Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons}}' u ''

2026-03-05T02:19:10Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 02:19
Redak 158:		Redak 158:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commons}}~~
	* {{eng oznaka}}[http://www.somalilandgov.com/ Službena stranica Somalilanda]		* {{eng oznaka}}[http://www.somalilandgov.com/ Službena stranica Somalilanda]
	* [http://www.somaliland.org/ Somaliland.Org news website] (na somalijskom)		* [http://www.somaliland.org/ Somaliland.Org news website] (na somalijskom)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T01:19:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Republika Somaliland |
izvorno_ime = ''Jamhuuriyadda Soomaaliland'' جمهورية صومليلاندا ''Jumhūrīyat Sūmāli-lānda'' |
ime_genitiv = Somalilanda |
eng_ime = Somaliland |
zastava = Flag of Somaliland.svg|
grb = Somaliland COA.gif |
službeni_jezik = [[somalijski jezik|somalijski]], [[arapski jezik|arapski]], [[engleski jezik|engleski]] |
glavni_grad = [[Hargeisa]] (1941.-1960.) (1991. - danas) |
predstavnik_države_množina = Predsjednici|
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Ahmed Mohamed Mohamoud]] |
predsjednik_vlade_osoba = Ahmed Mohamed Mohamoud |
površina_poredak = n/a |
površina = 137 600 |
vode = n/a |
stanovništvo_poredak = n/a |
stanovništvo = 3.5 milijuna |
godina_popisa = 2005 |
gustoća_stanovništva = 25 |
neovisnost = nema, nepriznata država unutar [[Somalija|Somalije]]. Nezavisnost je proglašena [[18. svibnja]] [[1991.]] |
valuta = [[Somalilandski šiling]] |
stoti_dio_valute = |
vremenska_zona = +3 |
himna = [[Saamo ku waar]] |
internetski_nastavak = nema |
pozivni_broj = +252 (predložen 292) |
komentar = Rangovi nisu dostupni zato što je Somaliland nepriznata država |
moto = <big>[[Šehadet|لا إله إلا الله محمد رسول الله]]</big>  ([[arapski]]) ''Lā ilāhā illā-llāhu; muhammadun rasūlu-llāhi''  ([[transliteracija]]) "Nema drugog boga osim Alaha, Muhamed je Božji rob i Božji Poslanik."
}}

'''Somaliland''' ([[somalijski]]: ''Soomaaliland'') je [[Popis nepriznatih država|''de facto'' nezavisna republika]] koja se nalazi na [[Afrički rog|Afričkom rogu]] unutar međunarodno priznate [[Somalija|Somalije]]. [[18. svibnja]] [[1991.]] somalilandski narod proglasio je nezavisnost od Somalije, koju nije ni jedna država niti međunarodna organizacija priznala. Republika Somaliland se sastoji od šest upravnih regija, a na čelu svake nalazi se guverner. Područje države obuhvaća cijeli teritorij bivšeg protektorata zvanog [[Britanski Somaliland]], koji je pet dana bio nezavisna država [[1960.]] godine. Somaliland graniči s [[Etiopija|Etiopijom]] na jugu i zapada, [[Džibuti]]jem na sjeverozapadu, [[Adenski zaljev|Adenskim zaljevom]] na sjeveru i autonomnom somalijskom regijom [[Puntland]] na istoku.

== Povijest ==

Podrijetlo [[Somalci|Somalijaca]] i njihovo prisustvo na prostoru današnjeg Somalilanda bilo je predmet mnogih rasprava. Dok mnogi Somalci tvrde da su potomci [[Arapi|Arapa]] koji su se naselilu uz obalu prije tisuću godina, genetička istraživanja pokazuju da su Somalci najvećim dijelom izvorni žitelji [[Afrički rog|Afričkog roga]] ([[Kušiti]]). Kada su krajem 19. stoljeća definirane granice Somalije, mnogi Somalijaci našli su se izvan teritorija Somalije, u istočnoj [[Etiopija|Etiopiji]] i sjevernoj [[Kenija|Keniji]].

=== Pretpovijesni Somaliland ===
[[Datoteka:Laas Geel.jpg|mini|lijevo|Crteži u pećini Laas Geel.]]
Remekdjelom stare civilizacije koja je naseljavala današnji Somaliland smatraju se pećinski crteži iz [[neolitik|neolitičkog]] razdoblja u pećinama [[Laas Geel]], koji se smatraju važnim kulturnim bogatstvom Afričkog roga, te [[Afrika|Afrike]] uopće. Ove pećine nalaze se nešto izvan glavnog grada Hargeise. Crteži koji su praktički nedavno otkriveni, ostali su netaknuti skoro 10 000 godina. Crteži prikazuju domoroce koji štuju stoku, a postoje i crteži [[žirafa]], [[psi|pasa]] i [[antilopa]]. Pećine je otkrio francuska arheološka skupina između studenog i prosinca 2002. godine. Od tad su pećine Laas Geel postale nacionalno blago i velika turistička atrakcija.

=== Aksumski Somaliland ===

[[Kraljevstvo Aksum|Aksumsko carstvo]] prostiralo se na prostoru današnje sjeverne [[Etiopija|Etiopije]], [[Džibuti]]ja, [[Jemen]]a i zapadnog Somalilanda u razdoblju od 3. do 6. ili 7. stoljeća. Malo se zna o kulturnoj važnosti i utjecaju ovog carstva na Somaliland, jer nikad nisu provedena arheološka istraživanja u regijama [[Awdal]] i [[Wooqoyi Galbeed]] gdje bi se mogla dokazati prisutnost trgovaca i naseljenika u zapadnim regijama Somalilanda.

=== Rane islamske države u zapadnom Somalilandu ===

Dolaskom [[islam]]a u 10. stoljeću u područjima [[Eritreja|Eritreje]] i [[Džibuti]]ja koja su sad naseljena [[Afari]]ma, počinje se razvijati politička neovisnost regije o Etiopiji. U okolnom području osnovana su tri islamska sultanata koja su u početku služila etiopijskom [[negus]]u. To su bili [[Šoa (regija)|Šoa]] (u istočnoj Etiopiji), [[Ifat]] (također u istočnoj Etiopiji, današnja istočna Šoa) i [[Adal]] i Mora koja je bila pod Adalom i koja je obuhvaćala i današnje somalilandske regije [[Saaxil]] i [[Woqooyi Galbeed]].

S vremenom su se tri sultanata ujedinila pod Adalom, te su nakon pobuna protiv Etiopije u 14. i 15. stoljeću, stvorili jaku islamsku državu koja je stekla potpunu nezavisnost od Etiopije u 16. stoljeću. Sredinom 16. stoljeća, Adal je krenuo na veliko osvajanje Etiopije iz [[Harar]]a.
[[Datoteka:Ottoman Flag.svg|mini|desno|Osmanska zastava]]Osvajanje je zajedno s Adalom propalo, te su područja zapadnog Somalilanda koja su se nalazila oko [[Saylac]]a postali dio osmanske pokrajine [[Habeš]].

=== Osmanski Somaliland ===
[[1546.]] godine, [[Osmansko Carstvo]] zauzelo je zapadne krajeve Somalilanda i učinio [[Saylac]] glavnim gradom regije, zbog strateške važnosti na [[Crveno more|Crvenom moru]]. Okupirano područje postalo je pokrajina [[Habeš]] unutar Carstva. Od [[1630.]] do [[1830.]] otomanskim Somalilandom upravljali su šerifi iz Meke. Između [[1830.]] i [[1874.]] Turci su vladali Somalilandom preko naslijednih guvernera. Zemlju je [[7. rujna]] [[1847.]] okupirao [[Egipat]], također pod osmanskom vlasti. Iz ovog razdoblja ostalo je mnogo zgrada u urbanim sredinama.

=== Kolonijalni Somaliland ===
[[Datoteka:Flag of British Somaliland (1950–1952).svg|mini|desno|Zastava Britanskog Somalilanda]]
U kolonijalno vrijeme, Egipatski Somaliland su zauzeli [[UK|Britanci]], kao dio britanske okupacije Egipta. Somalilandsko područje biva aneksirano i službeno postaje protektorat imena [[Britanski Somaliland]] ili Britanska Somalija. Ovaj protektorat stekao je nezavisnost [[26. lipnja]] [[1960.]] godine pod imenom Država Somaliland. [[Talijanska Somalija]] svoju je nezavisnost stekla četiri dana poslije, nakon čega su se dva entiteta odmah spojile [[1. srpnja]] [[1960.]] u [[Somalija|Somalijsku Republiku]].

=== Druga somalilandska država ===

[[1991.]] godine, nakon pada središnje vlasti u Somaliji, ovaj teritorij je proglasio svoju nezavisnost kao Republika Somaliland. Smatrala se nasljednicom bivše kratko nezavisne Države Somaliland, ali nije dobila nikakvo međunarodno priznanje.

Gospodarska i vojna infrastruktura koju je ostavila Somalija većinom je uništena tijekom rata. Narod Somalilanda pobunio se protiv diktature [[Siad Barre|Siada Barrea]] iz Mogadišua, što je potaknulo žestoku reakciju vlade.

Abdirahman Ahmed Ali Tuur bio je prvi predsjednik Somalilanda. [[Ibrahim Egal]] proglašen je njegovim nasljednikom [[1993.]] u [[Boorama|Boorami]], ponovno je izabran [[1998.]], te je ostao na vlasti sve do smrti [[3. svibnja]] [[2002.]] Potpredsjednik [[Dahir Rayale Kahin]] proglašen je predsjednikom nakon njegove smrti, a [[2003.]] postao je prvi demokratski izabran predsjednik Somalilanda.

[[Rat u Somaliji]] [[2006.]] godine, između [[Unija islamskih sudova|Unije islamskih sudova]] i snaga Etiopije i [[Somalijska prijelazna vlada|somalijske prijelazne vlade]], nisu izravno utjecali Somaliland.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Saaylac.jpg|mini|lijevo|Obala u regiji [[Awdal]] u Somalilandu]]
Somaliland se nalazi na istoku [[Afrički rog|Afričkog roga]] između 08°00' - 11°30' paralele sjeverno od ekvatora i između 42°30' - 49°00' meridijana istočno od Greenwicha. Somaliland ima 740 [[km]] obale, većinom uz [[Crveno more]].

U Somalilandu se miješa vlažna i suha [[klima]]. Sjeverni dio zemlje je brdovit i u mnogim područjima visina doseže između 900 i 2 100 metara. Regije [[Awdal]], [[Saaxil]] i [[Wooqoyi Galbeed]] su brdovite i plodne, dok je u [[Togdheer]]u polupustinjsko područje s manje zelenila. U regiju [[Awdal]] spadaju mnogi otoci i [[koraljni greben]]i.

Deset kilometara sjeverno od [[Erigavo|Erigava]] su ostaci šume smreka, uzduž ruba strmine iznad [[Adenski zaljev|Adenskog zaljeva]]. Strmina se nalazi na oko 2 000 metara nadmorske visine, na mjestu gdje se cesta iz Erigava spušta na obalu. Dva kilometra zapadnije nalazi se najviša točka u Somalilandu i Somaliji, 2 416 metara visok [[Shimbiris]], tzv. „prebivalište ptica”.

Zbog zelenila u nekim dijelovima Somalilanda, divlje životinje (npr. [[zebra|zebre]]) dolaze u ta područja radi ispaše ili parenja. U Somalilandu se između ostalih divljih životinja mogu naći i [[kudu]]i, [[divlja svinja|divlje svinje]], [[somalijski divlji magarac]], [[bradavičasta svinja]], [[antilopa|antilope]], [[somalijska ovca]], divlje [[koza|koze]] i [[deva|deve]]. Također se u ovom području mogu naći i mnoge vrste ptica i riba.

=== Politička podjela ===
[[Datoteka:Somaliland_map_numbered2.png|mini|300px|Karta somalilandskih regija]]
[[Image:Somaliland map.png|thumb|250px|Karta većih gradova Somalilanda]]
Šest somalilandskih regija su:
# [[Awdal]]
# [[Saaxil]]
# [[Sanaag]]
# [[Sool]]
# [[Togdheer]]
# [[Woqooyi Galbeed]]

Veći gradovi u Somalilandu su:

* [[Hargeisa]]
* [[Burco]]
* [[Berbera]]
* [[Boorama]]
* [[Saylac]]
* [[Erigavo]]
* [[Laascaanood]]

== Politika ==

U Somalilandu je stvoren mješani sustav tradicionalnih i zapadnjačkih institucija. U međuklanskim sastancima, završno sa sastankom u Boorami [[1993.]] godine, stvoren je ''beel'' (klan ili zajednica) sustav vladanja, koji se sastoji od izvršne vlasti (predsjednik, potpredsjednik i vijeće ministara), dvodomske zakonodavne vlasti, te nezavisne sudbene vlasti. Tradicionalno somalijsko vijeće starješina (''guurti'') čini gornji dom parlamenta, te je odgovorno za odabir predsjednika kao i za rješavanje internih sukoba. Vlast su praktički činili pripadnici najvažnijih klanova i u gornjem i u donjem domu, kojima su zastupnička mjesta dodijeljena prema unaprijed utvrđenoj formuli. [[2002.]] godine, uveden je višestranački sustav na lokalnim izborima, što određuje i koje će se stranke smjeti izabirati na parlamentarnim izborima.

[[2005.]] godine, Somaliland se predružio [[UNPO]]-u, međunarodnoj organizaciji koja promiče pravo na samoopredjeljenje. Stajalište [[UN]]-a je da Somaliland treba još dosta toga učiniti kako bi stekao međunarodno priznanje.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Hargeisa airport.jpg|mini|desno|200px|Zračna luka u Hargeisi.]]
Somalilandsko gospodarstvo je u stanju razvoja. [[Somalilandski šiling]], iako stabilan, nije međunarodno priznata [[valuta]], te za njega ne postoji službeni [[devizni tečaj]]. Njega izdaje [[Somalilandska Banka]] (''Baanka Somaliland''), [[središnja banka]] koja je ustavno osnovana [[1994.]] godine.

Glavni somalilandski izvoz je stoka, čiji se broj procjenjuje na 24 milijuna. Samo 1996. godine, 3 milijuna grla izvezeno je na [[Bliski istok]]. Na izvoz je negativno utjecala zabrana uvoza govedine u [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]] koja je uvedena u veljači [[1998.]] Zabrana je ukinuta u prosincu 2006. što je dopustilo oporavak ove gospodarske grane. Drugi važni izvozni proizvodi su kože, tamjan i izmirna.

Perspektivna industrija u zemlji je [[poljoprivreda]], pogotovo proizvodnja [[žitarica]] i [[hortikultura]]. Postoje određeni potencijali i za [[rudarstvo]], koje je trenutno ograničeno samo na [[kamenolom]]e. U zemlji postoje depoziti različitih vrsta minerala<ref>[http://www.somalilandgov.com/cprofile.htm Republic of Somaliland Country Profile] Službena stranica Somalilanda</ref>.

Nedavna istraživanja u Somalilandu pokazala su da zemlja ima velike rezerve nafte i zemnog plina. Zadnjih nekoliko godina nekoliko je bušotina izbušeno, ali zbog nepriznatog statusa zemlje stranim poduzećima nije omogućeno njihovo izrabljivanje.

Od [[Eritrejsko-etiopijski rat|eritrejsko-etiopijskog rata]], Somaliland je postao velika izvozna luka za Etiopiju. Dvije zemlje su potpisale dogovor, iz kojeg proizlazi da se lučkim gradom [[Berbera]] vrši izvoz i uvoz dobara za Etiopiju, koje ona plaća.

=== Turizam ===
[[Datoteka:Borama, Somalia.jpg|mini|desno|200px|Planine oko Boorame]]

Somalilandskim odvajanjem od Somalije počeo se razvijati turizam. Osim najposjećenijih pećina Laas Geel, turistički atraktivni su Slavoluk slobode u Hargeisiji i ratni spomenik u središtu grada. Od prirodnih atrakcija zanimljiva su brda Naasa Hablood, koja se smatraju prirodnim obilježjem države.

Ministarstvo turizma potiče turiste da posjete povijesne gradove u Somalilandu. U povijesnom gradu Sheikhu blizu Berbere nalaze se očuvane britanske kolonijalne zgrade. U Berberi i Saylacu se nalaze kuće i arhitektonski zanimljive zgrade iz otomanskog razdoblja. Nomadska kultura Somalilanda također je atraktivna turistima, pogotovo u [[savana|savani]] [[Salahley]] gdje žive nomadi i gdje često dolaze divlje životinje. Iako postoji volja za razvijanjem turizma, taj razvitak je ograničen zbog nepriznatosti države.

== Stanovništvo ==

=== Jezici ===

Većina stanovništva u Somalilandu govori [[somalijski]] i [[arapski]], koji su službeni jezici. Članak 6 ustava iz [[2001.]] godine naglašava da je službeni jezik Somalilanda somalijski, dok je učenje arapskog obvezno u školama i džamijama. [[Engleski]] se također uči u školama.

=== Religija ===

Gotovo svi stanovnici u Somalilandu su [[suniti|sunitski]] [[islam|muslimani]], a islam je i državna religija. Iako postoje tragovi predislamske religije u Somalilandu, islam predstavlja važan dio somalijskog nacionalnog identiteta. U zemlji su prije djelovali i katolički misionari. U kolonijalno vrijeme u Britanskoj Somaliji djelovao je Apostolski vikarijat Arabije, kojim su upravljali [[kapucini]].

== Kultura ==

=== Klanski sustav ===

Somalilandsko društvo koje broji oko 3,5 milijuna pripadnika organizirano je u [[klan]]ske skupine, čija veličina seže obično od 5 000 do 50 000 pripadnika. Najveći klan u Somalilandu je [[Isaaq]], a drugi po veličini je [[Dir]] koji uključuje podklanove [[Issa]] i [[Gadabursi]]. Drugi veći klanovi su [[Warsangeli]] i [[Dulbahante]] (podskupina klana [[Darod]]). Warsangeli i Dhulbahante žive većinom u regijama [[Sool]], [[Sanaag]], i [[Togdheer]], dok klan Isaaq živi većinom u regijama [[Wooqoyi Galbeed]], [[Togdheer]], okrug [[Gebiley]] i u nekim dijelovima regija [[Sool]] i [[Sanaag]]. Klan Gadabursi većinom prebiva na zapadu zemlje, u regiji [[Awdal]].

Klanske skupine podijeljene su u grupe prema porijeklu, koje obično sadrže između 2 500 i 10 000 članova. Klanska diskriminacija strogo je zabranjena, te vlada smatra svaki klan jednakim.

=== Gastronomija ===

Tradicionalno je glavno jelo dana ručak, dok se za doručak obično jede lagana hrana, kao tanki kruh laxoox, tost, žitarice i sl. Za ručak se obično objeduje riža ili tjestenina s mesom i umakom. Talijani su za vrijeme svoje vladavine donijeli u Somaliju svoju kuhinju koje su Somalci prihvatili. Tijekom ručka se također ponekad objeduje i juha zvana ''maraq'' . Kasnije tijekom dana se obično opet nešto laganije objeduje, kao [[ful medames]], grah, muffo, [[humus (hrana)|humus]], salate i sl.

Manji broj Somalaca pije tursku kavu, te je popularniji turski čaj, kao i u cijeloj regiji. Čaj se obično pije s [[kardamon]]om (''Somali Xawaash''} i [[cimet]]om (''Somali Qoronfil'').

=== Umjetnost ===

Stubovi somalijske umjetnosti su [[islam]] i [[poezija]]. Proslave se većinom odnose na vjerska slavlja, od kojih su najvažniji [[kurban-bajram]] i [[ramazanski bajram]]. Drugi važni blagdani su [[26. lipnja]] i [[18. svibnja]], kad se slave somalilandska nezavisnost od Britanije i Somalije.

Tradicionalni somalijski ples ''Ceeyar Somaali'' vrlo je popularan u Somalilandu. Vrlo važni oblik umjetnosti je bojanje tijela (henna) kojeg su u prošlosti proširili arapski trgovci. Za posebne prilike somalijske žene često bojaju tijelo, posebno ruke i stopala. Tradicionalno se ovo smatra ženskom umjetnosti, te je nikad ne vrše muškarci. Henna se također upotrebljava i za bojanje kose.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons}}
* {{eng oznaka}}[http://www.somalilandgov.com/ Službena stranica Somalilanda]
* [http://www.somaliland.org/ Somaliland.Org news website] (na somalijskom)
* [http://www.somalilandtimes.net/ Somaliland Times] Vijesti na engleskom.

{{Afrika}}
[[Kategorija:Zemljopis Somalije]]
[[Kategorija:Nepriznate države]]

Somaliland - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica