WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

2021-12-16T23:46:16Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

←Starija inačica		Inačica od 16. prosinac 2021. u 23:46
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Slovenci'''-->{{~~Etnička~~ grupa		<!--'''Slovenci'''-->{{Infookvir etnička grupa
	\| ime = Slovenci		\| ime = Slovenci
	\| slika = [[Datoteka:Ivan Grohar - Portrait of France Preseren.jpg\|90px\|]][[Datoteka:Ivan Cankar.jpg\|85px]]		\| slika = [[Datoteka:Ivan Grohar - Portrait of France Preseren.jpg\|90px\|]][[Datoteka:Ivan Cankar.jpg\|85px]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-01T22:09:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Etnička grupa
| ime = Slovenci
| slika = [[Datoteka:Ivan Grohar - Portrait of France Preseren.jpg|90px|]][[Datoteka:Ivan Cankar.jpg|85px]]
| opis slike = [[France Prešeren]], [[Ivan Cankar]]
| populacija = '''2.5 milijuna'''
| regije = {{ZD+X/S|SLO}} 1,631,363 (2002.)<ref>[http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=15]</ref>
| regija1 = {{ZD+X/S|SAD}}
| pop1 = 176,691 (2000.)
| ref1 = <ref>[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf]</ref>
| regija2 = {{ZD+X/I|ITA}}
| pop2 = 83,000-100,000
| ref2 = <ref name="atlas">Zupančič, Jernej (author), Orožen Adamič, Milan (photographer), Filipič, Hanzi (photographer): ''Slovenci po svetu''. In publication: ''Nacionalni atlas Slovenije'' (Kartografsko gradivo) / Inštitut za geografijo, Geografski inštitut Antona Melika. Ljubljana: Rokus, 2001. COBISS 18593837</ref><ref>[http://www.zrc-sazu.si/ZGDS/glasgow/16.pdf]</ref>
| regija3 = {{ZD+X/A|ARG}}
| pop3 = 30,000
| ref3 = <ref name="atlas"/><ref>[http://www.zrc-sazu.si/ZGDS/glasgow/16.pdf]</ref>
| regija4 = {{ZD+X/K|KAN}}
| pop4 = 29,000
| ref4 = <ref>[http://www12.statcan.ca/english/census01/products/highlight/ETO/Table1.cfm?Lang=E&T=501&GV=1&GID=0]</ref>
| regija5 = {{ZD+X/A|AUT}}
| pop5 = 24,855
| ref5 = <ref>[http://www.statistik.at/gz/umgangssprache1.pdf]</ref>
| regija6 = {{ZD+X/N|NJE}}
| pop6 = 21,759 (2003.)
| ref6 = <ref>[http://www.destatis.de/basis/e/bevoe/bevoetab10.htm]</ref>
| regija7 = {{ZD+X/A|AUS}}
| pop7 = 20,000 (1999.)
| ref7 = <ref>[http://elecpress.monash.edu.au/pnp/free/pnpv7n4/v7n4_3price.pdf]</ref>
| regija8 = {{ZD+X/H|HRV}}
| pop8 = 13,173 (2001.)
| ref8 = <ref>[http://www.dzs.hr/Eng/Census/census2001.htm]</ref>
| regija9 = {{ZD+X/S|SRB}}
| pop9 = 5,104 (2002.)
| ref9 = <ref>[http://www.statserb.sr.gov.yu/zip/esn31.pdf]</ref>
| regija10 = {{ZD+X/F|FRA}}
| pop10 = 4,000
| ref10 = <ref name="zbornik"/>
| regija11 = {{ZD+X/Š|ŠVE}}
| pop11 = 4,000
| ref11 = <ref name="zbornik"/>
| regija12 = {{ZD+X/M|MAĐ}}
| pop12 = 3,180
| ref12 = <ref>[http://www.nepszamlalas.hu/eng/volumes/18/tables/load1_28.html]</ref>
| regija13 = {{ZD+X/U|URU}}
| pop13 = 2,000-3,000
| ref13 = <ref name="zbornik"/>
| regija14 = {{ZD+X/N|NIZ}}
| pop14 = 1,000-2,000
| ref14 = <ref>[http://www.justitie.nl/Images/Etnische_Groeperingen_tcm74-31515.pdf]</ref>
| regija15 = {{ZD+X/Š|ŠVI}}
| pop15 = 1,601
| ref15 = <ref>[http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/fr/index/themen/bevoelkerung/sprachen__religionen/blank/medienmitteilungen.Document.24786.html]</ref>
| regija16 = {{ZD+X/B|BEL}}
| pop16 = 1,500
| ref16 = <ref name="zbornik"/>
| regija17 = {{ZD+X/B|BRA}}
| pop17 = 1,500
| ref17 = <ref name="zbornik"/>
| regija18 = {{ZD+X/V|VEN}}
| pop18 = 1,000
| ref18 = <ref name="zbornik"/>
| regija19 = {{ZD+X/C|CG}}
| pop19 = 415 (2003.)
| ref19 =
| regija20 = {{ZD+X/M|MAK}}
| pop20 = 403 (1994.)
| ref20 = <ref name="zbornik">Trebše-Štolfa, Milica, ed., Klemenčič, Matjaž, resp. ed.: ''Slovensko izseljenstvo: zbornik ob 50-letnici Slovenske izseljenske matice''. Ljubljana: Združenje Slovenska izseljenska matica, 2001. COBISS 115722752</ref>
| regija21 = {{ZD+X/Č|ČIL}}
| pop21 = 200
| ref21 = <ref name="zbornik"/>
| regija22 = {{ZD+X/J|JAR}}
| pop22 = 100
| ref22 = <ref name="zbornik"/>
| jezik = [[Slovenski jezik|Slovenski]]
| vjera = Predominantno [[Rimokatolici]]
| srodne = ostali [[Slaveni]], posebno [[Južni Slaveni]] ([[Hrvati]], [[Srbi]], [[Bošnjaci]], [[Bugari]])
}}

'''Slovenci''', [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] nastanjen poglavito na području današnje [[Slovenija|Slovenije]] i manjim dijelom u susjednoj [[Italija|Italiji]] i [[Austrija|Austriji]]. Populacija im iznosi preko 2,100,000 ([[2006.]]), od čega 1,722,000 u Sloveniji, 100,000 u Italiji, 30,000 u Austriji (bez asimiliranih), a u prekomorskim zemljama najviše ih ima u [[SAD]]-u, 151,000.

== Ime ==
Slovenci su uz Slovake i Slovince jedan od tri naroda koji su slavensko ime sačuvali kao svoje vlastito ime. U ranijim oblicima slavenski naziv javlja se u bizantskim izvorima kao Sclavi (Sklavi) a zemlje što su ih naseljavali Sclavinia (Sklavinije). Slavensko ime neki stručnjaci, na primjer profesorica povijesti Dr. [[Karen Carr]] (ekspertica za grčki i rimski svijet), smatraju ulazi u engleski jezik u obliku 'slave', odnosno 'rob'. Povijesnu podlogu nalaze u činjenici da je [[Karlo Veliki]] na prijelazu iz 700.-tih u 800.-te godine uhvatio tako mnogo slavenskih robova da je njihovo ime postao naziv za roba. Vidi još [[Slaveni]], [[Slovaci]] i [[Slovinci (narod)|Slovinci]].

== Povijest ==
Slovenci su potomci starih [[Karantanci|Karantanaca]], dijelova Sklava koji se pod pritiskom [[Avari|Avara]] doseljavaju do kraja 6. stoljeća iz pradomovine iza [[Karpati|Karpata]], na područje gornjeg Podravlja i Posavlja, Posočju te u Donjoj Panoniji do Balatona. Oformirali su kneževinu [[Karantanija]]. U [[8. stoljeće|8. stoljeću]] bore se protiv [[Avari|Avara]] i [[Franci|Franaka]], ali Karantanija ipak pada pod franačku vlast.

Velik dio povijesti Slovenci su proveli pod vladavinom [[Habsburg|Habsburške]] monarhije, odnosno [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. U [[19. stoljeće|19]]. i [[20. stoljeće|20. stoljeću]] Slovenski narod se definitivno oformirao, ali je jedan velik dio germaniziran na području [[Koruška (Austrija)|Koruške]] i [[Štajerska (Austrija)|Štajerske]].[[1918.]] Slovenija se pridužila [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]], a [[1991.]] g. je stekla neovisnost.

Povjesno, Slovenci su se uglavnom izdvajali od ostalih naroda Balkana. Ipak, jer su bili pod dugim uticajem Austro-Ugarskog Carstva, važili su za neke od najpismenijih i najobrazovanijih Slavena, slično Hrvatima iz Slavonije te Srbima u Vojvodini, čija zemlja je bila pod direktnom upravom Mađarske krune.

== Etnografija ==
Slovenci uz još nekoliko susjednih skupina izvorno pripadaju alpskom kulturnom području, a regija koju naseljavaju, pretežno [[Slovenija]] i na sjever do [[Klagenfurt]]a, šumoviti je planinski predio poznat po [[stočarstvo|stočarstvu]] ali i očuvanim životinjskim svijetom: [[medvjed]], [[vuk]], [[kozorog]], [[svizac]] i [[divokoza]]. Urbana kultura počela se razvijati u posljednja dva stoljeća, a od poznatih pionira moderne slovenske i europske [[arhitektura|arhitekture]] je [[Jože Plečnik]] (1872-1957) koji je djelovao na području [[Beč]]a, [[Prag]]a i [[Ljubljana|Ljubljane]]. U području [[Idrija|Idrije]] očuvala se poznata idrijska [[čipka]] koju izrađuju '' 'klekljarice' ''. Najstariji zapisi o idrijskom čipkarstvu potječu sa konca 17. stoljeća. Ovim poslom počele su se baviti žene kako bi nadoknadile tanka primanja svojih muževa-rudara. Čipkarstvo se razmahalo u 18. stoljeću, da bi na kraju 19. stoljeća doživjelo svoj vrhunac i upoznala ga cijela [[Europa]], [[Sjeverna Amerika]] i [[Argentina]].

=== Plesovi i narodna nošnja ===

Ovisno o kraju, Slovenci danas imaju očuvanih nekoliko nacionalnih nošnji koje možemo podijeliti na sljedeće: »gorenjska« u visokoj Sloveniji, »koroška« u Koruškoj, »notranjska« u unutrašnjosti, »primorska« ili litoralna, »dolenjska« ili nizinska Slovenija, »štajerska« u Štajerskoj i »prekmurje«. U većini ovih krajeva pleše se [[polka]] kao nacionalni [[ples]].
Na području današnje Slovenije plesalo se i sviralo od prastarih vremena. Godine [[1995.]] slovenski arheolog [[Ivan Turk]] pronašao je na području arheološkog parka [[Divje Babe]] u dolini rijeke [[Idrijica|Idrijice]], možda najstarije glazbalo na svijetu. Radi se o šupljoj kosti pećinskog medvjeda dužine nešto preko 10. centimetara ([http://www.zrc-sazu.si/www/iza/piscal.html vidi]) čija je starost procijenjena na 55,000 godina.

=== Kuhinja ===

Od poznatijih slovenskih jela, ima ih preko 1,200, su [[ajdovi žganci]] i kolač '' 'potica' '', u susjednom [[Žumberak|Žumberku]] poznat kao [[povitica]] (žumberački kruh), napunjen kremom od [[orah]]a, [[sir]]a ili drugog, zarolan i ispečen, poznaju ga i [[Slovaci]]. Pod utjecajem susjednih naroda prihvatili su i jela kao što su zavitek ([[savijača]]), dunajski zrezek ([[bečki odrezak]]), te mađarski [[paprikaš]] i bograč golaž koji se od govedine, svinjetine i [[krumpir]]a uz dodatak [[feferon]]a, [[papar|papra]] i [[paprika|paprike]] na svinjskoj masti priprema u kotlu.

== Populacija ==
Imaju oko 2.050.000 pripadnika [[2002.]] u svijetu, od toga 1.631.363 u [[Slovenija|Sloveniji]] ( 83.1 % ukupnog stanovništva ), 176.691 u [[SAD]]-u ( ili 0.7 % stanovništva ), 13.173 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], 5.104 u [[Srbi|Srbiji]], 95.000 u [[Italija|Italiji]], 24.855 u [[Austrija|Austriji]] ( ili 0.3 % stanovništva ), 29.000 u [[Kanada|Kanadi]] i drugdje.

==Istaknuti Slovenci==

*[[Primož Trubar]], protestantski reformator, autor prve slovenske tiskane knjige, 1508.-1586.
*[[Ivan Vajkard Valvasor]], plemić, školar i polihistor, 1641.-1693.
*[[Sigmund Zois]], kranjski plemić, prirodoslovac i mecena, 1747.-1819.
*[[Jurij Vega]], matematičar, fizičar, topnički časnik, 1754.–1802.
*[[Anton Tomaž Linhart]], pisac, dramatičar, povjesničar, 1756.-1795.
*[[France Prešeren]], pjesnik, 1800.-1849.
*[[Ivana Kobilca]], slikarica impresionizma i realizma, 1861.-1921.
*[[Jože Plečnik]], arhitekt, 1872.-1957.
*[[Ivan Cankar]], pisac, dramatičar, esejist, političar 1876.-1918.
*[[Herman Potočnik]], raketni inženjer i pionir kozmonautike, 1892.-1925.
*[[Edvard Kocbek]], pjesnik, pisac, esejist, partizanski borac, disident, 1904.-1981.
*[[Ita Rina]], filmska glumica, 1907.-1979.
*[[George Dolenz]], američki filmski glumac, 1908.-1969.
*[[Edvard Kardelj]], komunistički političar i vođa i kreator doktrine socialističkog samoupravljanja
*[[Boris Pahor]], pisac, nominiran za Nobelovu nagradu, 1913.-
*[[France Bučar]], političar, pravni stručnjak, autor, 1923.-
*[[Slavko Avsenik]], skladatelj i glazbenik, 1929.-
*[[Jože Pučnik]], intelektualac, sociolog, disident, političar, 1932.–2003.
*[[Boris Podrecca]], arhitekt, 1940.-
*[[Tomaž Šalamun]], pjesnik, 1941.-
*[[Milan Kučan]], političar i državnik, prvi predsjednik Slovenije, 1941.-
*[[Micky Dolenz]], američki glumac, glazbenik, televizijski redatelj, radijski djelatnik i kazališni redatelj, 1945.-
*[[Drago Jančar]], pisac, dramatičar, essejista, 1948.-
*[[Slavoj Žižek]], filozof, 1949.-
*[[Janez Drnovšek]], političar, predsjednik Predsjedništva Jugoslavije, premijer Slovenije i predsjednik Slovenije, 1950.-2008.
*[[Danilo Türk]], predsjednik Slovenije, 1952.-
*[[Janez Potočnik]], političar, 1958.-
*Tomaž Pandur, kazališni redatelj, 1963.-
*[[Jan Cvitkovič]], filmski redatelj, 1966.-
*[[Himzo Polovina]], pjevač sevdalinke

== Povezani članci ==
* [[Slovenski jezik]]
* [[Prekomurci]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://e-lookout.com/idrijska_cipka.htm Klekljanje in idrijska čipka]
*[http://www.randburg.com/si/general/slo2.html The Slovenes]

{{Slovenija}}

[[Kategorija:Slovenci| ]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije|*]]
[[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]]
[[Kategorija:Etničke grupe Austrije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Njemačke]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kanade]]
[[Kategorija:Etničke grupe Australije]]

Slovenci - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica