WikiSysop: bnz

2022-03-24T21:20:08Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 21:20
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sofisti'''-->'''~~Sofisti''', filozofska škola koja djeluje u klasično doba [[Stara Grčka\|starogrčke]] [[kultura\|kulture]], u 5. i 4. stoljeću pr. Kr. U središte proučavanja stavljaju čovjeka i [[antropologija\|antropološke]] filozofske probleme. Najpoznatiji predstavnik je [[Protagora]] (481.-411.).		Sofisti''', filozofska škola koja djeluje u klasično doba [[Stara Grčka\|starogrčke]] [[kultura\|kulture]], u 5. i 4. stoljeću pr. Kr. U središte proučavanja stavljaju čovjeka i [[antropologija\|antropološke]] filozofske probleme. Najpoznatiji predstavnik je [[Protagora]] (481.-411.).

	==Djelovanje==		==Djelovanje==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T04:56:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Sofisti''', filozofska škola koja djeluje u klasično doba [[Stara Grčka|starogrčke]] [[kultura|kulture]], u 5. i 4. stoljeću pr. Kr. U središte proučavanja stavljaju čovjeka i [[antropologija|antropološke]] filozofske probleme. Najpoznatiji predstavnik je [[Protagora]] (481.-411.).

==Djelovanje==
Javljaju se u 5. stoljeću prije Krista, osobito u [[Atena (polis)|Ateni]], kad atenska [[Robovlasništvo|robovlasnička]] [[demokracija]] dostiže svoj vrhunac. Veoma obrazovani, dobri govornici, sofisti izlaze iz zatvorenih škola na trgove i u javnost. Ne zastupajući jedinstven filozofski nazor, istražuju na različite načine duhovne čovjekove djelatnosti, njegovo mišljenje i htijenje. Bave se problemima [[Psihologija|psihologije]], spoznajne teorije, [[Etika|etike]], [[Politika|politike]], retorike, dijalektike, [[Lingvistika|lingvistike]], [[Religija|religije]] i [[Ekonomija|ekonomije]], ostavljajući uglavnom po strani do tada vladajući interes za proučavanje [[Priroda|prirode]]. Najčešće zauzimaju kritički i [[skepticizam|skeptički]] stav prema tradicionalnim oblicima života i mišljenja te problematiziraju gnoseološke i etičke pojmove istinitog, općevažnog i ispravnog.

Sofisti se međusobno razlikuju kako po znanju, izvornosti misli i istraživačkom duhu tako i po svojim moralnim i općeljudskim kvalitetama. Stariji sofisti u stvari su nositelji novog duha u grčkoj filozofiji, mlađi su uglavnom nastavljači, a često samo prazni retori koji su za novac prodavali znanje o tome kako se svaka stvar može braniti i napadati, potvrđivati i negirati.

==Pripadnici==
Duhovni vođa sofistike i najoriginalniji mislilac njene starije faze jest '''[[Protagora]]''' iz Abdere. Čovjeka je stavio u središte filozofskog istraživanja i svojom poznatom izrekom "''Čovjek je mjerilo svih stvari, onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu''"<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50733 LZMK, Hrvatska enciklopedija: ''Protagora''] (pristupljeno 28. studenog 2017.)</ref> odredio osnovni stav sofista uopće. '''[[Gorgija]]''' iz Leonta; najveći retor među sofistima. Zastupao je neku vrstu spoznajno-teoretskog [[nihilizam|nihilizma]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22711 LZMK, Hrvatska enciklopedija: ''Gorgija''] (pristupljeno 28. studenog 2017.)</ref> svojim stavom :"''Ništa ne postoji, a kad bi postojalo ne bi se dalo spoznati; konačno, i kad bi se spoznalo, ne bi se dalo priopćiti''". '''[[Prodik]]''' iz Keja se bavi jezičnim problemima (sinonimika), a u etičkim nazorima ističe načelo rada (etika volje).

'''[[Hipija]]''' iz Elide je istaknuti polihistor, koji je prvi utvrdio suprotnost između prirode i zakona koji su po njemu djelo ljudskog dogovora ili konvencije. '''[[Kritija]]''' iz Atene raspravlja o podrijetlu religije i tvrdi da su bogove izmislili vladari da bi lakše vladali. '''[[Kalikle]]''' iz Aharne postavlja tezu prava jačega i smatra da je jedina razlika među ljudima razlika između jakih i slabih. '''[[Trazimah]]''' iz Halkedona u svom etičko-političkom učenju zastupa mišljenje da je pravednost korist jačega. '''[[Alkidamant]]''' iz Eleje ustaje protiv ropstva ("''Nikoga priroda nije učinila robom''"), dok je '''[[Likofron]]''' teoretičar države koji anticipira moderne teorije ugovora.

==Utjecaj==
Sofističkom se [[relativizam|relativizmu]] prvi radikalno suprotstavio [[Sokrat]]. [[Platon]] i [[Aristotel]] zauzeli su također negativan stav prema sofistima, te pod njihovim utjecajem riječ "sofist" poprima značenje prodavača lažne mudrosti.<ref>Robert Blažević, ''Uvod u povijest filozofije'', Izdavački centar Rijeka, 2011., str. 37. {{ISBN|978-953-6939-63-3}}</ref> Takvo se mišljenje uglavnom zadržalo sve do romantizma, kada ih [[Hegel]] početkom 19. stoljeća odlučno rehabilitira i pozitivno valorizira njihov doprinos povijesti filozofije.<ref>Boris Kalin, ''Povijest filozofije'', Školska knjiga, Zagreb, 1999., str. 89. {{ISBN|953-0-20424-8}}</ref> Sofisti su svojim skepticizmom omogućili pojavu novijih strujanja u filozofiji i etici, razvili kritičko-ispitivački i znanstveni duh. Smatra ih se prvim prosvjetiteljima u povijesti čovječanstva.<ref>Robert Blažević, ''Uvod u povijest filozofije'', Izdavački centar Rijeka, 2011., str. 38. {{ISBN|978-953-6939-63-3}}</ref>

Njihova djelatnost ima prvorazredno značenje za razvitak antičke demokracije i političke teorije uopće. Upravo su sofisti, za razliku od shvaćanja raznih mudraca Orijenta, prvi koji su društvene zakone smatrali ljudskim djelom, poduzeli njihovo najsvestranije ispitivanje prema mjeri samog čovjeka i razvili svijest o potrebi da svi ljudi politički djeluju.

==Vidi još==
*[[Sofizam]]

==Izvori==
{{izvori}}

{{Predsokratovci}}

[[Kategorija:Sofisti| ]]
[[Kategorija:Antičke filozofske škole]]

Sofisti - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica