ref name="GC">{{citiranje weba\|publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA)\|url=http://spaceflight.nasa.gov/spacenews/factsheets/pdfs/21stCenturyShuttle.pdf\|title=THE 21 CENTURY SPACE SHUTTLE}}</ref>]]		[[Slika:STSCPanel.jpg\|mini\|desno\|180px\|Za vrijeme misije ''[[STS-101]]'', [[Space Shuttle Atlantis\|''Atlantis'']] je bio prvi shuttle sa [[stakleni cockpit\|"staklenom" pilotskom kabinom]].<ref name="GC">{{citiranje weba\|publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA)\|url=http://spaceflight.nasa.gov/spacenews/factsheets/pdfs/21stCenturyShuttle.pdf\|title=THE 21 CENTURY SPACE SHUTTLE}}</ref>]]

	Unutrašnjost shuttlea ostaje uvelike slična originalnom dizajnu, s iznimkom unaprijeđenih avioničkih kompjutora. Kao dodatak kompjutorskim nadogradnjama, originalni jednobojni displeji vektorske grafike u pilotskoj kabini zamijenjeni su suvremenim ravnim diplejima u boji, nalik onima u suvremenim putničkim zrakoplovima kao [[Airbus A380]] i [[Boeing 777]], što se naziva [[~~"Glass cockpit" pilotska kabina\|glass~~ cockpit]]. Također se ukrcavaju i kompjutori s mogućnošću programiranja (izvorno, ''[[Hewlett-Packard\|HP]]-41C''<ref name="HP-41C">{{citiranje weba\|publisher= National Aeronautics and Space Administration (NASA)\|url=http://history.nasa.gov/computers/Ch4-6.html\|title=Computers in the Space Shuttle Avionics System}}</ref>). Uvođenjem [[Međunarodna svemirska postaja\|Međunarodne svemirske postaje]], unutrašnje zračne komore zamijenjene su vanjskim sistemom pristajanja radi mogućnosti većeg prostora za korisni teret na srednjoj palubi za vrijeme misija snabdijevanja orbitalne stanice.		Unutrašnjost shuttlea ostaje uvelike slična originalnom dizajnu, s iznimkom unaprijeđenih avioničkih kompjutora. Kao dodatak kompjutorskim nadogradnjama, originalni jednobojni displeji vektorske grafike u pilotskoj kabini zamijenjeni su suvremenim ravnim diplejima u boji, nalik onima u suvremenim putničkim zrakoplovima kao [[Airbus A380]] i [[Boeing 777]], što se naziva [[stakleni cockpit]]. Također se ukrcavaju i kompjutori s mogućnošću programiranja (izvorno, ''[[Hewlett-Packard\|HP]]-41C''<ref name="HP-41C">{{citiranje weba\|publisher= National Aeronautics and Space Administration (NASA)\|url=http://history.nasa.gov/computers/Ch4-6.html\|title=Computers in the Space Shuttle Avionics System}}</ref>). Uvođenjem [[Međunarodna svemirska postaja\|Međunarodne svemirske postaje]], unutrašnje zračne komore zamijenjene su vanjskim sistemom pristajanja radi mogućnosti većeg prostora za korisni teret na srednjoj palubi za vrijeme misija snabdijevanja orbitalne stanice.

	Na Shuttleovim glavnim motorima (''SSMEs'') izvršeno je više poboljšanja radi veće snage i pouzdanosti, što objašnjava izraze kao "glavni motori na 104% snage". To ne znači da su motori forsirani preko sigurnosne granice, već je cifra od 100% originalni određeni nivo snage. Za vrijeme dugotrajnog razvojnog programa, [[Rocketdyne]] je ustanovio da je motor sposoban za siguran i pouzdan rad na 104% izvorno određene snage. Iako je bio moguće preformulirati omjer izlazne snage, te sadašnjih 104% podijeliti na 100%, radi toga bila bi potrebna revizija brojne ranije dokumentacije i softvera, te je iznos 104% zadržan. Nadogradnje glavnih motora označene su "''block'' bojevima", kao ''block I'', ''block II'', i ''block IIA''.<ref name="block">{{citiranje weba\|publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA)\|url=http://www.nasa.gov/centers/marshall/pdf/113012main_shuttle_turbopump.pdf\|title=Space Shuttle Main Engine Turbopump}}</ref> Nadogradnje su poboljšale pouzdanost, održavanje i performanse motora, te je krajnih 109% snage dosegnuto u hardveru leta s motorima ''Block II'' 2001		Na Shuttleovim glavnim motorima (''SSMEs'') izvršeno je više poboljšanja radi veće snage i pouzdanosti, što objašnjava izraze kao "glavni motori na 104% snage". To ne znači da su motori forsirani preko sigurnosne granice, već je cifra od 100% originalni određeni nivo snage. Za vrijeme dugotrajnog razvojnog programa, [[Rocketdyne]] je ustanovio da je motor sposoban za siguran i pouzdan rad na 104% izvorno određene snage. Iako je bio moguće preformulirati omjer izlazne snage, te sadašnjih 104% podijeliti na 100%, radi toga bila bi potrebna revizija brojne ranije dokumentacije i softvera, te je iznos 104% zadržan. Nadogradnje glavnih motora označene su "''block'' bojevima", kao ''block I'', ''block II'', i ''block IIA''.<ref name="block">{{citiranje weba\|publisher=National Aeronautics and Space Administration (NASA)\|url=http://www.nasa.gov/centers/marshall/pdf/113012main_shuttle_turbopump.pdf\|title=Space Shuttle Main Engine Turbopump}}</ref> Nadogradnje su poboljšale pouzdanost, održavanje i performanse motora, te je krajnih 109% snage dosegnuto u hardveru leta s motorima ''Block II'' 2001

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web↵ |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-15T02:43:24Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web↵ |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 15. rujan 2025. u 02:43
Redak 138:		Redak 138:
	Sve Space Shuttle misije lansiraju se iz [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Svemirskog centra Kennedy]] (''Kennedy Space Center, KSC''). Lansiranja se ne provode u slučaju [[Munja\|grmljavine]].<ref name="Weath">{{citiranje weba\|publisher=spaceref.com\|url=http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=686\|title=Space Shuttle Weather Launch Commit Criteria and KSC End of Mission Weather Landing Criteria}}</ref> Zrakoplovi nakon udara groma često prolaze neoštećeni radi raspršavanja [[elektricitet]]a kroz provodljivu strukturu neuzemljenog aviona. Kao i većina putničkih mlažnjaka, Shuttle je većinom izrađen od provodljivog aluminija, koji bi inače štitio unutarnje sisteme. Ipak, prilikom lansiranja Shuttle ispušta dugačak ispusni trak koji može prouzročiti sijevanje osiguravši strujni tok do zemlje. Pravila NASA-e za lansiranje Shuttlea (''NASA Anvil Rule''), određuje da olujni [[Oblaci\|kumulonimbus]] mora biti na udaljenosti većoj od deset [[Nautička milja\|nautičkih milja]],<ref>Weather at About.com. [http://weather.about.com/od/thunderstormsandlightning/f/anvilrule.html What is the Anvil Rule for Thunderstorms?].</ref> te u takvim slučajevima službenik za [[Vrijeme (klima)\|vrijeme]] pri Shuttleovim lansiranjima (''Shuttle Launch Weather Officer'') prati vremenske prilike do konačne odluke o odgodi lansiranja. Dodatno, da bi se izvršilo lansiranje, vremenske prilike moraju biti povoljne i na jednom od prekoatlantskih mjesta za slijetanje (jedan od nekoliko načina odustajanja od leta za Space Shuttle).<ref>NASA Launch Blog. [http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/launch/sts-121/launch-vlcc_070106.html ].</ref> Dok bi Shuttle mogao sa sigurnošću izdržati udar munje, sličan udar stvorio je probleme na [[Projekt Apollo#Apollo 12\|Apollo 12]],<ref name="A12">{{citiranje weba\|publisher=space.com\|url=http://www.space.com/news/apollo12_blastoff_991112.html\|title=Apollo 12's Stormy Beginning\|author=Andy Chaikin\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20010216135754/http://www.space.com/news/apollo12_blastoff_991112.html\|archivedate=16 veljače 2001\|accessdate=20 lipnja 2009}}</ref> te [[NASA]] iz sigurnosnih razloga ne izvršava lansiranja ako je grmljavina moguća.		Sve Space Shuttle misije lansiraju se iz [[Svemirski centar John F. Kennedy\|Svemirskog centra Kennedy]] (''Kennedy Space Center, KSC''). Lansiranja se ne provode u slučaju [[Munja\|grmljavine]].<ref name="Weath">{{citiranje weba\|publisher=spaceref.com\|url=http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=686\|title=Space Shuttle Weather Launch Commit Criteria and KSC End of Mission Weather Landing Criteria}}</ref> Zrakoplovi nakon udara groma često prolaze neoštećeni radi raspršavanja [[elektricitet]]a kroz provodljivu strukturu neuzemljenog aviona. Kao i većina putničkih mlažnjaka, Shuttle je većinom izrađen od provodljivog aluminija, koji bi inače štitio unutarnje sisteme. Ipak, prilikom lansiranja Shuttle ispušta dugačak ispusni trak koji može prouzročiti sijevanje osiguravši strujni tok do zemlje. Pravila NASA-e za lansiranje Shuttlea (''NASA Anvil Rule''), određuje da olujni [[Oblaci\|kumulonimbus]] mora biti na udaljenosti većoj od deset [[Nautička milja\|nautičkih milja]],<ref>Weather at About.com. [http://weather.about.com/od/thunderstormsandlightning/f/anvilrule.html What is the Anvil Rule for Thunderstorms?].</ref> te u takvim slučajevima službenik za [[Vrijeme (klima)\|vrijeme]] pri Shuttleovim lansiranjima (''Shuttle Launch Weather Officer'') prati vremenske prilike do konačne odluke o odgodi lansiranja. Dodatno, da bi se izvršilo lansiranje, vremenske prilike moraju biti povoljne i na jednom od prekoatlantskih mjesta za slijetanje (jedan od nekoliko načina odustajanja od leta za Space Shuttle).<ref>NASA Launch Blog. [http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/launch/sts-121/launch-vlcc_070106.html ].</ref> Dok bi Shuttle mogao sa sigurnošću izdržati udar munje, sličan udar stvorio je probleme na [[Projekt Apollo#Apollo 12\|Apollo 12]],<ref name="A12">{{citiranje weba\|publisher=space.com\|url=http://www.space.com/news/apollo12_blastoff_991112.html\|title=Apollo 12's Stormy Beginning\|author=Andy Chaikin\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20010216135754/http://www.space.com/news/apollo12_blastoff_991112.html\|archivedate=16 veljače 2001\|accessdate=20 lipnja 2009}}</ref> te [[NASA]] iz sigurnosnih razloga ne izvršava lansiranja ako je grmljavina moguća.

	Shuttle se nije lansirao ako bi let trajao za vrijeme prelaza iz aktualne godine u sljedeću (prosinac na siječanj, ''a year-end rollover, YERO''). Letni softver, dizajniran 1970-ih, nije bio za to predviđen, te je zahtijevao resetiranje orbiterovih kompjutora na izmjeni godina, koji bi mogli u protivnom izazvati kvar u orbiti. 2007. NASA-ini inženjeri pronašli su riješenje tom problemu što Shuttleu omogućava let između godina.<ref name="YERO">{{~~Citiranje web~~		Shuttle se nije lansirao ako bi let trajao za vrijeme prelaza iz aktualne godine u sljedeću (prosinac na siječanj, ''a year-end rollover, YERO''). Letni softver, dizajniran 1970-ih, nije bio za to predviđen, te je zahtijevao resetiranje orbiterovih kompjutora na izmjeni godina, koji bi mogli u protivnom izazvati kvar u orbiti. 2007. NASA-ini inženjeri pronašli su riješenje tom problemu što Shuttleu omogućava let između godina.<ref name="YERO">{{citiranje weba\|last=Bergin
	\|last=Bergin
	\|first=Chris		\|first=Chris
	\|title=NASA solves YERO problem for shuttle		\|title=NASA solves YERO problem for shuttle

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T01:15:37Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

Prikaži promjene

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:22:18Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:22
Redak 38:		Redak 38:

	===Pogonske rakete===		===Pogonske rakete===
	Svaka od dvije pogonske rakete (''Solid rocket boosters SRBs'') omogućava 12,5 milijuna [[njutn]]a potiska pri lansiranju,<ref name="SRBs">{{Citiranje web\|publisher= National Aeronautics and Space Administration (NASA)\|url=http://history.nasa.gov/SP-4012/vol3/ch1.htm\|title=SP-4012 NASA HISTORICAL DATA BOOK: VOLUME III PROGRAMS AND PROJECTS 1969-1978}}</ref> što je 83% od ukupnog potiska potrebnog za lansiranje. Pogonske rakete odbacuju se dvije minute nakon lansiranja na visini od otprilike 45,7 [[Kilometar\|km]],<ref name="CF"/> te potom otvaraju padobrane i spuštaju se u ocean radi procedure povratka u [[Svemirski centar John F. Kennedy\|svemirski centar Kennedy]].<ref>{{~~Citiranje web~~ \|title=NASA Space Shuttle Columbia Launch \|url=http://www.asterpix.com/console?as=1203639196321-20328515dc }}</ref> Kućišta pogonskih raketa izrađena su od [[čelik]]a debljine oko 1,3 cm.<ref>{{~~Citiranje web~~ \|author=NASA\|url=http://history.nasa.gov/rogersrep/v2appl2b.htm \|title=Report of the Presidential Commission on the Space Shuttle Challenger Accident \|publisher=NASA}}</ref>		Svaka od dvije pogonske rakete (''Solid rocket boosters SRBs'') omogućava 12,5 milijuna [[njutn]]a potiska pri lansiranju,<ref name="SRBs">{{Citiranje web\|publisher= National Aeronautics and Space Administration (NASA)\|url=http://history.nasa.gov/SP-4012/vol3/ch1.htm\|title=SP-4012 NASA HISTORICAL DATA BOOK: VOLUME III PROGRAMS AND PROJECTS 1969-1978}}</ref> što je 83% od ukupnog potiska potrebnog za lansiranje. Pogonske rakete odbacuju se dvije minute nakon lansiranja na visini od otprilike 45,7 [[Kilometar\|km]],<ref name="CF"/> te potom otvaraju padobrane i spuštaju se u ocean radi procedure povratka u [[Svemirski centar John F. Kennedy\|svemirski centar Kennedy]].<ref>{{citiranje weba\|title=NASA Space Shuttle Columbia Launch \|url=http://www.asterpix.com/console?as=1203639196321-20328515dc }}</ref> Kućišta pogonskih raketa izrađena su od [[čelik]]a debljine oko 1,3 cm.<ref>{{citiranje weba\|author=NASA\|url=http://history.nasa.gov/rogersrep/v2appl2b.htm \|title=Report of the Presidential Commission on the Space Shuttle Challenger Accident \|publisher=NASA}}</ref>

	===Komande leta===		===Komande leta===
Redak 80:		Redak 80:
	[[Slika:SSME1.jpg\|mini\|upright\|lijevo\|180px\|Tri mlaznice glavne grupe motora, s dvije čahure orbitalnog manevarskog sistema (''OMS''), i okomitim stabilizatorom.]]		[[Slika:SSME1.jpg\|mini\|upright\|lijevo\|180px\|Tri mlaznice glavne grupe motora, s dvije čahure orbitalnog manevarskog sistema (''OMS''), i okomitim stabilizatorom.]]

	Planirano je još nekoliko modifikacija pogonskih raketa radi poboljšanja performansi i sigurnosti, ali nisu nikada ostvarene. To je rezultiralo sa znatno jednostavnijim, jeftinijim, vjerojatno sigurnijim i snažnijim "Naprednim pogonskim raketama" (''Advanced Solid Rocket Booster'')<ref name="SSMEs"/>, koje su ušle u proizvodnju u prvoj polovici 1990-ih kao podrška svemirskoj stanici, no kasnije su otkazane radi smanjenja troškova, nakon 2,2 milijarde američkih dolara izdataka.<ref>{{~~Citiranje web~~ \|author=Encyclopedia Astronautica\|url=http://www.astronautix.com/lvfam/shuttle.htm\|title=Shuttle\|publisher=Encyclopedia Astronautica}}</ref> Otkazivanje programa naprednih pogonskih raketa rezultiralo je razvojem super lakog vanjskog tanka (''SLWT''), koji omogućava dio većeg kapaciteta korisnog tereta, dok ne donosi nikakva poboljšanja sigurnosti. Dodatno, Ratno zrakoplovstvo razvilo je vlastiti znatno lakši jednodjelni dizajn pogonskih raketa koristeći sistem strojnog namatanja, ali bio je također otkazan.		Planirano je još nekoliko modifikacija pogonskih raketa radi poboljšanja performansi i sigurnosti, ali nisu nikada ostvarene. To je rezultiralo sa znatno jednostavnijim, jeftinijim, vjerojatno sigurnijim i snažnijim "Naprednim pogonskim raketama" (''Advanced Solid Rocket Booster'')<ref name="SSMEs"/>, koje su ušle u proizvodnju u prvoj polovici 1990-ih kao podrška svemirskoj stanici, no kasnije su otkazane radi smanjenja troškova, nakon 2,2 milijarde američkih dolara izdataka.<ref>{{citiranje weba\|author=Encyclopedia Astronautica\|url=http://www.astronautix.com/lvfam/shuttle.htm\|title=Shuttle\|publisher=Encyclopedia Astronautica}}</ref> Otkazivanje programa naprednih pogonskih raketa rezultiralo je razvojem super lakog vanjskog tanka (''SLWT''), koji omogućava dio većeg kapaciteta korisnog tereta, dok ne donosi nikakva poboljšanja sigurnosti. Dodatno, Ratno zrakoplovstvo razvilo je vlastiti znatno lakši jednodjelni dizajn pogonskih raketa koristeći sistem strojnog namatanja, ali bio je također otkazan.

	Osjetljiva priroda pjenaste izolacije bila je uzrok oštećenja na Termalnom zaštitnom sistemu (''Space Shuttle thermal protection system''), keramičkom toplinskom štitu i toplinskom omotaču orbitera za vrijeme nedavnih lansiranja. NASA ostaje uvjerena da takva oštećenja, iako su bila glavni razlog katastrofe Space Shuttlea ''Columbije'' 1. veljače 2003., neće ugroziti NASA-in cilj dovršenja [[Međunarodna svemirska postaja\|Međunarodne svemirske postaje]] (''ISS'') u planiranom		Osjetljiva priroda pjenaste izolacije bila je uzrok oštećenja na Termalnom zaštitnom sistemu (''Space Shuttle thermal protection system''), keramičkom toplinskom štitu i toplinskom omotaču orbitera za vrijeme nedavnih lansiranja. NASA ostaje uvjerena da takva oštećenja, iako su bila glavni razlog katastrofe Space Shuttlea ''Columbije'' 1. veljače 2003., neće ugroziti NASA-in cilj dovršenja [[Međunarodna svemirska postaja\|Međunarodne svemirske postaje]] (''ISS'') u planiranom
Redak 203:		Redak 203:
	[[Datoteka:CFD Shuttle.jpg\|mini\|desno\|180px\|[[Računalo\|Računalna]] simulacija strujanja zraka oko Space Shuttlea pri povratku u atmosferu.]]		[[Datoteka:CFD Shuttle.jpg\|mini\|desno\|180px\|[[Računalo\|Računalna]] simulacija strujanja zraka oko Space Shuttlea pri povratku u atmosferu.]]
	{\|		{\|
	\|valign="top" \|Popis ostalih mjesta za slijetanje:<ref>{{~~Citiranje web~~ \|author=Global Security\|publisher=GlobalSecurity.org \|url=http://www.globalsecurity.org/space/facility/sts-els.htm \|title=Space Shuttle Emergency Landing Sites }}</ref>		\|valign="top" \|Popis ostalih mjesta za slijetanje:<ref>{{citiranje weba\|author=Global Security\|publisher=GlobalSecurity.org \|url=http://www.globalsecurity.org/space/facility/sts-els.htm \|title=Space Shuttle Emergency Landing Sites }}</ref>
	* Zrakoplovna baza ''Eglin'', [[Florida]], [[SAD]]		* Zrakoplovna baza ''Eglin'', [[Florida]], [[SAD]]
	* Zrakoplovna baza ''Elmendorf'', [[Aljaska]], [[SAD]]<ref>{{~~Citiranje web~~ \|author=US Northern Command\|url=http://www.northcom.mil/News/2009/031309_a.html\|title=DOD Support to manned space operations for STS-119 }}</ref>		* Zrakoplovna baza ''Elmendorf'', [[Aljaska]], [[SAD]]<ref>{{citiranje weba\|author=US Northern Command\|url=http://www.northcom.mil/News/2009/031309_a.html\|title=DOD Support to manned space operations for STS-119 }}</ref>
	* Svemirska luka ''White Sands'', [[Novi Meksiko]], [[SAD]] (mjesto slijetanja misije ''STS-3'')		* Svemirska luka ''White Sands'', [[Novi Meksiko]], [[SAD]] (mjesto slijetanja misije ''STS-3'')
	* Zrakoplovna stanica Korpusa mornaričkog pješaštva ''Yuma''/Međunarodni aerodrom ''Yuma'', [[Arizona]], [[SAD]]		* Zrakoplovna stanica Korpusa mornaričkog pješaštva ''Yuma''/Međunarodni aerodrom ''Yuma'', [[Arizona]], [[SAD]]
Redak 377:		Redak 377:
	\| 16. svibnja 2011.		\| 16. svibnja 2011.
	\| [[Space Shuttle Endeavour\|''Endeavour'']]		\| [[Space Shuttle Endeavour\|''Endeavour'']]
	\| Posljednji let ''Endeavoura''<ref>{{Citiranje web\|url=http://www.nasa.gov/missions/highlights/schedule.html \|title=NASA - NASA's Shuttle and Rocket Launch Schedule \|publisher=Nasa.gov \|date=2010-07-27 \|accessdate=2010-08-07}}</ref><ref>{{~~Citiranje web~~ \|url=http://www.nasa.gov/home/hqnews/2010/jul/HQ_10-157_STS_Launch_Dates.html\|title=NASA Updates Shuttle Target Launch Dates For Final Two Flights \|accessdate= July 3, 2010 \|publisher=NASA}}</ref>		\| Posljednji let ''Endeavoura''<ref>{{Citiranje web\|url=http://www.nasa.gov/missions/highlights/schedule.html \|title=NASA - NASA's Shuttle and Rocket Launch Schedule \|publisher=Nasa.gov \|date=2010-07-27 \|accessdate=2010-08-07}}</ref><ref>{{citiranje weba\|url=http://www.nasa.gov/home/hqnews/2010/jul/HQ_10-157_STS_Launch_Dates.html\|title=NASA Updates Shuttle Target Launch Dates For Final Two Flights \|accessdate= July 3, 2010 \|publisher=NASA}}</ref>
	\| STS-134		\| STS-134
	\|-		\|-

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T08:53:17Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 08:53
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Space Shuttle'''-->~~
	:''Ovo je članak o [[Svemirske letjelice\|svemirskoj letjelici]], za članak o istoimenom svemirskom programu vidi [[Program Space Shuttle]].''		:''Ovo je članak o [[Svemirske letjelice\|svemirskoj letjelici]], za članak o istoimenom svemirskom programu vidi [[Program Space Shuttle]].''
	{{Svemirska letjelica		{{Svemirska letjelica

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T16:41:52Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 16:41
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Space Shuttle'''-->~~{{izdvojeni članak\|ožujak 2010.}}~~		<!--'''Space Shuttle'''-->
	:''Ovo je članak o [[Svemirske letjelice\|svemirskoj letjelici]], za članak o istoimenom svemirskom programu vidi [[Program Space Shuttle]].''		:''Ovo je članak o [[Svemirske letjelice\|svemirskoj letjelici]], za članak o istoimenom svemirskom programu vidi [[Program Space Shuttle]].''
	{{Svemirska letjelica		{{Svemirska letjelica

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T08:18:37Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-14T23:16:53Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 14. studeni 2021. u 23:16
Redak 386:		Redak 386:
	\|}		\|}

	Izvori: ''NASA launch manifest''<ref name="manifest">{{~~Cite web~~\|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/iss_manifest.html \|title=Consolidated Launch Manifest \|dateformat=mdy \|publisher=NASA }}</ref>, ''NASA Space Shuttle archive''<ref name="archive">{{~~Cite web~~\|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/list_main.html \|title=Space Shuttle Mission Archives\|publisher=NASA }}</ref>		Izvori: ''NASA launch manifest''<ref name="manifest">{{Citiranje weba\|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/iss_manifest.html \|title=Consolidated Launch Manifest \|dateformat=mdy \|publisher=NASA }}</ref>, ''NASA Space Shuttle archive''<ref name="archive">{{Citiranje weba\|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/list_main.html \|title=Space Shuttle Mission Archives\|publisher=NASA }}</ref>

	=== Katastrofe ===		=== Katastrofe ===

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T11:27:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene