WikiSysop: bnz

2022-03-24T21:40:59Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 21:40
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sovjet'''-->'''~~Sovjet''' ([[ruski]]: ''совет'', savjet) izvorno je bio ''radnički savjet'' (radničko vijeće) u kasnim danima [[Carska Rusija\|Carske Rusije]].		Sovjet''' ([[ruski]]: ''совет'', savjet) izvorno je bio ''radnički savjet'' (radničko vijeće) u kasnim danima [[Carska Rusija\|Carske Rusije]].
	Kasnije su '''Sovjeti''' bili predstavnički organi vlasti u ''Sovjetskoj Rusiji'' i nekim drugim državama od [[1917.]] – [[1922.]] g., a od [[1922.]] do [[1991.]] u [[SSSR\|Sovjetskom Savezu]].		Kasnije su '''Sovjeti''' bili predstavnički organi vlasti u ''Sovjetskoj Rusiji'' i nekim drugim državama od [[1917.]] – [[1922.]] g., a od [[1922.]] do [[1991.]] u [[SSSR\|Sovjetskom Savezu]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T11:41:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Sovjet''' ([[ruski]]: ''совет'', savjet) izvorno je bio ''radnički savjet'' (radničko vijeće) u kasnim danima [[Carska Rusija|Carske Rusije]].
Kasnije su '''Sovjeti''' bili predstavnički organi vlasti u ''Sovjetskoj Rusiji'' i nekim drugim državama od [[1917.]] – [[1922.]] g., a od [[1922.]] do [[1991.]] u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]].

Prema službenoj [[SSSR|Sovjetskoj]] historiografiji, prvi ''Sovjet'' je osnovan za vrijeme [[Ruska revolucija 1905. godine|Prve Ruske Revolucije]] u svibnju, [[1905.]] u ''Ivanovsko-Voznesenskoj oblasti''.
U svojim memoarima ''Volin'' (ruski [[anarhizam|anarhist]] i revolucionar ''Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum'') tvrdi da je osobno prisustvovao osnutku ''Sovjeta'' u [[Sankt Peterburg]]u u siječnju, [[1905.]] ''Sovjeti'' su kasnije preoblikovani od strane [[Boljševici|boljševika]], kao osnovne organizacione jedinice društva i države.

Izvorno ''Sovjeti'' su bili široka fronta direktne [[demokracija|demokracije]]. Ruski [[marksizam|marksisti]] učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti [[Aleksandar Kerenski|Karenskog]], tako da je između [[Veljačka revolucija u Rusiji|Februarske revolucije]] i [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] ''[[Sankt Peterburg|Petrogradski]] Sovjet'' bio najmoćnija politička snaga u zemlji.
Poklič – '''Sva vlast sovjetima''' ([[ruski]]: ''Вся власть советам'') bio je borbeni poziv protiv [[Rusija|Ruske]] privremene vlade koju je vodio [[Aleksandar Kerenski]].

Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi [[Marksizam|marksističko]]-[[Lenjinizam|lenjinistički]] pokreti, kao [[Komunistička stranka Kine]] u [[Kina|Kineskoj Sovjetskoj Republici]] prije ''Velikog marša''.
Po dolasku ''boljševika'' na vlast, ''sovjeti'' su se proširili na svako tijelo koje bi tvorili ''sovjetski izaslanici'' kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je '''Vrhovni Sovjet''' ([[ruski]]: ''Верховный Совет'') osnovan u studenom, [[1922.]]

Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su ''sovjeti'', sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: '''gorsovjet''' (''gorodskie sovjet'', gradsko vijeće), '''rajsovjet''' (''rajonije sovjet'': vijeće mjesne zajednice), '''selsovjet''' (selskij sovjet, seosko vijeće).

==Opaske==

U pojedinim republikama [[SSSR]]-a, ''sovjet'' je nosio drugačije (nacionalno) ime.
* [[Ukrajina]]: ''рада'' (rada); [[Bjelorusija]]: ''савет''; [[Uzbekistan]]: ''совет''; [[Kazahstan]]: ''совет/кеңес''; [[Azerbajdžan]]: ''совет''; [[Litva]]: ''taryba''; [[Moldova]]: ''совиет''; [[Latvija]]: ''padome''; [[Kirgizija]]: ''совет''; [[Estonija]]: ''nõukogu''

==Izvori==
{{izvori}}
* Edward Acton: ''Rethinking the Russian Revolution'' 1990 Oxford University Press {{ISBN|0713165308}}
* Tony Cliff: ''[http://www.marxists.org/archive/cliff/works/1976/lenin2/index.htm Lenin: All Power to the Soviets]'' 1976 Pluto Press
* Voline: ''The Unknown Revolution'' Black Rose Books
* Rex A. Wade ''The Russian Revolution, 1917'' 2005 Cambridge University Press {{ISBN|0521841550}}
* ''[http://tapemark.narod.ru/kommunizm/189.html Научный коммунизм: Словарь (1983) / Советы]''
* Алексей Гусев: ''[http://www.alternativy.ru/old/magazine/htm/98_2/gusev_a.htm ЛЕВ ТРОЦКИЙ О СОВЕТСКОЙ БЮРОКРАТИИ]''

{{Komunizam}}
[[Kategorija:Povijest Sovjetskoga Saveza]]
[[Kategorija:Sovjetska frazeologija]]
[[Kategorija:Komunističke organizacije]]

Sovjet - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica