WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T09:40:43Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 09:40
Redak 6:		Redak 6:

	==Pravilo otapanja==		==Pravilo otapanja==
	[[~~File~~:Na+H2O.svg\|mini\|350px\|right\|Hidratacija (solvatacija) natrijeva kationa molekulama vode]]		[[Datoteka:Na+H2O.svg\|mini\|350px\|right\|Hidratacija (solvatacija) natrijeva kationa molekulama vode]]
	Voda je polarno otapalo i zato se u vodi dobro otapaju ionske tvari kao [[soli]] i [[hidroksidi]], te [[kiseline]] jer one reagiraju s molekulama vode čime nastaje hidronijev kation (H<sub>3</sub>O<sup>+</sup>). Organska otapala su slabo polarna ili nepolarna te se u njima dobro otapaju tvari građene od nepolarnih molekula. Zato zlatno pravilo otapanja glasi: "Slično se otapa u sličnom!" <ref name="Hab">Habuš, Strićević, Liber: Opća kemija 2, Udžbenik kemije, 2. izd., Profil, Zagreb, 2008., {{ISBN\|978-953-12-0390-6}}, str.30-42</ref>		Voda je polarno otapalo i zato se u vodi dobro otapaju ionske tvari kao [[soli]] i [[hidroksidi]], te [[kiseline]] jer one reagiraju s molekulama vode čime nastaje hidronijev kation (H<sub>3</sub>O<sup>+</sup>). Organska otapala su slabo polarna ili nepolarna te se u njima dobro otapaju tvari građene od nepolarnih molekula. Zato zlatno pravilo otapanja glasi: "Slično se otapa u sličnom!" <ref name="Hab">Habuš, Strićević, Liber: Opća kemija 2, Udžbenik kemije, 2. izd., Profil, Zagreb, 2008., {{ISBN\|978-953-12-0390-6}}, str.30-42</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-25T22:26:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

*'''Solvatacija''' (od lat. solvere: otapati) je spajanje molekula [[Otapalo|otapala]] s ionima, molekulama i koloidnim česticama otopljene tvari u više ili manje stabilne tvorevine, koje nazivamo solvati.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57110] Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska enciklopedija: Solvatacija</ref>

Ako je otapalo voda proces se naziva [[hidratacija]] a produkti hidratacije su [[hidrati]].

Pojam solvatacija je širi pojam te obuhvaća i hidrataciju, ipak se pod solvatacijom prije svega podrazumijevaju procesi u drugim otapalima a ne u vodi. Solvatacija je vrlo važna u procesu [[Topljivost|otapanja tvari]] u određenim vrstama otapala i znatno utječe na ravnotežu i [[Kemijska kinetika|brzinu kemijskih reakcija]] u otopinama.

==Pravilo otapanja==
[[File:Na+H2O.svg|mini|350px|right|Hidratacija (solvatacija) natrijeva kationa molekulama vode]]
Voda je polarno otapalo i zato se u vodi dobro otapaju ionske tvari kao [[soli]] i [[hidroksidi]], te [[kiseline]] jer one reagiraju s molekulama vode čime nastaje hidronijev kation (H<sub>3</sub>O<sup>+</sup>). Organska otapala su slabo polarna ili nepolarna te se u njima dobro otapaju tvari građene od nepolarnih molekula. Zato zlatno pravilo otapanja glasi: "Slično se otapa u sličnom!" <ref name="Hab">Habuš, Strićević, Liber: Opća kemija 2, Udžbenik kemije, 2. izd., Profil, Zagreb, 2008., {{ISBN|978-953-12-0390-6}}, str.30-42</ref>

==Solvatacija u organskim otapalima==
Kao otapala upotrebljavaju se različiti ugljikovodici, alkoholi, esteri, glikol-eteri, aceton, kloroform, trikloretilen, tetraklormetan, benzen i njegovi homolozi kao toluen i ksileni, i dr. Mnoga organska otapala vrlo su zapaljiva, pare su im otrovne i u smjesi sa zrakom lako eksplodiraju.

Razmotrimo zašto se jod dobro otapa u heksanu a slabo u vodi.

[[Jod]] je molekulski kristal građen od dvoatomnih nepolarnih molekula, dok je [[heksan]] nepolarno otapalo iz skupine ugljikovodika alkana. Molekule joda u kristalu joda vezane su slabim Londonovim silama, odnosno molekule joda se ponašaju kao slabi [[Dipol|inducirani dipoli]]. Molekule heksana se međusobno također privlače slabim Londonovim silama, odnosno molekule heksana se ponašaju kao slabi inducirani dipoli. Između molekula joda i molekula heksana nastaju privlačenja '''inducirani dipol−inducirani dipol'''. Ta su privlačenja dovoljno jaka i omogućuju razlaganje kristalne strukture na molekule joda, koje su u otopini okružene molekulama heksana. To okruživanje molekula joda molekulama heksana ima za proces otapanja poseban značaj i naziva se '''solvatacija'''. Svako otapanje neke tvari u otapalu prate energetske promjene. Kod otapanja joda u heksanu najprije se energija troši na razbijanje kristalne strukture joda čime nastaju slobodne molekule joda, govorimo o [[Entalpija|entalpiji kristalne rešetke]]. Solvatacijom se energija oslobađa i govorimo o entalpiji solvatacije. Zbroj tih dviju entalpija određuje da li je proces otapanja [[Endotermni proces|endoterman]] ili [[Egzotermni proces|egzoterman]]:

:::::<math>\Delta_{otapanja}H=\Delta_{hidratacije}H +\Delta_{kris.res.} H</math>

Jod se slabo otapa u vodi jer između molekula joda i molekula vode ne dolazi do privlačenja, odnosno molekule joda se slabo hidratiziraju.<ref name="Hab"/>

==Izvori==

[[Kategorija:Opća kemija]]
[[Kategorija:Otopine]]

Solvatacija - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica