Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2026-03-22T13:47:21Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

[[Datoteka:Anderson'sConstitutions.jpg|thumb|350px|Frontispis i naslovna stranica ''[[Andersonove Konstitucije|Konstitucija]]'' iz 1723. Ovaj dokument postao je temelj za modernu praksu i organizaciju slobodnog zidarstva, spajajući povijesne mitove, filozofske principe i operativne smjernice.]]
Temeljni '''slobodnozidarski zapisi''' predstavljaju skup [[rukopis]]nih i tiskanih [[Dokument|dokumenata]] nastalih od [[14. stoljeće|14.]] do [[17. stoljeće|17. stoljeća]], koji su poslužili za stvaranje i strukturiranje spekulativnog [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]]. Oni čine osnovu slobodnozidarskih mitova koji oblikuju simboličku i filozofsku imaginaciju spekulativnog, stupnjevitog i inicijacijskog puta slobodnog zidarstva.

Istraživači i slobodni zidari i danas [[Masonologija|proučavaju ove tekstove]], od kojih su neki nastali prije osnivanja prve [[Velika loža|velike lože]], [[Prva Velika loža Engleske|Velike lože Londona i Westminstera]], [[1717.]] godine. Ti dokumenti omogućuju [[povjesničar]]ima i [[Masonologija|masonolozima]] da naglase simboličke i kulturne veze između [[Zidarstvo|operativnog zidarstva]] Škotske i Engleske te prvih [[Loža (slobodno zidarstvo)|spekulativnih loža]], kao i kasniji razvoj mitsku povijesti slobodnog zidarstva.

== Razdoblje prije osnivanja Velike lože Londona ==

=== Stare dužnosti (1390. – 1420.) ===
[[Stare dužnosti]] ([[engl.]] ''Old Charges'') naziv je za skup od oko 130 dokumenata nastalih između [[14. stoljeće|14.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]], uglavnom [[rukopis]]nih, a kasnije graviranih ili tiskanih. Svi su engleskog podrijetla. Ovi dokumenti opisuju obveze i način rada cehova graditelja i zidarâ te pružaju mitsku povijest nastanka njihovog zanata. Stare dužnosti dijele se na dva glavna povijesna razdoblja. U prvom razdoblju s kraja 14. stoljeća pojavljuju se dva značajna dokumenta, poznata kao [[Rukopis Regius|''Rukopis Regius'']] i [[Cookeov rukopis|''Cookeov rukopis'']]. Oni se smatraju temeljnim tekstovima ovog razdoblja. U drugom razdoblju, početkom 16. stoljeća, točnije [[1583.]] godine, dokumenti ponovno izlaze na vidjelo u manje operativnom obliku pod nazivom [[Stare dužnosti#Rukopis Velike lože br. 1|''Rukopis Velike loža br. 1'']]. Ovaj dokument potiče nastanak približno 130 kasnijih verzija, bilo rukopisnih bilo tiskanih.<ref>{{Citiranje weba|title=The Old Charges Revisited|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/prescott07.html|last=Prescott|first=Andrew|access-date=2025-01-05|website=freemasons-freemasonry.com|year=2006.|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Stare dužnosti|url=https://sirijus.rs/glossary/stare-duznosti/|access-date=2025-01-05|website=sirijus.rs}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Velika priča: Tko su masoni? (I. dio)|url=https://www.advance.hr/tekst/velika-prica-tko-su-masoni-i-dio/|last=Toth|first=Ivan|date=2018-06-30|access-date=2025-01-05|website=advance.hr}}</ref>

=== Schawovi statuti (1598. – 1599.) ===
Schawovi statuti ([[engl.]] ''Schaw Statutes'') su dva dokumenta koje je krajem [[16. stoljeće|16. stoljeća]] sastavio William Schaw, kraljevski majstor radova kralja [[Jakov I. Stuart|Jakova VI. Stuarta]]. Prva verzija statuta datirana je na [[1598.]],<ref>{{Citiranje weba|title=The First William Schaw Statutes (1598)|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202203the-first-william-schaw-statutes/|access-date=2025-01-05|website=thesquaremagazine.com|language=en}}</ref> a druga na [[1599.]] godinu.<ref>{{Citiranje weba|title=The Second William Schaw Statutes (1599)|url=https://theoldcharges.com/chapter-14.html|access-date=2025-01-05|website=theoldcharges.com|language=en}}</ref> Ovi dokumenti definiraju pravila i strukturu [[ceh]]ova [[Graditeljstvo|graditelja]] i operativnih loža u [[Kraljevina Škotska|Škotskoj]].<ref name=":1">{{Citiranje knjige|title=Cracking the Freemason's Code: The Truth about Solomon's Key and the Brotherhood|last=Cooper|first=Robert L. D.|publisher=Rider|year=2006.|isbn=9781846040498|url=https://www.google.hr/books/edition/Cracking_the_Freemason_s_Code/94F1PlkQt4QC?hl=hr|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Schaw Statutes|url=http://www.themasonictrowel.com/Articles/Manuscripts/manuscripts/shaw_statutes/shaw_statutes.htm|access-date=2025-01-05|website=themasonictrowel.com|language=en}}</ref>

Schawovi statuti uvode sustav organizacije operativnih loža temeljen na teritorijalnoj strukturi. Za razliku od privremenih loža opisanih u Starim dužnostima, ove lože postaju stalne institucije, svaka vezana za određeno [[zemljopisno područje]]. Članstvo u ložama je stalno, ali može varirati ovisno o odlascima članova ili dolasku novih radnika. Lože vode registre svojih članova i aktivnosti, čime se osigurava kontinuitet njihove povijesti i rada. Neke lože iz ovog razdoblja dobivaju i specifične nazive, poput [[Loža "Edinburgh"|"Marijina kapela"]] u [[Edinburgh]]u i "Cannongate Kilwinning", čime se naglašava njihova geografska i povijesna važnost.<ref name=":1"/><ref>{{Citiranje weba|title=William Schaw and the Schaw Statutes|url=http://www.midnightfreemasons.org/2020/06/william-schaw-and-schaw-statutes.html|last=Harrison|first=Steven L.|access-date=2025-01-05|website=midnightfreemasons.org|language=en}}</ref>

=== Edinburški rukopis (1696.) ===
Edinburški rukopis ([[engl.]] ''Edinburgh Register House Manuscript''), [[Škotska|škotskog]] podrijetla, predstavlja [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritual]] inicijacije datiran na [[1696.]] godinu. Smatra se najstarijim poznatim [[Obred (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarskim obredom]], a taj je status potvrđen [[2016.]] godine. Rukopis je prvi u nizu dokumenata poznatih pod nazivom ''Prve zidarske upute'' (''The Early Masonic Catechisms''). Ovaj povijesni dokument, otkriven [[1930.]] godine u staroj zgradi arhiva u [[Edinburgh]]u, predstavlja ključni dio rane povijesti slobodnog zidarstva. Njegova prethodna povijest ostaje nepoznata. Rukopis ima samo četiri stranice i prvi je put objavljen [[1932.]] godine zahvaljujući [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati"]]. Sastoji se od dvije glavne cjeline. Prvu čini niz pitanja i odgovora pod nazivom ''Nekoliko pitanja koja slobodni zidari obično postavljaju onima koji imaju riječ prije nego ih prepoznaju''. Ovaj dio služi za identifikaciju i priznavanje slobodnih zidara. Druga cjelina uključuje opis ceremonije prisege i uputa kroz rituale, riječi i znakove slobodnih zidara. Ova sekcija nosi naslov ''Način prenošenja riječi zidara''.<ref name=":1"/><ref>{{Citiranje weba|title=The Edinburgh Register House Manuscript (1696)|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202206the-edinburgh-register-house-manuscript/|access-date=2025-01-05|website=thesquaremagazine.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Edinburgh Register House MS -1696|url=https://www.freemasonryresearchforumqsa.com/1696-Edinburgh-Register-House-manuscript.pdf|access-date=2025-01-05|website=freemasonryresearchforumqsa.com|language=en}}</ref>

=== Sloaneov rukopis (1700.) ===
Sloaneov rukopis br. 3329 ([[engl.]] ''Sloane No. 3329 Manuscript''), koji se nalazi u zbirci [[Britanski muzej|Britanskog muzeja]], smatra se prvim osnivačkim dokumentom slobodnog zidarstva engleskog podrijetla. Naziv je dobio po [[Sir (naslov)|Sir]] Hansu Sloaneu, čijoj je zbirci pripadao. Rukopis se sastoji od dva dijela. Prvi dio otkriva znakove po kojima se slobodni zidari međusobno prepoznaju. Drugi dio pruža upute u formi pitanja i odgovora, završavajući ceremonijom polaganja prisege. Ovaj rukopis prvi je dokument koji jasno razlikuje [[Simbolički stupnjevi|slobodnozidarski sustav u tri stupnja]]: učenik, pomoćnik i majstor. U ranijim rukopisima termini "pomoćnik" i "majstor" bili su sinonimi za isti [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupanj]], dok Sloaneov rukopis precizno razdvaja ove stupnjeve, ističući njihove različite tajne. Rukopis dva puta jasno spominje pojam "riječi zidara" te uvodi dodatnu "riječ majstora", koja se prenosi u dva koraka, slično postupku za riječi učenika i pomoćnika. Osim toga, rukopis opisuje koncept "savršene lože", sastavljene od dva učenika, dva pomoćnika i dva majstora. Ovaj dokument označava značajan trenutak u razvoju slobodnog zidarstva, postavljajući temelje za [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituale]] i strukturu modernog slobodnog zidarstva.<ref>{{Citiranje weba|title=Sloane Manuscripts|url=https://masonicshop.com/encyclopedia/topics/entry/?i=1581|access-date=2025-01-05|website=masonicshop.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Sloane No. 3329 Manuscript (1700)|url=https://theoldcharges.com/chapter-23.html|access-date=2025-01-05|website=theoldcharges.com|language=en}}</ref>

== Razdoblje nakon osnivanja Velike lože Londona ==

=== Andersonove ''Konstitucije'' (1723.) ===
[[Andersonove Konstitucije|Andersonove ''Konstitucije'']] objavljene su 1723. godine na inicijativu Johna Montagua, tadašnjeg [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] [[Prva Velika loža Engleske|Velike lože Londona]], osnovane 1717. godine. Prvu verziju ''Konstitucija'' sastavio je prezbiterijanski [[pastor]] [[James Anderson (slobodni zidar)|James Anderson]], čije je ime kasnije postalo povijesno povezano s ovim dokumentom, uz suradnju [[Hugenoti|hugenota]] [[John Theophilus Desaguliers|Johna Theophilusa Desaguliersa]]. Cilj konstitucija bio je organizirati i regulirati tradicionalne, ali često raznolike prakse unutar Velike lože. Tijekom vremena, Andersonove ''Konstitucije'' doživjele su brojne revizije i izmjene, sve do 1813. godine, kada je osnovana [[Ujedinjena velika loža Engleske]]. Prvi dio ''Konstitucije'' donosi mitsku povijest slobodnog zidarstva, koja povezuje ovaj pokret s kontinuitetom od [[Salomon|kralja Salomona]] iz ''[[Stari zavjet|Starog zavjeta]]'' pa sve do [[Dodatak:Popis škotskih vladara|škotskih]] i [[Popis engleskih i britanskih vladara|engleskih vladara]]. Drugi dio bavi se dužnostima i obvezama slobodnog zidara, postavljajući temelje za modernu strukturu slobodnozidarske organizacije. Treći dio predstavlja opća pravila za vođenje [[Velika loža|velike lože]]. Četvrti i posljednji dio donosi [[Alegorija|alegorijske]] pjesme u stihovima koje ponovno pripovijedaju legendarnu povijest reda.<ref>{{Citiranje weba|title=1723 Constitutions|url=https://www.ugle.org.uk/discover-freemasonry/1723-constitutions|access-date=2025-01-05|website=.org.uk|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Anderson’s Constitutions|url=https://museumfreemasonry.org.uk/stories/andersons-constitutions|access-date=2025-01-05|website=museumfreemasonry.org.uk|language=en}}</ref> Ovaj dokument postao je temelj za modernu praksu i organizaciju slobodnog zidarstva, spajajući povijesne mitove, filozofske principe i operativne smjernice.<ref>{{Citiranje weba|title=Freemasonry, What Is It Exactly? 4. Anderson’s Constitutions of 1723|url=https://bitterwinter.org/freemasonry-what-is-it-exactly-4-andersons-constitutions-of-1723/|last=Introvigne|first=Massimo|date=2024-11-18|access-date=2025-01-05|website=bitterwinter.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Andersonove ''Konstitucije'' (1723). Sveopšte prihvaćena povelja moderne spekulativne masonerije|url=https://dekalog.rs/index.php/education/72-andersonove-konstitucije-1723-sveopste-prihvacena-povelja-moderne-spekulativne-masonerije|access-date=2025-01-05|website=dekalog.rs}}</ref><ref name=":2"/>

=== Grahamov rukopis (1726.) ===
Grahamov rukopis ([[engl.]] ''Graham Manuscript''), datiran na [[1726.]] godinu i engleskog podrijetla, jedan je od ključnih dokumenata u povijesti slobodnog zidarstva. Koristi brojne elemente iz [[Novi zavjet|Novog zavjeta]], što ga čini jedinstvenim u kontekstu ranih slobodnozidarskih tekstova. Rukopis opisuje [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] podijeljen u [[Simbolički stupnjevi|tri stupnja]], koji kulminira simboličkim činom "podizanja u pet točaka", povezanog s pričom o [[Noa|Noi]] i njegovim trima sinovima, koji pokušavaju otkriti njegove tajne. Ovi elementi predstavljaju prvu verziju rituala [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstorskog stupnja]], koja prethodi kasnijim verzijama poput one iz Prichardove ''Raskrinkane masonerije'' (''Masonry Dissected'', 1730.<ref>{{Citiranje knjige|title=Masonry Dissected: Being a Universal and Genuine Description of All Its Branches from the Original to this Present Time. As it is Deliver'd in the Constituted Regular Lodges ...|last=Prichard|first=Samuel|publisher=J. Wilford|year=1730.|url=https://books.google.hr/books/about/Masonry_Dissected.html?id=AcJ8OU09lp4C&redir_esc=y|language=en}}</ref>). Zbog svog sadržaja, Grahamov rukopis se smatra pretečom [[Obred (slobodno zidarstvo)|spekulativnih slobodnozidarskih obreda]]. Osim toga, rukopis sadrži [[katekizam]] od 38 pitanja i odgovora, koji pokriva razne aspekte slobodnog zidarstva, uključujući riječi i znakove slobodnih zidara. Ovo je prvi dokument koji jasno spominje majstorski stupanj, spajajući priče i simbole iz [[Stari zavjet|Starog]] i Novog zavjeta.<ref>{{Citiranje weba|title=Graham MS 1726|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202010graham-ms-1726/|access-date=2025-01-05|website=thesquaremagazine.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Noah legend and the Graham Manuscript|url=https://www.quatuorcoronati.com/wp-content/uploads/2018/04/AQC131.03-Acaster.pdf|last=Acaster|first=John T.|access-date=2025-01-05|website=quatuorcoronati.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Graham Manuscript (1724)|url=https://theoldcharges.com/chapter-31.html|access-date=2025-01-05|website=theoldcharges.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Graham MS., 1726|url=https://skirret.com/papers/knoop/catechisms.html#graham|access-date=2025-02-20|website=skirret.com|language=en}}</ref>

=== Ramsayev govor (1736.) ===
Ramsayev govor ([[Francuski jezik|fran.]] ''Discours de Ramsay''), izrečen u prosincu [[1736.]] godine od strane [[Andrew Michael Ramsay|Andrewa Michaela Ramsaya]], poznatijeg kao [[Vitez (naslov)|Vitez]] Ramsay, predstavlja temeljni tekst francuskog slobodnog zidarstva. Ramsay je bio [[Časnici masonske lože|veliki govornik]] novonastalog slobodnozidarskog reda u Francuskoj, a svoj govor održao je pred nekoliko desetaka slobodnih zidara. Govor se sastoji od dvije glavne cjeline. Prva cjelina predstavlja intelektualni i humanistički program koji Ramsay pripisuje slobodnom zidarstvu. Ova vizija uzdiže slobodno zidarstvo iznad operativnih korijena i daje mu širu, univerzalnu misiju. Druga cjelina je [[Alegorija|alegorijska]] i inicijacijska, prikazujući slobodno zidarstvo kao nasljednika [[Viteški redovi|viteških redova]] iz doba [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]. [[Mitovi i legende u slobodnom zidarstvu#Legenda o viteštvu|Ova mitologija]] uvelike je utjecala na razvoj [[Visoki masonski stupnjevi|viših stupnjeva slobodnog zidarstva]] između [[1740.]] i [[1780.]] godine. Ramsayev govor udaljava francusko slobodno zidarstvo od tradicionalne [[Mitovi i legende u slobodnom zidarstvu#Mit o izgradnji|mitologije graditelja]], kakvu su promicale Andersonove ''Konstitucije'' i englesko slobodno zidarstvo, te uvodi novu dimenziju povezanu s [[Vitez (naslov)|viteškim idealima]] i simbolima.<ref>{{Citiranje weba|title=Discours du 26 décembre 1736|url=https://shs.cairn.info/revue-la-chaine-d-union-2009-2-page-12?lang=fr|last=de Ramsay|first=André Michel|access-date=2025-01-05|website=shs.cairn.info|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The discourse the Chevalier Ramsay|url=https://tetraktys.co.uk/the-chevalier-ramsay/|access-date=2025-01-05|website=tetraktys.co.uk|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Chevalier Andrew Michael Ramsay and Ramsay's Oration of 1737|url=https://www.freemasonryresearchforumqsa.com/ramsay.php|access-date=2025-01-05|website=freemasonryresearchforumqsa.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=A Biographical Sketch of Chevalier Andrew Michael Ramsay; Including a Full Transcript of His Oration of 1737.|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/ramsay_biography_oration.html|access-date=2025-03-07|last=McGregor|first=Martin I.|date=2007-08-14|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}</ref>

=== Kirkwallski svitak (1785.) ===
{{external media
| float =
| width = 150px
| topic =
| caption = 
| headerimage=
| title =
| image1 = [https://www.thesquaremagazine.com/mag/wp-content/uploads/sites/2/2020/09/202010-09bb.png Kirkwallski svitak] u [[Crno-bijela fotografija|crno-bijelom]] prikazu
}}

Kirkwallski svitak ([[engl.]] ''Kirkwall Scroll'') je [[Tapis|platno za pod]], bogato [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbolima slobodnog zidarstva]], nejasnim slikama i zagonetnim tekstovima koji bi mogli biti [[šifra]] ili loše oslikani [[hebrejski jezik]]. Svitak visi na zapadnom zidu hrama Lože "Kirkwall Kilwinning" br. 38(2) na [[Orkneyski otoci|Orkneyjima]], ali zbog svoje dužine nije u potpunosti izložen. Dimenzije platna su 5,64 metara u [[Duljina|duljinu]] te 1,68 metara u [[Širina|širinu]]. Sastoji se od središnjeg dijela pune širine, kojem su sa svake strane prišivena dva uža bočna dijela.<ref name=":9">{{Citiranje weba|title=What is the Kirkwall Scroll?|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202010what-is-the-kirkwall-scroll/|access-date=2025-01-05|website=thesquaremagazine.com|language=en}}</ref>

Lijevi rub svitka prikazuje lutanja [[Židovi|Židova]] prije dolaska u [[Egipat]], s tekstom koji se čita odozgo prema dolje. Desni rub prikazuje njihova lutanja pustinjom nakon [[Knjiga Izlaska|Izlaska]], s označenim rutama koje prate godine od 1 do 46, a pri kraju se granaju u više smjerova.<ref>{{Citiranje weba|title=Map(s)|url=https://kirkwall-scroll.3-5-7.nl/panels/map/|access-date=2025-01-05|website=kirkwall-scroll.3-5-7.nl|language=en}}</ref> Središnji dio svitka sadrži sedam oslikanih scena i prikaza, svaki s jedinstvenom simbolikom. Na dnu se nalazi prikaz [[Oltar (slobodno zidarstvo)|oltara]] okruženog s [[Boaz i Jahin|dva stupa]] i poznatim [[Simbolika slobodnog zidarstva|slobodnozidarskim simbolima]].<ref>{{Citiranje weba|title=Panel 8 Craft Panel|url=https://kirkwall-scroll.3-5-7.nl/panels/panel-8/|access-date=2025-01-05|website=kirkwall-scroll.3-5-7.nl|language=en}}</ref> Iznad toga je oltar okružen drugačijim simbolima.<ref>{{Citiranje weba|title=Panel 7 Altar Panel|url=https://kirkwall-scroll.3-5-7.nl/panels/panel-7/|access-date=2025-01-05|website=kirkwall-scroll.3-5-7.nl|language=en}}</ref> Sljedeći prikaz uključuje oltar i stupove zajedno s [[kerubin]]ima,<ref>{{Citiranje weba|title=Panel 6 Armorial Panel|url=https://kirkwall-scroll.3-5-7.nl/panels/panel-6/|access-date=2025-01-05|website=kirkwall-scroll.3-5-7.nl|language=en}}</ref> koji su prisutni na grbovima [[grb]]ovima [[Drevna velika loža Engleske|Drevne velike lože Engleske]], [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] i te starom grbu [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]]. Nastavljajući prema gore, pojavljuje se shematski prikaz [[Šator sastanka|Šatora sastanka]] i [[Kovčeg Saveza|Kovčega saveza]],<ref>{{Citiranje weba|title=Panel 4 Tabernacle panel|url=https://kirkwall-scroll.3-5-7.nl/panels/panel-4/|access-date=2025-01-05|website=kirkwall-scroll.3-5-7.nl|language=en}}</ref> a iznad njega simbolički prikaz koji se tumači kao [[Sudnji dan]].<ref>{{Citiranje weba|title=Panel 3 Halleluiah Panel|url=https://kirkwall-scroll.3-5-7.nl/panels/panel-3/|access-date=2025-01-05|website=kirkwall-scroll.3-5-7.nl|language=en}}</ref> Dalje, svitak prikazuje [[križ]] na vrhu [[Piramida (arhitektura)|piramide]], okružen slobodnozidarskim i [[Alkemija|alkemičarskim]] simbolima, dok se iznad uzdiže [[duga]].<ref>{{Citiranje weba|title=Panel 2 Symbolic Panel|url=https://kirkwall-scroll.3-5-7.nl/panels/panel-2/|access-date=2025-01-05|website=kirkwall-scroll.3-5-7.nl|language=en}}</ref> Na vrhu je prikazana gola žena, koju rani autori smatraju [[Eva|Evom]], kako sjedi pod stablom okružena [[Životinje|životinjama]]. U daljini se vidi more puno [[Ribe|riba]], a iza njega [[Planina|planinski krajolik]].<ref>{{Citiranje weba|title=Panel 1 The Creation Panel|url=https://kirkwall-scroll.3-5-7.nl/panels/panel-1/|access-date=2025-01-05|website=kirkwall-scroll.3-5-7.nl|language=en}}</ref> Platno je oslikano [[Uljene boje|uljem]], uglavnom u svijetloplavim tonovima, s dodatnim bojama za detalje poput ružičaste za životinje i zelene za more.<ref name=":9"/>

Prema zapisima lože od [[27. prosinca]] [[1785.]] godine, William Graeme, gostujući član iz lože br. 128 Drevne velike lože Engleske, postao je član Lože "Kirkwall Kilwinning". Sedam mjeseci kasnije donirao je platno za pod, koje se danas općenito smatra Kirkwallskim svitkom.<ref>{{Citiranje weba|title=The Story of the Scroll|url=https://kirkwall-scroll.3-5-7.nl/the-story-of-the-scroll/|access-date=2025-01-05|website=kirkwall-scroll.3-5-7.nl|language=en}}</ref> Arhivist i povjesničar slobodnog zidarstva Robert Cooper iznio je dokaze da je svitak napravio upravo Graeme ili je nastao pod njegovim nadzorom. Na temelju detaljne analize simbolike, Cooper ga datira u drugu polovicu [[18. stoljeće|18. stoljeća]].<ref name=":9"/><ref>{{Citiranje weba|title=Dating the Scroll|url=https://kirkwall-scroll.3-5-7.nl/dating-the-scroll/|access-date=2025-01-05|website=kirkwall-scroll.3-5-7.nl|language=en}}</ref>

Postoje tvrdnje o srednjovjekovnom podrijetlu svitka, posebno od strane Andrewa Sinclaira, vodećeg zagovornik podrijetla slobodnog zidarstva s [[Templari|vitezovima templarima]]. Sinclair je svitak opisao kao "veliko srednjovjekovno blago", usporedivo s ''Mappa mundi'' iz katedrale u Herefordu. Međutim, protivnici ovih tvrdnji smatraju da su njegovi zaključci rezultat preoptimistične interpretacije [[Datiranje ugljikom-14|datiranja radiokarbonom]] i slobodne interpretacije scena. Nadalje, povijesni zapisi Lože br. 128 sugeriraju drugačiji kontekst. U vrijeme Sinclairovih tvrdnji, Lože br. 128 se sastajala u Londonu. Iako neki autori, poput Roberta Lomasa, prepoznaju elemente [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]], što bi svitak smjestilo u drugu polovicu 18. stoljeća, Lomas vjeruje da je središnji dio svitka nastao sredinom [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Radiokarbonska analiza također ukazuje na razlike u starosti središnjeg dijela i bočnih traka.<ref name=":9"/>

== Vidi još ==
* [[Povijest slobodnog zidarstva]]
* [[Mitovi i legende u slobodnom zidarstvu]]
*[[Teorija prijelaza]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Slobodnozidarski rječnik i koncepti]]
[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva]]

Slobodnozidarski zapisi - Povijest promjena

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije