Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:23:16Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:23
Redak 30:		Redak 30:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Commons\|Snow}}~~


	[[Kategorija:Padaline]]		[[Kategorija:Padaline]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T11:13:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:SnowflakesWilsonBentley.jpg|mini|Mikrofotografije kristala iz [[pahuljica]] snijega|221x221px]]
'''Snijeg''' je [[oborina]] u čvrstom stanju. Nastaje očvršćenjem vodene pare u oblik razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima. Kod
temperature više od -10°C [[kristal]]i su obično slijepljeni u [[pahulja|pahuljice]] tankom prevlakom tekuće vode. Oblici kristala su različiti te se mogu pojavljivati u vidu heksagonalnih pločica, trokuta, prizmi, ili kao razgranati kristali.
U [[Meteorologija |meteorologiji]] se smatra snježnim onaj dan kad je bar polovica vidljivog [[tlo|tla]] pokrivena snježnim pokrovom. Snježni je pokrov loš vodič [[toplina|topline]]; između pojedinih kristala snijega ima zraka, koji štiti tlo od prejakog ohlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.

== Kristali ==
Tijekom padanja iz [[oblak]]a prema tlu, [[Kristal|kristalčići]] se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s [[kiša|kišnim]] kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između [[kristal]]a i pahuljica nalaze se praznine ispunjene [[zrak]]om. Kad snijeg padne na [[tlo]], zrak ostaje zarobljen između [[kristal]]a, pa se zato čuje zvuk kad gazimo po netaknutom snijegu. [[Zvuk]] ovisi o [[temperatura|temperaturi]], ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi [[zrak]].

[[Datoteka:BrockenSnowedTrees.jpg|mini|desno|Snježni krajolik|233x233px]]
== Veličina snježnih pahuljica ==
Većina [[pahuljica]] ima [[promjer]] oko 2 [[centimetar|cm]]. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 [[centimetar|cm]] u promjeru. Za to su potrebne [[temperatura|temperature]] [[zrak]]a oko nule, lagani [[vjetar]] i nestabilna [[atmosfera]] uz usmjereno strujanje [[tekućina]] i [[plin]]ova.

Vidljiva [[sunce|sunčeva]] [[svjetlost]] je bijele boje. Većina stvari u [[priroda|prirodi]] upijaju dio sunčeve svjetlosti koja im daje njihovu [[boja|boju]]. Snijeg, međutim, odbija (reflektira) većinu sunčevog svjetla. S obzirom na to da snijeg ima puno malih [[kristal]]a, sunčeva [[svjetlost]] se uspješno odbija, poput malih zrcalčića.

== Uvjeti za snijeg ==
[[Datoteka:Snow crystals.png|230px|minijatura|desno|Kristali snijega pod elektronskim mikroskopom.]]
Istraživanja pokazuju da nikad nije prehladno za padanje snijega. Može sniježiti i na iznimno niskim [[temperatura]]ma [[zrak]]a ako postoji [[vlaga]] i dizanje ili hlađenje zraka. Točno je da snijeg najčešće pada na [[temperatura|temperaturi]] [[zrak]]a oko 0°C jer topliji [[zrak]] može sadržavati više [[vlaga|vlage]].
Svježe napadali snijeg sadrži i do 95% zarobljenog [[zrak]]a.

Čisti snijeg je zasigurno jestiv. U [[grad]]skim područjima snijeg može biti zagađen pa se ne bi trebao jesti, no ni tada vjerojatno ne bi imao većih posljedica za [[zdravlje]] onih koji ga jedu. Ponekad snijeg može sadržavati [[alga|alge]] koje mu daju crvenkastu [[boja|boju]]. Taj snijeg je jestiv, a oni koji su ga probali čak kažu da ima dobar okus.

Iako se grmljavina zimi pojavljuje puno rjeđe nego [[ljeto|ljeti]], moguće je da pada snijeg i grmi istovremeno. U prosjeku jedan dan godišnje pada snijeg i grmi. Kad pada snijeg, češće grmi u obalnom području nego u unutrašnjosti.

== Literatura ==
* ''Opća enciklopedija JLZ'' svezak 7. Zagreb, 1981.

== Vidi i: ==
* [[Snjegović]]

== Vanjske poveznice ==

{{Commons|Snow}}

[[Kategorija:Padaline]]

Snijeg - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica