Solana Kreka - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Drezden' u 'Dresden'

2025-05-11T04:16:43Z

Zamjena teksta - 'Drezden' u 'Dresden'

←Starija inačica		Inačica od 11. svibanj 2025. u 04:16
Redak 8:		Redak 8:
	U dvadeset godina rada u pogonu iz Simin Hana i pogonu iz Kreke, koji su bili organizacijski spojeni i sa zajedničkom upravom, izgrađeno je ukupno 20 industrijskih kotlova. Godišnje su proizvodili 20.000 tona soli. Nakon otvaranja tih solana te [[slani bunar\|slanih bunara]] na Trnovcu i Hukalu austro-ugarske vlasti dale su zatrpati stari osmanski bunar. [[Bunar na Solnom trgu]] otkopan je arheološki 2003. i konzerviran.<ref name="solana"/>		U dvadeset godina rada u pogonu iz Simin Hana i pogonu iz Kreke, koji su bili organizacijski spojeni i sa zajedničkom upravom, izgrađeno je ukupno 20 industrijskih kotlova. Godišnje su proizvodili 20.000 tona soli. Nakon otvaranja tih solana te [[slani bunar\|slanih bunara]] na Trnovcu i Hukalu austro-ugarske vlasti dale su zatrpati stari osmanski bunar. [[Bunar na Solnom trgu]] otkopan je arheološki 2003. i konzerviran.<ref name="solana"/>

	Sol se jodirala samo na sedmom kotlu. Uoči Drugoga svjetskog rata planirala je obnova proizvodnje. Počelo se s gradnjom dviju proizvodnih hala za ukuhavanje slane vode i proizvodnju varene soli. Građevinski radovi su planirani vlastitim snagama. Oprema je naručena iz Njemačke, iz ~~Drezdena~~. Iz Praga je stigla šamotna opeka, brašno i automatska ležišta. Pri prijevozu je stradalo dosta opreme. Sačuvani dio prikupljen je poslije rata. Do [[Prva tuzlanska operacija NOVJ\|partizanskog]] zauzimanja Tuzle jeseni 1943. solana je normalno radila. Sol koju su proizveli odvozilo se na teritorij pod partizanskim nadzorom. U vrijeme partizanskog odlaska i osovinskog zauzimanja, solanski su radnici sabotirali pogon da se protivnik ne okoristi proizvodnjom. Porušili su četiri kotla, od 1 do 4. Minirali su ložišta ostalih kotlova, pa je potpuna stala proizvodnja soli. Ukupno su u NOB-u od 13 kotlova u solanama u Simin Hanu i Kreki, četiri su sasvim izgorila, a djelimice su oštećena dva kotla, 7 i 8. U rujnu 1944. nakon konačnog partizanskog zauzimanja Tuzle počelo je podizanje porušenih kotlova. Nakon konačnog istjerivanja ratnih neprijatelja, došla je temeljitija obnova, ali sa skromnim sredstvima. Stvaranjem nove države i solana je dobila ime "Solana Kreka u Tuzli". Novo poduzeće osnovano je rješenjem Ministarstva rudarstva FNRJ pov. br. 462/43/3 od 31. listopada 1946. godine. Registrireano je za djelatnosti proizvodnje slane vode i soli, prodaje soli za ljudsku prehranu i stočnu hranu i za reprodukciju. Solani je poslijeratnom raspodjelom dodijeljeno poljoprivredno dobro Hambara u Jeginovu Lugu kod Kalesije. Radnici su dobrovoljnim radom uzgajali goveda i svinje, te proizvodili kukuruz i pšenicu, voće i povrće za potrebe menze u Solani. Ukazom od 1951. sol se obvezno jodiralo radi zatiranja gušavosti. Rješenje u kratkom roku osmislio je majstor [[Kadrija Hajdarhodžić]] i uz vlastita rješenja uz minimalna ulaganja uređaj od domaće opreme i materijala napravljen je u vlastitoj radionici i već krajem 1951. svi kotlovi imali su taj uređaj, poslije primijenjen i na morskim solanama. Solana je dugo poslije zatvorena, a na 100. obljetnicu otvaranja prve Solane u Simin Hanu, Solana Kreka je pretvorena u [[Muzej solarstva]].<ref name="solana"/>		Sol se jodirala samo na sedmom kotlu. Uoči Drugoga svjetskog rata planirala je obnova proizvodnje. Počelo se s gradnjom dviju proizvodnih hala za ukuhavanje slane vode i proizvodnju varene soli. Građevinski radovi su planirani vlastitim snagama. Oprema je naručena iz Njemačke, iz Dresdena. Iz Praga je stigla šamotna opeka, brašno i automatska ležišta. Pri prijevozu je stradalo dosta opreme. Sačuvani dio prikupljen je poslije rata. Do [[Prva tuzlanska operacija NOVJ\|partizanskog]] zauzimanja Tuzle jeseni 1943. solana je normalno radila. Sol koju su proizveli odvozilo se na teritorij pod partizanskim nadzorom. U vrijeme partizanskog odlaska i osovinskog zauzimanja, solanski su radnici sabotirali pogon da se protivnik ne okoristi proizvodnjom. Porušili su četiri kotla, od 1 do 4. Minirali su ložišta ostalih kotlova, pa je potpuna stala proizvodnja soli. Ukupno su u NOB-u od 13 kotlova u solanama u Simin Hanu i Kreki, četiri su sasvim izgorila, a djelimice su oštećena dva kotla, 7 i 8. U rujnu 1944. nakon konačnog partizanskog zauzimanja Tuzle počelo je podizanje porušenih kotlova. Nakon konačnog istjerivanja ratnih neprijatelja, došla je temeljitija obnova, ali sa skromnim sredstvima. Stvaranjem nove države i solana je dobila ime "Solana Kreka u Tuzli". Novo poduzeće osnovano je rješenjem Ministarstva rudarstva FNRJ pov. br. 462/43/3 od 31. listopada 1946. godine. Registrireano je za djelatnosti proizvodnje slane vode i soli, prodaje soli za ljudsku prehranu i stočnu hranu i za reprodukciju. Solani je poslijeratnom raspodjelom dodijeljeno poljoprivredno dobro Hambara u Jeginovu Lugu kod Kalesije. Radnici su dobrovoljnim radom uzgajali goveda i svinje, te proizvodili kukuruz i pšenicu, voće i povrće za potrebe menze u Solani. Ukazom od 1951. sol se obvezno jodiralo radi zatiranja gušavosti. Rješenje u kratkom roku osmislio je majstor [[Kadrija Hajdarhodžić]] i uz vlastita rješenja uz minimalna ulaganja uređaj od domaće opreme i materijala napravljen je u vlastitoj radionici i već krajem 1951. svi kotlovi imali su taj uređaj, poslije primijenjen i na morskim solanama. Solana je dugo poslije zatvorena, a na 100. obljetnicu otvaranja prve Solane u Simin Hanu, Solana Kreka je pretvorena u [[Muzej solarstva]].<ref name="solana"/>
	Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasilo je staru solanu Kreka, Muzej soli s pokretnom baštinom, kompleks solnih bunara sa crpnom postajom i solni bunar iz osmanskog razdoblja [[Nacionalni spomenik BiH\|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref>[https://www.faktor.ba/vijest/faktor-u-posjeti-jedinom-muzeju-soli-u-bih-iz-neolitskih-tava-do-bosanskih-stolova-foto-166875 Faktor.ba] S. Karić: ''Faktor u posjeti jedinom Muzeju soli u BiH: Iz neolitskih tava do bosanskih stolova (FOTO)'', 15. veljače 2016. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)</ref>		Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasilo je staru solanu Kreka, Muzej soli s pokretnom baštinom, kompleks solnih bunara sa crpnom postajom i solni bunar iz osmanskog razdoblja [[Nacionalni spomenik BiH\|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref>[https://www.faktor.ba/vijest/faktor-u-posjeti-jedinom-muzeju-soli-u-bih-iz-neolitskih-tava-do-bosanskih-stolova-foto-166875 Faktor.ba] S. Karić: ''Faktor u posjeti jedinom Muzeju soli u BiH: Iz neolitskih tava do bosanskih stolova (FOTO)'', 15. veljače 2016. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)</ref>

WikiSysop: bnz

2022-03-24T21:25:08Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 21:25
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Solana Kreka'''-->'''~~Rudnik soli''', [[solana]] u [[Kreka\|Kreki]]		Rudnik soli''', [[solana]] u [[Kreka\|Kreki]]

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T03:53:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Rudnik soli''', [[solana]] u [[Kreka|Kreki]]

== Povijest ==
Datira od [[1891.]] godine. Otvaranju je prethodilo oslobađanje Bosne i Hercegovine od osmanske vlasti 1878. godine i dolazak industrijalizacije i povratak zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom. Već 1880. godine Austro-Ugarska proglasila je [[državni monopol]] nad solju nakon čega 1885. sagrađena [[solana Simin Han]] te sve do danas [[Solana Tuzla]] neprekidno proizvodi i posluje sve do danas i bila je nosač razvoja cijelog kraja.<ref name="solana">(boš.) [http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana Tuzla] Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 10, 12-13, 16, 57, 81, 83, 102-2</ref> Za potrebe Solane u Simin Hanu otvoren je 1884. [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|rudnik mrkog ugljena]] u Kreki, isprva kao dio Solane u Simin Hanu, za čije je potrebe vađen mrki ugljen.<ref name="Rudnici Kreka - Povijest">(boš.) [https://www.kreka.ba/index.php/istorijat Rudnici "Kreka" Tuzla] ''Istorijat'' (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref>

Istraživanja su nastavljena na brdu Trnovcu. Rezultati su bili dobri, što je motiviralo austro-ugarske vlasti pripremati izgradnju još jedne solane. Pogon u Kreki otvoren je jeseni [[1891.]] godine. Proizvodnja je krenula sljedeće godine. Kad se projektiralo ovu solanu, primijenilo se rezultate pokusne industrijske proizvodnje soli s jednim kotaoom na Trnovcu. Nova solana u Kreki bila je suvremenija od one u Simin Hanu. Proširena je [[briketana]] za proizvodnju soli za ljudsku i stočnu ishranu. U dvama se sabirnim drvenim spremnicima ukupne obujma oko 194 prostorna metra skupljala voda s Trnovca. Krečanska je solana bila opremljena četirima kotlovima, a do 1905. su sagrađeni su peti i šesti, poslije sedmi, osmi i deveti kotao.

U dvadeset godina rada u pogonu iz Simin Hana i pogonu iz Kreke, koji su bili organizacijski spojeni i sa zajedničkom upravom, izgrađeno je ukupno 20 industrijskih kotlova. Godišnje su proizvodili 20.000 tona soli. Nakon otvaranja tih solana te [[slani bunar|slanih bunara]] na Trnovcu i Hukalu austro-ugarske vlasti dale su zatrpati stari osmanski bunar. [[Bunar na Solnom trgu]] otkopan je arheološki 2003. i konzerviran.<ref name="solana"/>

Sol se jodirala samo na sedmom kotlu. Uoči Drugoga svjetskog rata planirala je obnova proizvodnje. Počelo se s gradnjom dviju proizvodnih hala za ukuhavanje slane vode i proizvodnju varene soli. Građevinski radovi su planirani vlastitim snagama. Oprema je naručena iz Njemačke, iz Drezdena. Iz Praga je stigla šamotna opeka, brašno i automatska ležišta. Pri prijevozu je stradalo dosta opreme. Sačuvani dio prikupljen je poslije rata. Do [[Prva tuzlanska operacija NOVJ|partizanskog]] zauzimanja Tuzle jeseni 1943. solana je normalno radila. Sol koju su proizveli odvozilo se na teritorij pod partizanskim nadzorom. U vrijeme partizanskog odlaska i osovinskog zauzimanja, solanski su radnici sabotirali pogon da se protivnik ne okoristi proizvodnjom. Porušili su četiri kotla, od 1 do 4. Minirali su ložišta ostalih kotlova, pa je potpuna stala proizvodnja soli. Ukupno su u NOB-u od 13 kotlova u solanama u Simin Hanu i Kreki, četiri su sasvim izgorila, a djelimice su oštećena dva kotla, 7 i 8. U rujnu 1944. nakon konačnog partizanskog zauzimanja Tuzle počelo je podizanje porušenih kotlova. Nakon konačnog istjerivanja ratnih neprijatelja, došla je temeljitija obnova, ali sa skromnim sredstvima. Stvaranjem nove države i solana je dobila ime "Solana Kreka u Tuzli". Novo poduzeće osnovano je rješenjem Ministarstva rudarstva FNRJ pov. br. 462/43/3 od 31. listopada 1946. godine. Registrireano je za djelatnosti proizvodnje slane vode i soli, prodaje soli za ljudsku prehranu i stočnu hranu i za reprodukciju. Solani je poslijeratnom raspodjelom dodijeljeno poljoprivredno dobro Hambara u Jeginovu Lugu kod Kalesije. Radnici su dobrovoljnim radom uzgajali goveda i svinje, te proizvodili kukuruz i pšenicu, voće i povrće za potrebe menze u Solani. Ukazom od 1951. sol se obvezno jodiralo radi zatiranja gušavosti. Rješenje u kratkom roku osmislio je majstor [[Kadrija Hajdarhodžić]] i uz vlastita rješenja uz minimalna ulaganja uređaj od domaće opreme i materijala napravljen je u vlastitoj radionici i već krajem 1951. svi kotlovi imali su taj uređaj, poslije primijenjen i na morskim solanama. Solana je dugo poslije zatvorena, a na 100. obljetnicu otvaranja prve Solane u Simin Hanu, Solana Kreka je pretvorena u [[Muzej solarstva]].<ref name="solana"/>
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasilo je staru solanu Kreka, Muzej soli s pokretnom baštinom, kompleks solnih bunara sa crpnom postajom i solni bunar iz osmanskog razdoblja [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref>[https://www.faktor.ba/vijest/faktor-u-posjeti-jedinom-muzeju-soli-u-bih-iz-neolitskih-tava-do-bosanskih-stolova-foto-166875 Faktor.ba] S. Karić: ''Faktor u posjeti jedinom Muzeju soli u BiH: Iz neolitskih tava do bosanskih stolova (FOTO)'', 15. veljače 2016. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Simin Han]]
[[Kategorija:Rudnici u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Rudnici soli]]