Soja - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 22:01, 6. rujan 2025.

2025-09-06T22:01:13Z

←Starija inačica		Inačica od 6. rujan 2025. u 22:01
Redak 26:		Redak 26:

	== Hrvatska ==		== Hrvatska ==
	U Hrvatskoj je merkantilna proizvodnja soje do 2000. u prosjeku bila od 20.000 - 30.000 ha. 2023. godine iznosila je 90.670 ha. Površine pod sjemenskim usjevima soje također su porasle i 2024. su iznosile 7.798,99 ha. Iste godine certificirane <ref>Bez genetski modificiranih organizama. </ref> količine sjemena soje bile su 11.332 tona, po čemu je RH bila druga u EU. Glede domaće potražnje za sojinim sjemenom, domaća ju proizvodnja zadovoljava i uz to se zbog visoke kakvoće 20-30 posto sojina sjemena izvozi. Jedina je <ref>I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/gastro/hrvatska-druga-u-eu-po-certificiranim-kolicinama-soje/246896 ''Hrvatska druga u EU po certificiranim količinama soje '']. Dalmatinski portal. 6. rujna 2025. Pristupljeno 6. rujna 2025. </ref> uz [[lucerna\|lucernu]], drugu [[strna žitarica\|strnu žitaricu]] u kojoj je Hrvatska samodostatna u proizvodnji sjemena. Hrvatska proizvodnja sjemenskog [[kukuruz]]a pokriva 50 do 60% domaćih potreba. Dok je Hrvatska po proizvodnji sjemena za soju druga u EU, po [[pšenoraž]]i je šesta, po ozimoj [[pšenica\|pšenici]] i [[ječam\|ječmu]] je deveta te po [[kukuruz]]u je jedanaesta.<ref>Martina Popić/agroklub: [https://poduzetnistvo.org/news/hrvatska-druga-u-eu-po-proizvodnji-sjemena-soje-a-u-cemu-smo-samodostatni ''Hrvatska druga u EU po proizvodnji sjemena soje, a u čemu smo samodostatni '']. poduzetnistvo.org. 30. lipnja 2022. Pristupljeno 6. rujna 2025.</ref>		U Hrvatskoj je merkantilna proizvodnja soje do 2000. u prosjeku bila od 20.000 - 30.000 ha. 2023. godine iznosila je 90.670 ha. Površine pod [[sjemenarstvo\|sjemenskim]] usjevima soje također su porasle i 2024. su iznosile 7.798,99 ha. Iste godine certificirane <ref>Bez genetski modificiranih organizama. </ref> količine sjemena soje bile su 11.332 tona, po čemu je RH bila druga u EU. Glede domaće potražnje za sojinim sjemenom, domaća ju proizvodnja zadovoljava i uz to se zbog visoke kakvoće 20-30 posto sojina sjemena izvozi. Jedina je <ref>I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/gastro/hrvatska-druga-u-eu-po-certificiranim-kolicinama-soje/246896 ''Hrvatska druga u EU po certificiranim količinama soje '']. Dalmatinski portal. 6. rujna 2025. Pristupljeno 6. rujna 2025. </ref> uz [[lucerna\|lucernu]], drugu [[strna žitarica\|strnu žitaricu]] u kojoj je Hrvatska samodostatna u proizvodnji sjemena. Hrvatska proizvodnja sjemenskog [[kukuruz]]a pokriva 50 do 60% domaćih potreba. Dok je Hrvatska po proizvodnji sjemena za soju druga u EU (ispred Hrvatske 2022. bila je Italija.), po [[pšenoraž]]i je šesta, po ozimoj [[pšenica\|pšenici]] i [[ječam\|ječmu]] je deveta te po [[kukuruz]]u je jedanaesta.<ref>Martina Popić/agroklub: [https://poduzetnistvo.org/news/hrvatska-druga-u-eu-po-proizvodnji-sjemena-soje-a-u-cemu-smo-samodostatni ''Hrvatska druga u EU po proizvodnji sjemena soje, a u čemu smo samodostatni '']. poduzetnistvo.org. 30. lipnja 2022. Pristupljeno 6. rujna 2025.</ref>

			Soja je 2020-ih činila gotovo trećinu (31 posto) ukupne [[deforestacija\|deforestacije]] koja se kroz poljodjelske proizvode uvozi u EU, a sama EU je bila druga najveća uvoznica proizvoda povezanih s [[krčenje šuma\|krčenjem šuma]] na globalnoj razini. Više od 2/3 uvoza u EU dolazi iz Južne Amerike, gdje su [[šuma\|šume]] i ini vrijedni [[ekosustav]]i pretvoreni u [[poljodjelsko zemljište]]. <ref>Dinka Bogunović: [https://www.agroklub.com/sumarstvo/sto-za-proizvodace-soje-donosi-nova-uredba-o-deforestaciji-tvrtke-zabrinute-odredbe-nejasne/96025/ ''Što za proizvođače soje donosi nova uredba o deforestaciji? Tvrtke zabrinute, odredbe nejasne '']. Agroklub. 22. svibnja 2024. Pristupljeno 6. rujna 2025.</ref>
	~~Ispred Hrvatske~~ u ~~proizvodnji sojina sjemena 2022~~. ~~bila je Italija~~.

	== Vrste ==		== Vrste ==
Redak 60:		Redak 59:
	# ''[[Glycine tabacina]]'' <small>(Labill.) Benth.</small>		# ''[[Glycine tabacina]]'' <small>(Labill.) Benth.</small>
	# ''[[Glycine tomentella]]'' <small>Hayata</small>		# ''[[Glycine tomentella]]'' <small>Hayata</small>

	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}



	[[Kategorija:Phaseoleae]]		[[Kategorija:Phaseoleae]]

Suradnik10 u (test) 21:54, 6. rujan 2025.

2025-09-06T21:54:37Z

←Starija inačica		Inačica od 6. rujan 2025. u 21:54
Redak 24:		Redak 24:
	}}		}}
	'''''Soja''''' ([[Latinski jezik\|lat.]] ''Glycine''), biljni rod iz porodice [[Mahunarke\|mahunarki]] porijeklom iz jugoistočne Azije i Australije<ref>[http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30007039-2 Plants of the World online] pristupljeno 20. studenog 2018</ref>. Najznačajnija među njima u ljudskoj prehrani je ''[[Glycine max]]'' .		'''''Soja''''' ([[Latinski jezik\|lat.]] ''Glycine''), biljni rod iz porodice [[Mahunarke\|mahunarki]] porijeklom iz jugoistočne Azije i Australije<ref>[http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30007039-2 Plants of the World online] pristupljeno 20. studenog 2018</ref>. Najznačajnija među njima u ljudskoj prehrani je ''[[Glycine max]]'' .

			== Hrvatska ==
			U Hrvatskoj je merkantilna proizvodnja soje do 2000. u prosjeku bila od 20.000 - 30.000 ha. 2023. godine iznosila je 90.670 ha. Površine pod sjemenskim usjevima soje također su porasle i 2024. su iznosile 7.798,99 ha. Iste godine certificirane <ref>Bez genetski modificiranih organizama. </ref> količine sjemena soje bile su 11.332 tona, po čemu je RH bila druga u EU. Glede domaće potražnje za sojinim sjemenom, domaća ju proizvodnja zadovoljava i uz to se zbog visoke kakvoće 20-30 posto sojina sjemena izvozi. Jedina je <ref>I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/gastro/hrvatska-druga-u-eu-po-certificiranim-kolicinama-soje/246896 ''Hrvatska druga u EU po certificiranim količinama soje '']. Dalmatinski portal. 6. rujna 2025. Pristupljeno 6. rujna 2025. </ref> uz [[lucerna\|lucernu]], drugu [[strna žitarica\|strnu žitaricu]] u kojoj je Hrvatska samodostatna u proizvodnji sjemena. Hrvatska proizvodnja sjemenskog [[kukuruz]]a pokriva 50 do 60% domaćih potreba. Dok je Hrvatska po proizvodnji sjemena za soju druga u EU, po [[pšenoraž]]i je šesta, po ozimoj [[pšenica\|pšenici]] i [[ječam\|ječmu]] je deveta te po [[kukuruz]]u je jedanaesta.<ref>Martina Popić/agroklub: [https://poduzetnistvo.org/news/hrvatska-druga-u-eu-po-proizvodnji-sjemena-soje-a-u-cemu-smo-samodostatni ''Hrvatska druga u EU po proizvodnji sjemena soje, a u čemu smo samodostatni '']. poduzetnistvo.org. 30. lipnja 2022. Pristupljeno 6. rujna 2025.</ref>


			Ispred Hrvatske u proizvodnji sojina sjemena 2022. bila je Italija.

	== Vrste ==		== Vrste ==
	# ''[[Glycine albicans]]'' <small>Tindale & Craven</small>		# ''[[Glycine albicans]]'' <small>Tindale & Craven</small>

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T09:55:00Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 09:55
Redak 56:		Redak 56:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~{{commonscat\|Glycine}}~~
	~~{{wikispecies\|Glycine}}~~
	[[Kategorija:Phaseoleae]]		[[Kategorija:Phaseoleae]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-02T05:59:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja =lightgreen
| naziv =''Soja''
| slika = Glycine latrobeana (24879562262).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis =''Glycine latrobeana''
| status =
| regnum =[[Plantae]]
| divisio =[[Tracheophyta]]
| classis =[[Magnoliopsida]]
| ordo =[[fabales]]
| familia =[[Fabaceae]]
| subfamilia =[[Faboideae]]
| tribus = [[Phaseoleae]]
| subtribus =[[Glycininae]]
| genus = '''''Glycine'''''
| genus_autorstvo =[[Willd.]]
| species =
| subspecies =
| dvoimeno =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Soja''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Glycine''), biljni rod iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]] porijeklom iz jugoistočne Azije i Australije<ref>[http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30007039-2 Plants of the World online] pristupljeno 20. studenog 2018</ref>. Najznačajnija među njima u ljudskoj prehrani je ''[[Glycine max]]'' .
== Vrste ==
# ''[[Glycine albicans]]'' Tindale & Craven
# ''[[Glycine aphyonota]]'' B.E.Pfeil
# ''[[Glycine arenaria]]'' Tindale
# ''[[Glycine argyrea]]'' Tindale
# ''[[Glycine canescens]]'' F.J.Herm.
# ''[[Glycine clandestina]]'' J.C.Wendl.
# ''[[Glycine curvata]]'' Tindale
# ''[[Glycine cyrtoloba]]'' Tindale
# ''[[Glycine dolichocarpa]]'' Tateishi & H.Ohashi
# ''[[Glycine falcata]]'' Benth.
# ''[[Glycine gracei]]'' B.E.Pfeil & Craven
# ''[[Glycine hirticaulis]]'' Tindale & Craven
# ''[[Glycine koidzumii]]'' Ohwi
# ''[[Glycine lactovirens]]'' Tindale & Craven
# ''[[Glycine latifolia]]'' (Benth.) Newell & T.Hymowitz
# ''[[Glycine latrobeana]]'' (Meisn.) Benth.
# ''[[Glycine max]]'' (L.) Merr.
# ''[[Glycine microphylla]]'' (Benth.) Tindale
# ''[[Glycine montis-douglas]]'' B.E.Pfeil & Craven
# ''[[Glycine peratosa]]'' B.E.Pfeil & Tindale
# ''[[Glycine pindanica]]'' Tindale & Craven
# ''[[Glycine pullenii]]'' B.E.Pfeil, Tindale & Craven
# ''[[Glycine remota]]'' M.D.Barrett & R.L.Barrett
# ''[[Glycine rubiginosa]]'' Tindale & B.E.Pfeil
# ''[[Glycine stenophita]]'' B.E.Pfeil & Tindale
# ''[[Glycine syndetika]]'' B.E.Pfeil & Craven
# ''[[Glycine tabacina]]'' (Labill.) Benth.
# ''[[Glycine tomentella]]'' Hayata
== Izvori ==
{{izvori}}

{{commonscat|Glycine}}
{{wikispecies|Glycine}}
[[Kategorija:Phaseoleae]]