Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:11:35Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:11
Redak 32:		Redak 32:
	==Povijest==		==Povijest==
	[[Datoteka:The British Attack of Solovetsky Monastery.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Bombardiranje manastira tijekom [[Krimski rat\|Krimskog rata]] 1868. godine.]]		[[Datoteka:The British Attack of Solovetsky Monastery.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Bombardiranje manastira tijekom [[Krimski rat\|Krimskog rata]] 1868. godine.]]
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Kulturni i povijesni kompleksi na Soloveckim otocima		\|ime mjesta = Kulturni i povijesni kompleksi na Soloveckim otocima
	\|slika = Solovki lake.JPG		\|slika = Solovki lake.JPG

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T11:49:28Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 11:49
Redak 72:		Redak 72:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Solovki}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	* [http://www.360cities.net/image/holy-lake-lies-to-the-east-of-the-solovetsky-monastery Solovjecki manastir viđen sa Svetog jezera] Posjećeno 11. veljače 2011. {{eng oznaka}}		* [http://www.360cities.net/image/holy-lake-lies-to-the-east-of-the-solovetsky-monastery Solovjecki manastir viđen sa Svetog jezera] Posjećeno 11. veljače 2011. {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T06:51:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otok|
|Ime = Solovecki otoci
|zemljovid = [[Datoteka:White Sea map ru.png|250px|]]
|smještaj = [[Bijelo more]]
|otočje = Solovecki otoci
|koordinate = {{coord|65|05|N|35|53|E|type:isle}}
|država = [[Rusija]]
|gl.naselje = Solovki
|površina = 347
|obalna crta =
|stanovništvo = 900 (2007.)
|slika = [[Datoteka:Solovki3.JPG|250px|]]
}}
'''Solovecki otoci''' ([[ruski]]: Солове́цкие острова́, [[Pomori|pomorijski]]: Соловки́, [[Karelija|karelijski]]: ''Solokka'', [[Saami|saamijski]]: ''Suollek'') je najveće otočje u [[Bijelo more|Bijelom moru]], na ulazu u Onješki zaljev nasuprot [[Bjelomorsko-baltički kanal|Bjelomorsko-baltičkom kanalu]]. Nalaze se 64 km od [[Arhangelsk]]a i upravno pripadaju [[Rusija|ruskoj]] [[Arhangelska oblast|Arhangelskoj oblasti]].

Solovecko otočje, zajedno s polumjerom od 5 kilometara Bijelog mora oko njih, zaštićeno je rusko područje pod imenom "Solovecki povijesno-arhitektonski i prirodni muzejski rezervat". To se osobito odnosi na otok Solovki na kojemu se nalazi [[Soloveckij manastir]] iz 15. stoljeća, ali i druge otoke na kojima su crkve od 16. do 19. stoljeća. Zbog toga su Solovecki otoci 1992. godine upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].
[[Slika:BolshoiZayatskyLabyrinth.JPG|mini|lijevo|<center>Kameni labirint na otoku Veliki Zajacki]]
[[Datoteka:Solovetsky Monastery Uprising.jpg|mini|lijevo|<center>Sergej Miloradovič, Soloveska pobuna 1666. godine, 1855.]]

==Zemljopisne odlike==

Otočje čini više od 100 malenih [[otok]]a, od kojih su najvećih šest:
* Solovki (Veliki Solovecki) - 246 km ²
* Anzerski ili Anzer - 47 km ²
* Velika Muksalma - 17 km ²
* Mala Muksalma - 0,57 km ²
* Valiki Zajacki - 1,25 km ²
* Mali Zajacki - 1,02 km ²

Obala otočja je veoma razvedena i sačinjena od [[granit]]nih stijena i [[gnajs]]a. Reljef je [[brdo]]vit (najviša točka otoka je visoka 107 metara) i dijelom [[močvara]]n, a na otoku Veliki Solovki tu su i brojna [[jezero|jezera]] koje su monasi spojili mrežom [[kanal]]a. Otoci su većinom prekriveni [[bor]]ovima i [[jela]]ma.

==Povijest==
[[Datoteka:The British Attack of Solovetsky Monastery.jpg|mini|lijevo|<center>Bombardiranje manastira tijekom [[Krimski rat|Krimskog rata]] 1868. godine.]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Kulturni i povijesni kompleksi na Soloveckim otocima
|slika = Solovki lake.JPG
|godina = [[1992.]] <small>(16. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iv
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/632 632]
|država = {{ZD+X/R|RUS}}
}}
[[Datoteka:Prokudin-Gorsky 02039.jpg|mini|lijevo|<center>Manastir Svetog Trojstva na Velikom Soloveckom]]
Solovecki otoci su bili naseljeni još u [[mezolit]]u (oko 5. tisuljeća prije Krista), kada su klimatski uvjeti ovog područja bili mnogo povoljniji nego danas. Najnaseljeniji su bili u 3. tisućljeću pr. Kr. kada su izgrađena sela, svetišta i sustav navodnjavanja na otocima Anzeru i Velikom Zajackom. Na otoku Veliki Zajacki nalazi se 18 [[megalit]]skih spomenika u obliku [[kamen]]ih [[labirint]]a koji su tipični za sjevernu Europu, a ovdje su ponajbolje sačuvani; te više od 600 grobnih [[gromila]] i nekoliko megalitskih krugova i poravnjanja. Na Anzeru tu su samo 4 labirinta i 38 gromila, izgrađenih paralelno s morskom obalom.

Solovecki [[manastir]] su osnovali trojica monaha iz manastira Kirilo-Belozersk i Valaamskog manastira 1430-ih. S vremenom se proširo na sve otoke otočja, pa čak i nekoliko građevina na kopnu. God. 1478. pripao je [[Novgorodska kneževina|Novgorodskoj kneževini]] i naposlijetku [[Moskovska kneževina|Moskovskoj kneževini]]. Veliku gospodarsku reorganizaciju sproveo je opat Filip Količev polovicom 16. stoljeća. Ona je uključivala izgradnju putova, mljekare i povezivanje nekoliko jezera kanalima kako bi se osigurala slatka voda, ali i početak industrije opeka i keramike. On je zaslužan i za izgradnju nekih od najvažnijih vjerskih građevina na otocima. Kamena [[utvrda]] je izgrađena od 1582.-94. godine, nakon čega su Solovecki otoci postali gospodarsko, vjersko, vojno i kulturno središte cijele oblasti.

Iako je rabljen i kao zatvor za državne kriminalce, manastir je privlačio mnoge [[hodočasnik]]e. Manastir se pobunio protiv crkvenih reformi [[Patrijarh Nikon|patrijarha Nikona]], te ga je opsjedala [[ruska vojska]] od 1668.-76. godine. Nakon toga je manastir nastavio prosperirati i mnoge drvene građevine su zamijenjene kamenima. Solovecka utvrda je odbila mnoge napade tijekom [[Livonijski rat|Livonijskog rata]] (1558.-83.), Borbe za rusku krunu (17. st.), [[Krimski rat|Krimskog rata]] (19. st.) i [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] (20. st.). God. 1714., izgradnjom vojne utvrde na uću rijeke Dvine, Solovjecka utvrda je izgubila vojnu ulogu i postala je zatvorom.

Obrtništvo se prilagodilo drugim djelatnostima, kao što je ikonoslikarstvo, [[drvodjeljstvo]], [[drvorezbarstvo]] i [[litografija]], a manastiri na manjim otocima su postali trgovačka mjesta za trgovinu s ruskim gradovima, zbog čega se osuvremenila luka i izgrađena su mnoga skladišta. Manastir Makajev je postao botaničkim vrtom koji je opskrbljivao ruske gradove [[voće]]m iz [[staklenik]]a.

Napredak manastira je naglo obustavljen [[Oktobarska revolucija|Oktobarskom revolucijom]] kada je manastir ukinut i uspostavljena je Državna farma Solovki. Farma je ipak ukinuta 1923. godine kada su otoci postali logorom za političke i druge zatvorenike. Od 1939. do 1957. otoci su rabljeni i za pomorske vojne vježbe.

God. 19667. otvoren je muzej otoka, a 1990. obnovljen je manastir i vraćen ruskoj crkvi.

==Znamenitosti==
[[Datoteka:Solovetsky Monastery 2001.jpg|mini|245px|<center>Manastir Solovecki iz zraka]]
Najvažnija znamenitost [[Manastir]]a Solovecki je na otoku Veliki Solovecki. Sastoji se od tri dijela, središnji [[trg]] s kompleksom monumentalnih građevina, te južno u sjeverno dvorište posvećena domaćinskim aktivnostima i obrtima. Na središnjem trgu se nalazi Crkva Uzašašća u [[Veliki Novgorod|novgorodskom]] stilu s [[refektorij]]em i [[podrum]]ima, te Katedrala Kristova Preobraženja, [[Toranj]] (1776.-77.), Crkva sv. Nikole (1831.-33.) i Katedrala Svetog Trojstva, Zosima i Sabata (1859.). Sjeverno dvorište uključuje zgrade raznih obrta, poput ikonoslikarstva (osnovanog 1615.), krojača i obućara (1642.), skladišta, spavaonica opata upravitelja i podrum kožarskih presvlaka (17. st.). Na južnom dvorištu nalazi se staja, vodenica, praonica i kupatilo.

Utvrda iz 1594. godine je izgrađena od kamenih blokova; ima pet stranica s tornjem na svakom kutu, a zidovi su debeli 7 metara u osnovi. Manastirsko selo ima kapelu posvećenu sedmorici careva, hostel za hodočasnike, pristanište, hidro električnu postaju i druge industrijske instalacije.

Pored još četiri samostana na otoku Solovki, postoje i manastiri na drugim otocima: Manastir Trojstva iz 17. st. na otoku Azer, Manastir s kamenom lukom na Velikom Zajackom i Manastir Sv. Sergija na Velikoj Muksalmi iz 16. stoljeća.

<gallery>
Slika:Solovetsky monastyr maket.jpg|<center>Maketa kompleksa Manastira Solovecki
Slika:Gorskii 03961u.jpg|<center>Zidine utvrde Solovecki
Slika:Corner tower of the Trinity Cathedral in en-Solovetsky Monastery (Prokudin-Gorsky 20348).jpg|<center>Toranj na kutu
Slika:Golgofa Skete Solovki.jpg|<center>Manastir na Anzeru
Slika:Faust5.jpg|<center>Manastir Faustovo
</gallery>

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Solovki}}
{{izvori}}
* [http://www.360cities.net/image/holy-lake-lies-to-the-east-of-the-solovetsky-monastery Solovjecki manastir viđen sa Svetog jezera] Posjećeno 11. veljače 2011. {{eng oznaka}}

{{Svjetska baština u Rusiji}}

{{coord|65|05|N|35|53|E|type:isle|display=title}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Rusiji]]
[[Kategorija:Ruski otoci u Arktičkom oceanu]]
[[Kategorija:Otoci u Arktičkom oceanu (Europa)]]
[[Kategorija:Otočja]]

Solovecki otoci - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica