Sovjetski ratni zločini - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T01:15:46Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T21:18:43Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T08:17:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T00:22:52Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2021. u 00:22
Redak 151:		Redak 151:
	{{refend}}		{{refend}}

	~~{{Commonscat\|War crimes committed by the Soviet Union}}~~

	[[Kategorija:Ratni zločini]]		[[Kategorija:Ratni zločini]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T01:06:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Katyń, ekshumacja ofiar.jpg|thumb|250px|right|Posmrtni poljskih oficira likvidiranih u [[Pokolj u Katinskoj šumi|pokolju u Katinskoj šumi]] prilikom ekshumacije 1943. godine]]
'''Sovjetski ratni zločini''' je izraz kojim se u najširem smislu označavaju masovne [[likvidacija|likvidacije]], [[mučenje|mučenja]], fizička zlostavljanja, [[silovanje]], [[pljačka|pljačke]], [[deportacija|deportacije]] i druge aktivnosti koje odgovaraju suvremenim definicijama [[ratni zločin|ratnih zločina]] koje su nad [[ratni zarobljenici|ratnim zarobljenicima]] ili civilnim stanovništvom za vrijeme [[rat|oružanih sukoba]] izveli pripadnici [[oružane snage|oružanih snaga]] [[Sovjetska Rusija|Sovjetske Rusije]] i drugih sovjetskih republika, odnosno [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Iako su takve aktivnosti zabilježene i prije, prvenstveno u vrijeme [[Ruski građanski rat|građanskog rata]], te, u daleko manjoj mjeri, kasnije, u užem smislu se pod time prije svega smatraju zločini koje su počinili pripadnici [[Crvena armija|Crvene armije]] i sovjetskih [[paravojna postrojba|paravojnih postrojbi]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U još užem smislu se pod time podrazumijevaju zločini počinjeni nad pripadnicima [[Nijemci|njemačke]] nacionalnosti u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]], odnosno na [[Saveznička okupacija Njemačke|područjima Njemačke pod sovjetskom okupacijom]] neposredno na samom kraju rata.

Iako postoji veliki broj dokumentiranih slučajeva sovjetskih ratnih zločina, njihove razmjere je prilično teško utvrditi. Za to postoji niz razloga - od službenog odbijanja sovjetskih vlasti da prizna njihovo postojanje (što je u određenoj mjeri nakon [[Raspad SSSR-a|raspada SSSR]] preuzela i [[Rusija]] pod [[Vladimir Putin|Vladimirom Putinom]]), preko činjenice da su se jedini svjedoci i dokazi nalazili nad područjima pod sovjetskom vlašću gdje su tijekom desetljeća uklonjeni, nepristupačnosti sovjetskih državnih arhiva, ali i kaotičnih prilika, pogotovo u pozadini osovinskog fronta gdje je bilo teško razlučiti aktivnosti [[sovjetski partizani|sovjetskih partizana]] od drugih paravojnih postrojbi. Usprkos toga, sovjetski ratni zločini, koji uz nekoliko prilično rijetkih izuzetaka (kao što je slučaj [[Vasilij Kononov|Vasilija Kononova]] u [[Latvija|Latviji]]) nikada nisu krivično procesuirani ili osuđeni, te, dijelom i zbog toga, predstavljaju jedan od stalnih izvora [[rusofobija|antiruskog raspoloženja]] u javnosti mnogih istočnoevropskih [[post-komunizam|postkomunističkih]] i post-sovjetskih država.

== Pozadina ==
SSSR nije priznao potpisivanje [[Haaške konvencije (1899. i 1907.)]] [[Rusko carstvo|Ruskog carstva]], te je odbio potvrditi taj dokument [[međunarodno pravo|međunarodnog prava]] sve do 1955.{{Sfn|Hannikainen|Hanski|Rosas|1992|loc=str. 46}} To je utjecalo na ponašanje vodstva i vojnika tijekom prve polovice postojanja ove države. Također valja napomenuti da su prilikom pravnog utvrđivanja definicije [[genocid]]a 1948. Staljinovi izaslanici izričito zabranili navođenje ubijanja političkih zarobljenika kao oblika tog zločina.{{Sfn|Andreopoulos|1997}}

== Kronologija ==
=== Poljsko-sovjetski rat ===
{{glavni|Poljsko-sovjetski rat}}
Sovjetsko-poljski rat je bio oružani sukob koji se od proljeća 1919. do jeseni 1920. vodio između obnovljene [[Poljska|poljske]] države (tzv. [[Druga Poljska Republika|Druga republika]]) na jednoj, te [[boljševici|boljševičkih]] država na čelu sa [[Sovjetska Rusija|Sovjetskom Rusijom]] na drugoj strani. Uzrok je bila borba za kontrolu zapadnih dijelova nekadašnjeg [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], koje se raspalo nakon [[Veljačka revolucija u Rusiji|revolucije]] 1917. godine, odnosno krajnjih sjeveroistočnih dijelova [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] koja se raspala nakon poraza u [[prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. Poljaci su 1920. pokrenuli veliku ofenzivu sa ciljem stvaranja pro-poljske ukrajinske države koja bi se priključila federaciji tzv. [[Međumorje|Međumorja]], dok su Sovjeti htjeli pretvoriti Poljsku u novu članicu SSSR-a. Usprkos ratnim zločinima i brojčanoj nadmoći, Sovjeti su izgubili, a Poljska je osigurala granice na istoku. Procjenjuje se da je oko 60 000 ljudi poginulo na poljskoj strani.{{Sfn|Rummel|loc=str. 55}}

=== Invazija Crvene armije na Gruziju ===
{{glavni|Invazija Crvene armije na Gruziju}}
1921. [[Crvena armija]] [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]] je htjela svrgnuti socijalističko-demokratsku vladu [[menjševici|menjševika]] u [[Demokratska Republika Gruzija|Gruziji]], koja je proglasila nezavisnost, te uspostaviti [[Boljševici|boljševički režim]]. Staljin i [[Grigorij Ordžonikidze]] organizirali su oružani ustanak iz [[Azerbajdžan]]a i [[Armenija|Armenije]] na graničnim područjima Gruzije. Na proteste gruzijske vlade, sovjetski ambasador je rekao da su ti incidenti "spontani ustanci armenskih komunista". Boljševici su u naselju Shulaveri osnovali svoj Gruzijski revolucionarni sovjet, koji je postao konkurentska vlada onoj u Tbilisiju. Taj je formalno pozvao Crvenu armiju u pomoć, na što se ona odazvala i izvršila invaziju Gruzije, koju je pripojila SSSR-u.

=== Sovjetsko-kineski sukob 1929. ===
{{glavni|Sovjetsko-kineski sukob 1929.}}
1929. izbio je manji sukob između SSSR-a i [[Kina|Kine]] kada su kineske snage zauzele [[Kineska istočna željeznica|Kinesku istočnu željeznicu]]. Nakon sovjetske intervencije, Kina je opet prihvatila zajedničku upravu pruge. Prema procjenama, ubijeno je 3 000 osoba na kineskoj, i 200 na sovjetskoj strani.<ref>{{cite web|url=http://necrometrics.com/warstat7.htm#Sino-Soviet|title=Sino-Soviet War 1929|publisher=Twentieth Century Atlas - Death Tolls}}</ref>

=== Njemačko-sovjetska invazija Poljske 1939. ===
[[Datoteka:Spotkanie Sojuszników.jpg|desno|mini|225px|Nacisti i Sovjeti se susreću na granici nakon što su zajedno napali i podijelili Poljsku]]
{{glavni|Agresija SSSR na Poljsku}}
Nakon što je [[Adolf Hitler]], kancelar [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], ponudio Staljinu [[Pakt Ribbentrop-Molotov]], a ovaj ga prihvatio, njemačke i sovjetske snage su 1939. zajedno izvršile invaziju na Poljsku, te između sebe podijelili njen teritorij. Ta se invazija smatra pokretačem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. SSSR je zauzeo 52% poljskog teritorija (200 000 km<sup>2</sup>) na kojem je živjelo 13,7 milijuna ljudi. Kako bi se poljski građani podčinili i suzbio svaki otpor priključenju Sovjetskom Savezu, Staljin je provodio deportacije, zatvaranja, ubojstva i teror protiv istih. Procjenjuje se da je tijekom 1939.-1941. uhićeno 500 000 Poljaka, uglavnom "neprijatelja naroda" kao što su svećenici, patrioti ili intelektualci, od kojih je 65 000 smaknuto. Poljska baština i blago su pljačkani.{{Sfn|Montefiore|2004|loc=str. 312}}

Zabilježeni su i drugi razni zločini, primjerice egzekucija 42 pacijenta i doktora u poljskoj vojnoj bolnici nakon [[bitka kod Šacka|bitke kod Šacka]] 28. rujna 1939. Ipak, najvećim zločinom smatra se [[Pokolj u Katinskoj šumi]] 1940., kada je NKVD na izričitu Staljinovu naredbu uhitio najmanje 21 768 poljskih intelektualaca, filozofa i drugih pripadnika poljskog identiteta, odveo ih u Rusiju, te ih tamo smaknuo na nekoliko lokacija.{{Sfn|Blacker|Etkind|Fedor|2013|loc=str. 151}} Ovaj zločin se danas smatra činom [[genocid]]a.{{Sfn|Horvitz|Catherwood|2009|loc=str. 261}}{{Sfn|Kaczorowska|2006|loc=str. 4}} SSSR je dugo vremena krivnju za Katyn prebacivao na naciste, te je tek [[Mihail Gorbačov]] 1990. priznao istinu kada je objavio tajne sovjetske dokumente javnosti.<ref>{{cite web|title=Russian parliament admits guilt over Polish massacre|publisher=Guardian|url=http://www.theguardian.com/world/2010/nov/26/russian-parliament-guilt-katyn-massacre|date=26.10. 2010}}</ref>

Nakon premještanja granice prema zapadu, Poljska je izgubila dio istočnog teritorija na račun [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|sovjetske Bjelorusije]], [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajine]] i Litve, te je 1 240 000 Poljaka, koji su živjeli istočno od [[Bug (rijeka)|rijeke Bug]], sporazumom preseljeno sa tih područja od 1944. do 1953.{{sfn|Vijeće Europe|2006|loc=str. 158}}

=== Finska ===
[[Datoteka:DeadFinnishcivilians1942.jpg|right|thumb|225px|Finska djeca ubijena od strane sovjetskih snaga]]
{{glavni|Zimski rat}}
1939. sovjetske snage [[bombardiranje Mainile|bombardirale su Mainilu]] te optužili Fince za to. Ta [[operacija pod lažnom zastavom]] došla je kao izgovor da Staljin naredi invaziju [[Finska|Finske]], kako bi velik dio ili cijelu državu uključio u sastav SSSR-a. Iako je izgubila dio teritorija na jugu i istoku, Finska je zahvaljujući žilavom otporu uspjela obraniti se. Tijekom 1941.-1944., sovjetski partizani ulazili su duboko u finski teritorij i napadali sela i gradova. Oko 3 500 finskih ratnih zarobljenika je zarobljeno od strane Crvene armije. Njihova smrtnost se procjenjuje na 40%. Većina smrti pripisuje se gladi, hladnoći i nasilnom prijevozom zarobljenika.{{Sfn|Malmi|2005|loc=str. 1022-1032}} Nakon aneksije dijela finske [[Karelija|Karelije]], oko 420 000 Finaca je protjerano sa tih područja.{{sfn|Vijeće Europe|2006|loc=str. 158}}

Zbog ove invazije, SSSR je simbolično izbačen iz [[Liga naroda|Lige naroda]] 1939.<ref>{{cite web|url=http://www.histdoc.net/history/league2.html|title=Resolution adopted by the Council of the League of Nations, dated December 14th, 1939.|date=1939|publisher=histdoc.net}}</ref>

=== Sovjetska aneksija baltičkih država ===
[[Datoteka:Ribbentrop-Molotov.svg|desno|mini|225px|Planirana podjela država između SSSR-a i Trećeg Reicha prema Paktu Ribbentrop-Molotov]]
{{glavni|Sovjetska okupacija baltičkih država}}
Prema Paktu Ribbentrop-Molotov, SSSR-u su ostavljene [[Baltik|Baltičke države]] [[Estonija]], [[Litva]] i [[Latvija]]. Iako je [[Moskva]] prije uvjeravala te države ne poštuje njihovu neovisnost, 1940. je izvršila invaziju kojom je anketirala ta područja. Kao i kod Poljske, i ovdje je SSSR provodio politiku represije stanovnika kako bi spriječio bilo kakav otpor sovjetskoj vlasti. Estonci, Litvanci i Latvijci su uhićeni, deportirani u [[gulag]]e ili raseljeni prema [[Sibir]]u, a katkad i smaknuti bez ikakvog suđenja. Samo u ožujku 1949., deportirano je 90 000 baltičkih državljana.<ref name="heinrihs">{{cite journal |last=Strods |first=Heinrihs |authorlink= |coauthors=Kott, Matthew |year=2002 |title=The File on Operation 'Priboi': A Re-Assessment of the Mass Deportations of 1949 |journal=Journal of Baltic Studies |volume=33 |issue=1 |pages=1–36 |url=http://taylorandfrancis.metapress.com/link.asp?id=v39u012674tmk1jj |accessdate= 2008-03-25 |doi=10.1080/01629770100000191 }} {{cite journal |title=Erratum |journal=Journal of Baltic Studies |volume=33 |issue=2 |pages=241 |url=http://www.informaworld.com/openurl?genre=article&issn=0162-9778&volume=33&issue=2&spage=241 |accessdate= 2008-03-25 |doi=10.1080/01629770200000071 |year=2002 }}</ref> Te godine je 42 000 prisilno raseljeno iz Latvije, uglavnom seljaka koji su se bunili protiv kolektivizacije. Cijele obitelji su raseljene u [[Amur]], [[Irkutsk]], [[Omsk]], [[Tomsk]] i [[Novosibirsk]] doživotno. <ref name="Vijeće Europe"/> Neke su odvedeni i do 9 000 km daleko od svoje domovine. To je činilo 2% ukupnog stanovništva te republike. Od toga je bilo 10 990 djece mlađe od 16 godina. Žene i djeca su činili 73% deportiranih. <ref name="Vijeće Europe">[[#Vijeće Europe|Vijeće Europe (2006)]], str. 157</ref> Iste godine, 22 326 ljudi je prisilno raseljeno iz Estonije, što je predstavljalo 2,5% stanovništva te republike, a 29 923 iz Litve u Sibir. Prema službenim podacima, najmanje 120 000 ljudi je deportirano iz Litve.<ref name="Vijeće Europe"/>

=== Sovjetska aneksija Besarabije i Sjeverne Bukovine ===
{{glavni|Sovjetska okupacija Besarabije i Sjeverne_Bukovine}}
Prema Paktu, SSSR je imao na raspolaganju invaziju [[Besarabija|Besarabije]] i [[Bukovina|Bukovine]], što je i učinio. [[Rumunjska]] vlada povukla je vojsku usred invazije Crvene armije, čime se područje površine 50 762 km<sup>2</sup>, na kojem je živjelo 3 776 309 stanovnika, priključilo SSSR-u.{{sfn|Bulei|2005|loc=str. 143}} Kao i kod Poljske i Baltika, i na ovom teritoriju su provođena masovna uhićenja, teror i deportacije kako bi se suzbio bilo kakav otpor priključenju nezasitnom SSSR-u. Prema nekim procjenama, smaknuto je i do 90 000 osoba ove regije.{{Sfn|King|2000|loc=str. 91-93}}

=== Sovjetska okupacija Njemačke ===
[[Datoteka:Germans killed by Soviet army.jpg|right|thumb|225px|Dvije njemačke žene i troje djece ubijeno od strane sovjetskih snaga]]
{{glavni|Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata}}
Treći Reich je 1941. izvršio [[Operacija Barbarossa|invaziju na SSSR]] te izvršio masovne ratne zločine. Prilikom reorganiziranja, sovjetske snage su krenule u protunapad i zauzele istočni dio Njemačke, te ujedno oslobađale europske države od njemačke vlasti, ali su ih zamijenili sovjetskim satelitskim upravama. Nakon završetka rata, sovjetske snage su izvršile nekoliko ratnih zločina protiv njemačkih civila. Njemački grad [[Königsberg]] je etnički očišćen od 300 000 Nijemaca te preimenovan u [[Kalinjingrad]] i pripojen [[Rusija|Rusiji]].<ref>{{cite web|title=Remembering Königsberg, East Prussia|url=http://canitz.org/|publisher=canitz.org}}</ref> Pri tom su se odigrali razni ratni zločini, kao što je [[pokolj u Nemmersdorfu]] u kojem je ubijeno na desetke njemačkih civila, među njima i žena.<ref>{{cite web|title=Was geschah beim Massaker in Nemmersdorf?| publisher=Die Welt| url=http://www.welt.de/geschichte/zweiter-weltkrieg/article116582306/Was-geschah-beim-Massaker-in-Nemmersdorf.html| language=Njemački|author=Sven Felix Kellerhoff}}</ref> Grad [[Demmin]], sa svojom povijesnom jezgrom, je zapaljen, a sovjetske snage su dopustile mještanima da ga ugase tek nakon što je gorio nekoliko uzastopnih dana.{{Sfn|Berger|2013|loc=str. 144}} 30. siječnja 1945., prilikom evakuacije njemačkih civila i ranjenih sa baltičke luke [[Gdynia]], sovjetska ratna mornarica je uz pomoć torpeda potopila brod ''Wilhelm Gustloff'' te je tako 9 343 osoba, uključujući i tisuće djece, time izgubilo svoje života.<ref>{{cite web|title=A Memorial to the Wilhelm Gustloff|author=Jason Pipes|url=http://www.feldgrau.com/wilhelmgustloff.html|publisher=feldgrau.com}}</ref> Nakon [[bitka za Berlin|bitke za Berlin]], sovjetske snage su izvršile masovnu pljačku trgovina, domova, ureda te krađu [[umjetnina]] i kulturnih djela. Prema nekim procjenama, i do milijun umjetnina je tako ukradeno do 1948.{{Sfn|Sandholtz|2007|loc=str. 160}} Događala su se i masovna [[silovanje|silovanja]]: prema procjenama, samo u Berlinu je silovano između 95 000 i 130 000 žena, u rasponu od osam do osamdeset godina. U nekim slučajevima, i po deset sovjetskih vojnika se izmjenjivalo u silovanju jedne žene.<ref>{{cite web|title='They raped every German female from eight to 80'|publisher=Guardian|url=http://www.theguardian.com/books/2002/may/01/news.features11|date=1.5. 2002|author=Anthony Beevor}}</ref>

=== Jugoslavija ===
Iako sovjetske snage nisu izvršile invaziju [[Jugoslavija|Jugoslavije]], došli su na poziv kako bi pomogli [[Tito]]vim [[partizani]]ma u rubnim oslobodilačkim akcijama u Srbiji, poglavito u [[Beogradska operacija|bitci za Beograd]]. Ipak, sovjetske snage su pljačkale i silovale: zabilježen je 121 slučaj silovanja, od kojih je 111 uključivao i ubojstvo, te 1 204 slučajeva pljačke mještana.{{Sfn|Naimark|1995|loc=str. 70-71}}

=== Kina ===
Godine 1945., SSSR je objavio rat Japanu i izvršio invaziju marionetske države [[Mandžukuo]]. Pri tome su zabilježeni slučajevi pljačke i silovanja mještana.{{Sfn|Pakula|2009|loc=str. 530}} Sovjetske snage su zauzele i južni [[Sahalin]], koji je do tada bio dio Japana, te provodile [[rusifikacija|rusifikaciju]] područja.

=== Mađarska ===
[[Datoteka:Soviet tank in Budapest 1956.jpg|right|thumb|225px|Sovjetski tenk na ulicama Budimpešte]]
{{glavni|Mađarska revolucija 1956.}}
Premijer [[Mađarska|Mađarske]] [[Mátyás Rákosi]], sovjetska marioneta, je od 1948. primjenjivao bezobzirne staljinističke metode terora protiv vlastitih sunarodnjaka u partiji, te provodio masovne progone, hapšenja i ubijanja, pa i komunista.{{Sfn|Krleža (IV)|1969|loc=str. 168-170}} Ipak, nakon Staljinove smrti, položaj čela države 1953. preuzeo je umjereniji [[Imre Nagy]], ali je pod pritiskom staljinista dvije godine kasnije morao odstupiti. Iako je tijekom ljeta 1956. Rákosi smijenjen s položaja generalnog sekretara, njegova brutalna vladavina ostavila je veliko nezadovoljstvo među narodom, koje je doseglo kritičnu točku 23. listopada 1956. kada su izbile velike demonstracije u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Nagy tako opet postaje premijer i sastavlja vladu, objavljuje da država napušta [[Varšavski pakt]], proglašava neutralnost, traži zaštitu UN-a te političke reforme.{{Sfn|Krleža (IV)|1969|loc=str. 168-170}} Sovjetske snage nakon toga kreću u napad na Budimpeštu, te nakon višednevne borbe guše otpor ustanika. Borbe vode do brojnih ljudskih žrtava, teškog razaranja zgrada i domova (materijalna šteta od 22 milijarde [[mađarska forinta|forinti]]) dok su vođe pobune, među njima i Nagy, osuđeni na smrt.{{Sfn|Krleža (IV)|1969|loc=str. 168-170}} Oko 111 000 ljudi pobjeglo je iz države u Austriju.{{Sfn|Gantzel|Schwinghammer|2000|loc=str. 475}}

=== Čehoslovačka ===
[[Datoteka:(Srpen68)Zranena civilistka.jpg|right|thumb|225px|Ranjeni češki civili prilikom intervencije 1968.]]
{{glavni|Intervencija Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj}}
[[Alexander Dubček]], glavni tajnik Komunističke partije [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], tražio je reforme države kako bi uveo "socijalizam sa ljudskim licem", pokret koji je 1968. prerastao u "[[Praško proljeće]]". Uvodio je reforme pravnog sustava, garanciju slobode ljudskih prava i novi sustav ekonomskog planiranja. Nijedan njegov cilj nije tražio kraj komunizma u državi, ali je sovjetski vođa [[Leonid Brežnjev]] svejedno negativno gledao na te reforme te ih smatrao prijetnjom sovjetskom sustavu u Istočnom bloku, te naredio invaziju Čehoslovačke. Varšavski pakt je napao Čehoslovačku sa svih strana, nakon čega su reforme poništene, a Dubček 1969. smijenjen.<ref>{{cite web|title=Alexander Dubcek, Hero of 'Prague Spring,' Dies : Czechoslovakia: He espoused 'socialism with a human face' in 1968, and he remained beloved|author=Charles T. Powers|date=8.11. 1992|url=http://articles.latimes.com/1992-11-08/news/mn-552_1_alexander-dubcek|publisher=Los Angeles Times}}</ref> Oko 92 000 izbjeglica je pobjeglo iz Čehoslovačke do 31. listopada 1968., od čega je oko 8 000 otišlo u SAD, Kanadu ili Australiju.{{sfn|Selm-Thorburn|1998|loc=str. 199}}

Vojni obruč i zatiranje slobode pogubno je utjecao i na češku kulturu, te prekinuo kreativni zamah češke i slovačke kinematografije koja je 1960-ih postigla uspjeh u svjetskim kinima ([[Vera Chytilova]], [[Štefan Uher]], [[Jiří Menzel]], [[Miloš Forman]] i drugi).

=== Afganistan ===
[[Datoteka:RIAN archive 644460 First stage in the Soviet troop withdrawal from Afghanistan.jpg|right|thumb|225px|Sovjetski tenkovi prije povlačenja iz Afganistana]]
{{glavni|Sovjetsko-afganistanski rat}}
Sovjetsko-afganistanski rat bio je devetogodišnji rat između Sovjeta i anti-sovjetskih snaga koje su se borile protiv afganistanske marksističke vlade. Sovjetski Savez je podržavao vladu dok su pobunjenici dobivali pomoć iz mnogih zemalja, uključujući i Sjedinjene Američke Države i Pakistan, koji su se bojali da bi SSSR mogao izbiti do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Zbog velikog otpora mudžahedina, koji su se žilavo borili protiv sovjetske invazije, rat u Afganistanu se odužio godinama, te doveo do smrti najmanje milijuna mjesnog stanovništva, te do pet milijuna raseljenih ili izbjeglica.{{Sfn|Human Rights Watch|2005|loc=str. 12}} Najkontroverznije djelovanje sovjetskih snaga bila je upotreba mina PFM-1 koje su zbog svojeg oblika igračaka navodno privlačile afganistansku djecu koja su zbog toga masovno stradala ili bi eksplozija naprave dovela do gubitka ruke ili noge. Glasine da je mina dizajnirana upravo iz tih razloga suvremeni stručnjaci odbacuju, s obzirom da se njen dizajn ne razlikuje od američke mine BLU-43 i bio je uvjetovan [[Aerodinamika|aerodinamikom]]{{sfn|McGarth|1998|loc=str. 39-40}}. Do kraja rata, zabilježeno je 1,2 milijuna afganistanskih [[invalid]]a.{{Sfn|Hilali|2005|loc=str. 198}}

Sovjetsko masovno bombardiranje uništilo je sustave [[Navodnjavanje|navodnjavanja]], ključne za afganistansku poljoprivredu u toj pustinjskoj klimi. Godine 1985., više od polovice farmera doživjelo je bombardiranje svojih usjeva na poljima, a preko četvrtine njihovih sustava navodnjavanja je uništeno dok su [[Stoka|stoku]] strijeljali ili sovjetske ili vladine snage.{{Sfn|Kaplan|2008|loc=str. 11}} Nakon rata, država je ostala prekrivena [[Nagazna mina|nagaznim minama]], čiji se broj procjenjuje na između 10 i 16 milijuna.<ref>{{cite web|publisher=New York Times|url=http://www.nytimes.com/1988/08/14/world/mines-put-afghans-in-peril-on-return.html|date=14.8. 1988|title=Mines put Afghans in peril on return|author=Robert Pear}}</ref> Sociolog Helen Fein navodi da su sovjetski zločini "depopulacija, masakra, namjernog ozljeđivanja i raseljavanja afganistanske djece [...] prima facie za optužbu zločina genocida",{{Sfn|Jones|2006|loc=str. 47-48}} iako oko ovog slučaja nema dogovora povjesničara.

== Procjena broja žrtava ==
{| class="wikitable" style="font-size: 90%;"
|-
! rowspan="2" style="width:150px;"| Događaj !! rowspan="2" style="width:80px;"| Godina !! rowspan="2" style="width:100px;"| Broj poginulih!! rowspan="1" style="width:100px;"| Broj poginulih Sovjeta
|-
!
|-
| Poljsko-sovjetski rat ||1919.-1920.|| 60 000{{Sfn|Rummel|loc=str. 55}} || 40 000
|-
| Invazija Crvene armije na Gruziju || 1921. || 7 000|| 5 500
|-
| Sovjetsko-kineski sukob || 1929. || 3 000 || 200
|-
| Agresija SSSR na Poljsku || 1939. || 3 000-7 000{{Sfn|Topolewski|Polak|2005|loc=str. 92}} || 1 475
|-
| Sovjetska okupacija Poljske || 1939.-1945. || 350 000<ref>{{cite web|url=http://www.projectinposterum.org/docs/poland_WWII_casualties.htm|title=Poland - World War II Casualties|publisher=Project InPosterum|author= Tadeusz Piotrowski|year=2005}}</ref> || nepoznato
|-
| Sovjetska invazija Finske || 1939.-1941. || 25 904{{Sfn|Kurenmaa|Lentilä|2005|loc=str. 1152}} || 126 875 {{Sfn|Krivosheev|1997|loc=str. 77}}
|-
| Sovjetska aneksija Baltika || 1940., 1944.-1953. || 30 000<ref name="litva">{{cite web|title=Lithuania 1944- 1953: Europe’s bloodiest guerrilla war|url=http://vilnews.com/2011-01-lithuanian-partisan-war|date=8.1. 2011|publisher=vilnews.com|author=Aage Myhre }}</ref> || 100 000<ref name="litva"/>
|-
| Sovjetska aneksija Besarbije i Bukovine || 1940. || 90 000{{Sfn|King|2000|loc=str. 91-93}} || nepoznato
|-
| Strijeljanje dezertera tijekom 2. svjetskog rata || 1941.-1945. || - || 158 000<ref>{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/04/04/AR2006040401908.html|author=Andrew Nagorski|date=5.4. 2005|publisher=[[Washington Post]]|title=Recording a Hidden History}}</ref>
|-
| Ubijanje njemačkih ratnih zarobljenika || 1941.-1946. || 474 967{{Sfn|Denzler|2010|loc=str. 118}}|| nepoznato
|-
| Sovjetska invazija Mađarske || 1953. || 32 000{{Sfn|Gantzel|Schwinghammer|2000|loc=str. 475}} || 722
|-
| Intervencija Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj || 1968. || 100<ref>{{cite web|url=http://www.radio.cz/en/section/special/the-1968-invasion-of-czechoslovakia-through-the-eyes-of-soviet-troops|publisher=Radio Prague|title=The 1968 invasion of Czechoslovakia through the eyes of Soviet troops|date=21. 8. 2010|author=Jan Richter}}</ref> || 100
|-
| Sovjetska invazija Afganistana || 1979.-1989. || 1 000 000{{Sfn|Human Rights Watch|2005|loc=str. 12}} || 15 000<ref>{{cite web|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/7933337.stm|title=Afghanistan's Soviet remnants|date=9.3. 2009}}</ref>
|-
| '''Ukupno''' || 1919.-1989.|| 2 075 971 || 447 872
|}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
;Knjige
* {{cite book|title=Genocide: Conceptual and Historical Dimensions|first=George J. |last=Andreopoulos|publisher=University of Pennsylvania Press|year=1997|isbn= 9780812216165|ref=harv}}
* {{cite book|title=Baedeker Reiseführer Mecklenburg-Vorpommern|first=Christine |last=Berger|publisher=Mairdumont|year=2013|isbn=9783829714235|ref=harv}}
* {{cite book|last=Bulei| first=Ion|title=A short history of Romania|publisher= Meronia Publishers|year= 2005|isbn= 9789738200739|ref=harv}}
* {{cite book|title=Memory and Theory in Eastern Europe|first1=Uilleam |last1=Blacker|first2= Alexander|last2= Etkind|first3= Julie |last3=Fedor|publisher=Palgrave Macmillan|year= 2013|isbn=9781137322067|ref=harv}}
* {{cite book|title=Challenge of Japan Before World War II: Opseg 6 |first=Nazli |last=Choucri|publisher=Routledge|year= 2013|isbn= 9781136130205|ref=harv}}
* {{cite book|title=Crossroads Crimea 1939-1989|first=Albert A. |last=Denzler|publisher=Lulu|year=2010|isbn=9781445766010|ref=harv}}
* {{cite book|title=Warfare Since the Second World War|first1=Klaus Jürgen |last1=Gantzel|first2= Torsten |last2=Schwinghammer|publisher=Transaction Publishers|year=2000|isbn=9781560004134|ref=harv}}
* {{cite book|first1=Lauri|last1= Hannikainen|first2=Raijka |last2=Hanski|first3=Allan |last3=Rosas|title=Implementing Humanitarian Law Applicable in Armed Conflicts: The Case of Finland|year=1992|isbn=9780792316114|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|ref=harv}}
* {{cite book|title=US-Pakistan Relationship: Soviet Invasion of Afghanistan|first=A. Z. |last=Hilali|publisher=Ashgate|year=2005| isbn=9780754642206|ref=harv}}
* {{cite book|title=Encyclopedia of War Crimes and Genocide|first1=Leslie Alan |last1=Horvitz|first2= Christopher |last2=Catherwood|publisher=Infobase Publishing|year=2009|isbn=9781438110295|ref=harv}}
* {{cite book|title=Genocide: A Comprehensive Introduction|first=Adam |last=Jones|publisher=Routledge|year= 2006 |isbn=9781134259816|ref=harv}}
* {{cite book|title=Children of the Katyn Massacre: Accounts of Life After the 1940 Soviet Murder of Polish POWs|first=Teresa |last=Kaczorowska|publisher=McFarland|year=2006|isbn=9780786483761|ref=harv}}
* {{cite book|title=Soldiers of God: With Islamic Warriors in Afghanistan and Pakistan|first=Robert D. |last=Kaplan|publisher=Knopf Doubleday Publishing Group|year=2008|isbn=9780307546982|ref=harv}}
* {{cite book|title=The Moldovans: Romania, Russia, and the Politics of Culture|last=King|first=Charles|year=2000|isbn=9780817997922|publisher=Hoover Press|ref=harv}}
* {{cite book|title=Soviet Casualties and Combat Losses in the Twentieth Century|first=G. F. |last=Krivosheev|publisher=Greenhill Books|year= 1997|ref=harv}}
* {{cite book|last=Krleža (IV)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Laghouat-Oživljavanje)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Kurenmaa|first1= Pekka|last2= Lentilä|first2= Riitta |year=2005|title=Sodan tappiot|ref=harv}}
* {{cite book |last=Malmi | first=Timo |editor1-first=Jari |editor1-last=Leskinen |editor2-first=Antti |editor2-last=Juutilainen |title=Jatkosodan pikkujättiläinen |edition=1st |publisher=Werner Söderström Osakeyhtiö |year=2005 |chapter=Jatkosodan suomalaiset sotavangit |language=Finnish |isbn=951-0-28690-7|ref=harv}}
* {{cite book|last=McGarth|first=Rae|title=Landmines: Legacy of Conflict: A Manual for Development Workers|year=1998|isbn=0-7881-3280-6|ref=harv}}
* {{cite book|title=Stalin: The Court of the Red Tsar|first=Simon Sebag |last=Montefiore|publisher=Phoenix|year =2004|isbn=9780753817667|ref=harv}}
* {{cite book|title=The Russians in Germany: A History of the Soviet Zone of Occupation|first=Norman M.|last=Naimark|location=Cambridge|publisher= Belknap|year= 1995|isbn=0-674-78405-7|ref=harv}}
* {{cite book|last= Pakula|title=The Last Empress: Madame Chiang Kai-shek and the Birth of Modern China|first=Hannah|publisher=Simon and Schuster|year= 2009|isbn=9781439154236|ref=harv}}
* {{cite book|title=Lethal Politics: Soviet Genocides and Mass Murders Since 1917|first=R. J. |last=Rummel|publisher=Transaction Publishers|isbn=9781412827508|ref=harv}}
* {{cite book|title=Prohibiting Plunder : How Norms Change: How Norms Change|first=Irvine Wayne |last=Sandholtz |publisher=Oxford University Press|year= 2007|isbn=9780199725472|ref=harv}}
* {{citation| first=Joanne Van |last=Selm-Thorburn|title=Refugee Protection in Europe: Lessons of the Yugoslav Crisis| |publisher=Martinus Nijhoff Publishers|year= 1998|isbn=9789041104823|ref=harv}}
* {{Cite book |url=http://www.dzp.wojsko.pl/dzial/wydawnictwa/zwarte/pdf/EHW_1_2005.pdf | format =pdf |last1 = Topolewski | first1 = Stanisław | last2 = Polak | first2= Andrzej |title= 60. rocznica zakończenia II wojny światowej | trans_title = 60th anniversary of the end of World War II | |publisher=Dom wydawniczy Wojska Polskiego (Publishing House of the Polish Army) |volume=1 |year=2005| archiveurl= http://web.archive.org/web/20070929020932/http://www.dzp.wojsko.pl/dzial/wydawnictwa/zwarte/pdf/EHW_1_2005.pdf | archivedate= 29 September 2007 |issn=1734-6584 |ref=harv}}
{{refend}}
{{refbegin}}
;Ostale publikacije
* {{cite web|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/afghanistan0605.pdf|title=Blood-Stained Hands - Past Atrocities in Kabul and Afghanistan’s Legacy of Impunity|year=2005|accessdate=29. srpnja 2012|last=Human Rights Watch|ref=harv}}
* {{cite book | ref=Vijeće Europe|publisher=Vijeće Europe| url= http://books.google.hr/books?id=sE67dG7WJWUC&pg=PA157&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&sa=X&ei=Y7ufUPiDI5CZhQe8n4DQCA&ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false |year=2006 |title=Parliamentary Assembly, Working Papers: Ordinary Session|isbn=9789287160270}}
* {{cite book | ref=OESS|url=http://books.google.hr/books?id=I7mRqtLWcsAC&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&source=gbs_navlinks_s| title=Reviews of National Policies for Education Reviews of National Policies for Education: Latvia 2001| location=Pariz| publisher=Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj | isbn=9789264192478}}
{{refend}}

{{Commonscat|War crimes committed by the Soviet Union}}

[[Kategorija:Ratni zločini]]

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 21:18
Redak 117:		Redak 117:
	{{refbegin}}		{{refbegin}}
	;Knjige		;Knjige
	* {{~~cite book~~\|title=Genocide: Conceptual and Historical Dimensions\|first=George J. \|last=Andreopoulos\|publisher=University of Pennsylvania Press\|year=1997\|isbn= 9780812216165\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Genocide: Conceptual and Historical Dimensions\|first=George J. \|last=Andreopoulos\|publisher=University of Pennsylvania Press\|year=1997\|isbn= 9780812216165\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Baedeker Reiseführer Mecklenburg-Vorpommern\|first=Christine \|last=Berger\|publisher=Mairdumont\|year=2013\|isbn=9783829714235\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Baedeker Reiseführer Mecklenburg-Vorpommern\|first=Christine \|last=Berger\|publisher=Mairdumont\|year=2013\|isbn=9783829714235\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|last=Bulei\| first=Ion\|title=A short history of Romania\|publisher= Meronia Publishers\|year= 2005\|isbn= 9789738200739\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|last=Bulei\| first=Ion\|title=A short history of Romania\|publisher= Meronia Publishers\|year= 2005\|isbn= 9789738200739\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Memory and Theory in Eastern Europe\|first1=Uilleam \|last1=Blacker\|first2= Alexander\|last2= Etkind\|first3= Julie \|last3=Fedor\|publisher=Palgrave Macmillan\|year= 2013\|isbn=9781137322067\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Memory and Theory in Eastern Europe\|first1=Uilleam \|last1=Blacker\|first2= Alexander\|last2= Etkind\|first3= Julie \|last3=Fedor\|publisher=Palgrave Macmillan\|year= 2013\|isbn=9781137322067\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Challenge of Japan Before World War II: Opseg 6 \|first=Nazli \|last=Choucri\|publisher=Routledge\|year= 2013\|isbn= 9781136130205\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Challenge of Japan Before World War II: Opseg 6 \|first=Nazli \|last=Choucri\|publisher=Routledge\|year= 2013\|isbn= 9781136130205\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Crossroads Crimea 1939-1989\|first=Albert A. \|last=Denzler\|publisher=Lulu\|year=2010\|isbn=9781445766010\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Crossroads Crimea 1939-1989\|first=Albert A. \|last=Denzler\|publisher=Lulu\|year=2010\|isbn=9781445766010\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Warfare Since the Second World War\|first1=Klaus Jürgen \|last1=Gantzel\|first2= Torsten \|last2=Schwinghammer\|publisher=Transaction Publishers\|year=2000\|isbn=9781560004134\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Warfare Since the Second World War\|first1=Klaus Jürgen \|last1=Gantzel\|first2= Torsten \|last2=Schwinghammer\|publisher=Transaction Publishers\|year=2000\|isbn=9781560004134\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|first1=Lauri\|last1= Hannikainen\|first2=Raijka \|last2=Hanski\|first3=Allan \|last3=Rosas\|title=Implementing Humanitarian Law Applicable in Armed Conflicts: The Case of Finland\|year=1992\|isbn=9780792316114\|publisher=Martinus Nijhoff Publishers\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|first1=Lauri\|last1= Hannikainen\|first2=Raijka \|last2=Hanski\|first3=Allan \|last3=Rosas\|title=Implementing Humanitarian Law Applicable in Armed Conflicts: The Case of Finland\|year=1992\|isbn=9780792316114\|publisher=Martinus Nijhoff Publishers\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=US-Pakistan Relationship: Soviet Invasion of Afghanistan\|first=A. Z. \|last=Hilali\|publisher=Ashgate\|year=2005\| isbn=9780754642206\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=US-Pakistan Relationship: Soviet Invasion of Afghanistan\|first=A. Z. \|last=Hilali\|publisher=Ashgate\|year=2005\| isbn=9780754642206\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Encyclopedia of War Crimes and Genocide\|first1=Leslie Alan \|last1=Horvitz\|first2= Christopher \|last2=Catherwood\|publisher=Infobase Publishing\|year=2009\|isbn=9781438110295\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Encyclopedia of War Crimes and Genocide\|first1=Leslie Alan \|last1=Horvitz\|first2= Christopher \|last2=Catherwood\|publisher=Infobase Publishing\|year=2009\|isbn=9781438110295\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Genocide: A Comprehensive Introduction\|first=Adam \|last=Jones\|publisher=Routledge\|year= 2006 \|isbn=9781134259816\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Genocide: A Comprehensive Introduction\|first=Adam \|last=Jones\|publisher=Routledge\|year= 2006 \|isbn=9781134259816\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Children of the Katyn Massacre: Accounts of Life After the 1940 Soviet Murder of Polish POWs\|first=Teresa \|last=Kaczorowska\|publisher=McFarland\|year=2006\|isbn=9780786483761\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Children of the Katyn Massacre: Accounts of Life After the 1940 Soviet Murder of Polish POWs\|first=Teresa \|last=Kaczorowska\|publisher=McFarland\|year=2006\|isbn=9780786483761\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Soldiers of God: With Islamic Warriors in Afghanistan and Pakistan\|first=Robert D. \|last=Kaplan\|publisher=Knopf Doubleday Publishing Group\|year=2008\|isbn=9780307546982\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Soldiers of God: With Islamic Warriors in Afghanistan and Pakistan\|first=Robert D. \|last=Kaplan\|publisher=Knopf Doubleday Publishing Group\|year=2008\|isbn=9780307546982\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=The Moldovans: Romania, Russia, and the Politics of Culture\|last=King\|first=Charles\|year=2000\|isbn=9780817997922\|publisher=Hoover Press\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=The Moldovans: Romania, Russia, and the Politics of Culture\|last=King\|first=Charles\|year=2000\|isbn=9780817997922\|publisher=Hoover Press\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Soviet Casualties and Combat Losses in the Twentieth Century\|first=G. F. \|last=Krivosheev\|publisher=Greenhill Books\|year= 1997\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Soviet Casualties and Combat Losses in the Twentieth Century\|first=G. F. \|last=Krivosheev\|publisher=Greenhill Books\|year= 1997\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|last=Krleža (IV)\|first=Miroslav\|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Laghouat-Oživljavanje)\|location=Zagreb\|year=1969\|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|last=Krleža (IV)\|first=Miroslav\|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Laghouat-Oživljavanje)\|location=Zagreb\|year=1969\|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|last1=Kurenmaa\|first1= Pekka\|last2= Lentilä\|first2= Riitta \|year=2005\|title=Sodan tappiot\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|last1=Kurenmaa\|first1= Pekka\|last2= Lentilä\|first2= Riitta \|year=2005\|title=Sodan tappiot\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~ \|last=Malmi \| first=Timo \|editor1-first=Jari \|editor1-last=Leskinen \|editor2-first=Antti \|editor2-last=Juutilainen \|title=Jatkosodan pikkujättiläinen \|edition=1st \|publisher=Werner Söderström Osakeyhtiö \|year=2005 \|chapter=Jatkosodan suomalaiset sotavangit \|language=Finnish \|isbn=951-0-28690-7\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige \|last=Malmi \| first=Timo \|editor1-first=Jari \|editor1-last=Leskinen \|editor2-first=Antti \|editor2-last=Juutilainen \|title=Jatkosodan pikkujättiläinen \|edition=1st \|publisher=Werner Söderström Osakeyhtiö \|year=2005 \|chapter=Jatkosodan suomalaiset sotavangit \|language=Finnish \|isbn=951-0-28690-7\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|last=McGarth\|first=Rae\|title=Landmines: Legacy of Conflict: A Manual for Development Workers\|year=1998\|isbn=0-7881-3280-6\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|last=McGarth\|first=Rae\|title=Landmines: Legacy of Conflict: A Manual for Development Workers\|year=1998\|isbn=0-7881-3280-6\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Stalin: The Court of the Red Tsar\|first=Simon Sebag \|last=Montefiore\|publisher=Phoenix\|year =2004\|isbn=9780753817667\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Stalin: The Court of the Red Tsar\|first=Simon Sebag \|last=Montefiore\|publisher=Phoenix\|year =2004\|isbn=9780753817667\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=The Russians in Germany: A History of the Soviet Zone of Occupation\|first=Norman M.\|last=Naimark\|location=Cambridge\|publisher= Belknap\|year= 1995\|isbn=0-674-78405-7\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=The Russians in Germany: A History of the Soviet Zone of Occupation\|first=Norman M.\|last=Naimark\|location=Cambridge\|publisher= Belknap\|year= 1995\|isbn=0-674-78405-7\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|last= Pakula\|title=The Last Empress: Madame Chiang Kai-shek and the Birth of Modern China\|first=Hannah\|publisher=Simon and Schuster\|year= 2009\|isbn=9781439154236\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|last= Pakula\|title=The Last Empress: Madame Chiang Kai-shek and the Birth of Modern China\|first=Hannah\|publisher=Simon and Schuster\|year= 2009\|isbn=9781439154236\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Lethal Politics: Soviet Genocides and Mass Murders Since 1917\|first=R. J. \|last=Rummel\|publisher=Transaction Publishers\|isbn=9781412827508\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Lethal Politics: Soviet Genocides and Mass Murders Since 1917\|first=R. J. \|last=Rummel\|publisher=Transaction Publishers\|isbn=9781412827508\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Prohibiting Plunder : How Norms Change: How Norms Change\|first=Irvine Wayne \|last=Sandholtz \|publisher=Oxford University Press\|year= 2007\|isbn=9780199725472\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Prohibiting Plunder : How Norms Change: How Norms Change\|first=Irvine Wayne \|last=Sandholtz \|publisher=Oxford University Press\|year= 2007\|isbn=9780199725472\|ref=harv}}
	* {{citation\| first=Joanne Van \|last=Selm-Thorburn\|title=Refugee Protection in Europe: Lessons of the Yugoslav Crisis\| \|publisher=Martinus Nijhoff Publishers\|year= 1998\|isbn=9789041104823\|ref=harv}}		* {{citation\| first=Joanne Van \|last=Selm-Thorburn\|title=Refugee Protection in Europe: Lessons of the Yugoslav Crisis\| \|publisher=Martinus Nijhoff Publishers\|year= 1998\|isbn=9789041104823\|ref=harv}}
	* {{~~Cite book~~ \|url=http://www.dzp.wojsko.pl/dzial/wydawnictwa/zwarte/pdf/EHW_1_2005.pdf \| format =pdf \|last1 = Topolewski \| first1 = Stanisław \| last2 = Polak \| first2= Andrzej \|title= 60. rocznica zakończenia II wojny światowej \| trans_title = 60th anniversary of the end of World War II \| \|publisher=Dom wydawniczy Wojska Polskiego (Publishing House of the Polish Army) \|volume=1 \|year=2005\| archiveurl= http://web.archive.org/web/20070929020932/http://www.dzp.wojsko.pl/dzial/wydawnictwa/zwarte/pdf/EHW_1_2005.pdf \| archivedate= 29 September 2007 \|issn=1734-6584 \|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige \|url=http://www.dzp.wojsko.pl/dzial/wydawnictwa/zwarte/pdf/EHW_1_2005.pdf \| format =pdf \|last1 = Topolewski \| first1 = Stanisław \| last2 = Polak \| first2= Andrzej \|title= 60. rocznica zakończenia II wojny światowej \| trans_title = 60th anniversary of the end of World War II \| \|publisher=Dom wydawniczy Wojska Polskiego (Publishing House of the Polish Army) \|volume=1 \|year=2005\| archiveurl= http://web.archive.org/web/20070929020932/http://www.dzp.wojsko.pl/dzial/wydawnictwa/zwarte/pdf/EHW_1_2005.pdf \| archivedate= 29 September 2007 \|issn=1734-6584 \|ref=harv}}
	{{refend}}		{{refend}}
	{{refbegin}}		{{refbegin}}
	;Ostale publikacije		;Ostale publikacije
	* {{Citiranje web\|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/afghanistan0605.pdf\|title=Blood-Stained Hands - Past Atrocities in Kabul and Afghanistan’s Legacy of Impunity\|year=2005\|accessdate=29. srpnja 2012\|last=Human Rights Watch\|ref=harv}}		* {{Citiranje web\|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/afghanistan0605.pdf\|title=Blood-Stained Hands - Past Atrocities in Kabul and Afghanistan’s Legacy of Impunity\|year=2005\|accessdate=29. srpnja 2012\|last=Human Rights Watch\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~ \| ref=Vijeće Europe\|publisher=Vijeće Europe\| url= http://books.google.hr/books?id=sE67dG7WJWUC&pg=PA157&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&sa=X&ei=Y7ufUPiDI5CZhQe8n4DQCA&ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false \|year=2006 \|title=Parliamentary Assembly, Working Papers: Ordinary Session\|isbn=9789287160270}}		* {{Citiranje knjige \| ref=Vijeće Europe\|publisher=Vijeće Europe\| url= http://books.google.hr/books?id=sE67dG7WJWUC&pg=PA157&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&sa=X&ei=Y7ufUPiDI5CZhQe8n4DQCA&ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false \|year=2006 \|title=Parliamentary Assembly, Working Papers: Ordinary Session\|isbn=9789287160270}}
	* {{~~cite book~~ \| ref=OESS\|url=http://books.google.hr/books?id=I7mRqtLWcsAC&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&source=gbs_navlinks_s\| title=Reviews of National Policies for Education Reviews of National Policies for Education: Latvia 2001\| location=Pariz\| publisher=Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj \| isbn=9789264192478}}		* {{Citiranje knjige \| ref=OESS\|url=http://books.google.hr/books?id=I7mRqtLWcsAC&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&source=gbs_navlinks_s\| title=Reviews of National Policies for Education Reviews of National Policies for Education: Latvia 2001\| location=Pariz\| publisher=Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj \| isbn=9789264192478}}
	{{refend}}		{{refend}}