WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T23:55:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime = Slobodni teritorij Trsta
|hr_ime = Slobodni Teritorij Trsta
|izvorno_ime = ''Territorio Libero di Trieste<br>Svobodno tržaško ozemlje
|genitiv = Slobodnog teritorija Trsta
|kontinent=Europa
|regija=Italija
|država=Italija
|era=[[hladni rat]]
|status=Grad-država
|godina_start = 1947.
|godina_kraj = 1954.
|datum_start = [[15. rujna]] [[1947.]]
|datum_kraj= [[26. listopada]] [[1954.]]
|datum_poslije = [[11. listopada]] [[1977.]]
|događaj_kraj = Raspad
|događaj_poslije=[[Osimski ugovor]]
|p1 = Kraljevina Italija
|flag_p1 = Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg
|s1 = Italija
|flag_s1 = Flag of Italy.svg
|s2 = SFRJ
|flag_s2 = Flag of SFR Yugoslavia.svg
|zastava = Free Territory Trieste Flag.svg
|grb = Free Territory of Trieste coat of arms.svg
|mapa = Free Territory of Trieste Map-hr.svg
|jezik= [[talijanski]], [[slovenski]], [[hrvatski]]
|glavni_grad = [[Trst]]
|government_type = Republika
|stat_površina1=738
|stat_pop1= 330000
|stat_godina1 = 1947.
|valuta = * [[talijanska lira]] (zona A)
* [[jugolira]] (zona B)
}}

'''Slobodni Teritorij Trsta''' ([[talijanski]]: ''Territorio Libero di Trieste'', [[slovenski]]: ''Svobodno tržaško ozemlje'', skraćenica: ''STT'') je bila neutralna gradska država koja je postojala između [[1947.]] i [[1954.]] na sjeveristočnoj obali [[Jadransko more|Jadrana]].

Slobodna država Trsta je osnovana 1947. godine, i to Ugovorom o miru s Italijom, kojega su pod okriljem [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] s tom zemljom potpisale sve sile pobjednice iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Glavni cilj uspostave tog ovog teritorija je bila smanjivanje područja koje predstavlja predmet spora između Jugoslavije i Italije - područja Istre, Rijeke, Zadra, otoka Cres, Lošinj i Lastovo, te jednog broja manjih otoka koji su nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bili pripali Italiji su istim ugovorom iz 1947. godine su pripojena Hrvatskoj u Jugoslaviji - a time i između tadašnjeg [[Komunizam|komunističkog]] i zapadnog bloka u uvjetima [[hladni rat|hladnog rata]] između njih.

Objektivno je nad južnim dijelom STT-a - tzv. "zonom B" upravljala Jugoslavija (putem vojne uprave, koja je njime upravljala kao faktičnim dijelom komunističke Jugoslavije), a sjeverni dio ("zona A) koji je bio pod vojnom upravom SAD i Velike Britanije ekonomski i socijalno je predstavljao dio Italije. Faktično stanje je sankcionirano [[Osimski ugovor|Osimskim ugovorom]] iz 1975. godine<ref>[http://www.triestfreeport.org/wp-content/uploads/2010/09/orig.-Treaty-OSIMO-1975.pdf Osimski sporazum iz 1975. god.] (na engleskom i francuskom)</ref>, kojim su granice između zone A i zone B postale definitivno priznatim međudržavnim granicama. Područje nekadašnje Zone B koje se nalazi južno od rijeke Dragonje pripada danas Hrvatskoj, a područje od te rijeke do talijanske granice predstavlja teritorij Slovenije (Slovensko Primorje).

== Zemljopis ==

Slobodni teritorij Trsta se sastojao od grada [[Trst]]a, te obalnog pojasa koji se danas nalazi u [[Italija|Italiji]] (zona A) i jednog dijela [[Istra|Istarskog poluotoka]] (zona B), danas podijeljen između [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Područje države se protezalo na 738 km² oko [[Tršćanski zaljev|Tršćanskog zaljeva]] od [[Duino|Duina]] na sjeveru, do [[Novigrad]]a na jugu, te je na tom području živjelo oko 330 000 stanovnika. Rijeke na ovom području su: [[Dragonja]] (''Dragogna''), [[Reka (rijeka)|Reka]] (''Timavo''), [[Glinščica]] (''Rosandra'') i [[Mirna]] (''Quieto''). Najviša točka države je bila [[Veliko Gradišče]] (''Monte Castellaro'') (724 [[metar|m]]).

Teritorij se sastojao od 18 općina (od sjevera prema jugu):

Zona A:
* [[Duino]] (''Devin'')
* [[Aurisina]] (''Nabrežina'')
* [[Sgonico]] (''Zgonik'')
* [[Monrupino]] (''Repentabor'')
* [[Trst|Trieste]] (''Trst'')
* [[Muggia]] (''Milje'')
* [[San Dorligo]] (''Dolina'')

Zona B:
* [[Dekani]] (''Villa Decani'')
* [[Kopar|Koper]] (''Kopar'', ''Capodistria'')
* [[Izola]] (''Isola'')
* [[Piran]] (''Pirano'')
* [[Marezige]] (''Maresego'')
* [[Šmarje]] (''Monte di Capodistria'')
* [[Umag]] (''Umago'')
* [[Buje]] (''Buie'')
* [[Brtonigla]] (''Verteneglio'')
* [[Grožnjan]] (''Grisignana'')
* [[Novigrad]] (''Cittànova'')

== Povijest ==
[[Datoteka:Coat of Arms of the Free Territory of Trieste - Zone B.svg|150px|thumb|right|Grb Slobodnog teritorija Trsta korišten u Zoni B.]]
Trst je stoljećima bio dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], iako su većinu stanovnika činili [[Talijani]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[1921.]] godine, [[Italija]] je službeno pripojila Trst, Istru, Kvarner i dijelove današnje zapadne Slovenije. Nadalje, [[1924.]] godine, Italija je pripojila i [[Slobodna Država Rijeka|Slobodnu Državu Rijeku]]. Ruralno područje su većinom naseljavali [[Slovenci]] i [[Hrvati]], dok su Talijani prebivali većinom u Trstu i nekim istarskim gradovima. U 1920-im i 1930-im godinama, slavensko stanovništvo je pod [[fašizam|fašističkim]] režimom bilo podvrgnuto [[talijanizacija|talijanizaciji]] i diskriminaciji. Također su često bili podvrgnuti nasilju, [[13. srpnja]] [[1920.]] zapaljen je Slovenski narodni dom u Trstu, kao odgovor na ubojstvo dvojice talijanskih mornara, koje je ubila jugoslavenska žandarmerija u pobuni u [[Split]]u. Mnogi Slovenci i Hrvati su emigrirali u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]], dok su se neki pridružili pokretu otpora [[TIGR]] ([[Trst]], [[Istra]], [[Gorica]] i [[Rijeka]]), koji je u 1920-ima i 1930-ima izveo više od 100 oružanih akcija u Trstu i njegovoj okolici.

[[Datoteka:Marshall Plan poster.JPG|lijevo|mini|250px|Poster [[Marshallov plan|Marshallovog plana]] koji prikazuje zastave europskih država, uključujući zastavu Trsta, koja je greškom prikazana s plavom umjesto s crvenom pozadinom.]]

Italija se u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] borila na strani [[Osovinske sile|Osovinskih sila]]. Nakon pada fašističkog režima [[1943.]] godine i talijanske kapitulacije, NDH je pripojila ovaj teritorij, ali su ga okupirale [[Treći Reich|njemačke]] [[Wehrmacht|snage]]. 4. armada [[JNA|jugoslavenske vojske]], zajedno sa 9. korpusom slovenske [[NOB]]-e, zauzela je Trst [[1. svibnja]] [[1945.]] godine, čime su Trst osvojile partizanske snage. Idući dan njemačka vojska se predala [[Novi Zeland|novozelandskoj]] vojsci. [[12. svibnja]] je potpisan dogovor između Jugoslavije i zapadnih Saveznika o napuštanju teritorija, što je jugoslavenska vojska učinila [[12. lipnja]].

[[10. veljače]] [[1947.]] godine, u [[Pariz]]u je potpisan [[Pariški mirovni ugovori (1947.)|Pariški mirovni ugovor]], mirovni sporazum s Italijom kojim je osnovan Slobodni teritorij Trsta (STT). Ovaj teritorij je podijeljen u dvije zone. Zona A je bila velika 222,5 [[km²]] i u njoj je živjelo 262 406 stanovnika, te je uključivala grad Trst. Ova zona je bila pod upravom britanskih i američkih snaga. Zona B je bila velika 515,5 [[km²]] te je uključivala sjeverozapadnu Istru. U ovoj zoni je tad živjelo 71 000 stanovnika, a bila je pod upravom [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]]. Ovaj teritorij, tako nikad nije ''de facto'' funkcionirao kao samostalna država, iako je ''de iure'' to bio, te je izdavao vlastiti [[novac]] i [[poštanska marka|poštanske marke]].

[[1954.]] godine, u [[London]]u, potpisan je [[Sporazum o suglasju]] (ili ''Londonski sporazum'')<ref>[http://www.triestfreeport.org/wp-content/uploads/2010/09/Memorandum-of-Understandig-05.10.1954.pdf Londonski sporazum iz 1954. god.] (engleski i francuski)</ref> kojim je Slobodni teritorij Trsta prestajao postojati. Zona A je priključena Italiji, a zona B Jugoslaviji. Konačna granica između Italije i Jugoslavije je dogovorena [[1975.]] godine, [[Osimski sporazumi|Osimskim sporazumima]] (ili ''Osimskim sporazumom''), koji je potpisan 10. studenog u talijanskom mjestu [[Osimo]].

Zona A odgovara današnjoj [[Talijanske pokrajine|talijanskoj pokrajini]] [[Trst (pokrajina)|Trst]], a zona B je podijeljena između [[Primorska|primorske Slovenije]] i [[Istarska županija|Istarske županije]].

== Stanovništvo ==
===Popis u Austro-Ugarskoj iz 1910.===
Prema revidiranom austro-ugarskom popisu stanovništva iz [[1910.]] godine, popisano je 229.437 Tršćana (u samom gradu bez okolnih krajeva). Nakon prosvjeda Slovenaca, Hrvata i Srba, popis je ponovno proveden samo za grad Trst i to tako da se građani nisu izjašnjavali prema jeziku kojim su se služili, nego kako su upisivani u određenu narodnost prema obliku prezimena ili prema mjestu podrijetla:

* Talijani: 51,85% (118 957)
* Slovenci: 24,78% (56 845)
* [[Nijemci]]: 5,17% (11 856),
* [[Hrvati]] i [[Srbi]]: 1,05% (2403)
* ostali: 0,34% (779)
* stranci izvan Austro-Ugarske od kojih je oko 75% bilo iz Italije: 16,82% (38 597)

===Lokalni popis iz 1910.===
Prema lokalnom popisu provedenom iste godine, ali prema govornom jeziku, stanje je bilo sljedeće:

*Talijani: 142 000
*Slovenci: 36 500
*Nijemci: 9600
*stranci, uglavnom iz [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]: 30 000

===Talijanski popis iz 1921.===
Prema popisu Kraljevine Italije iz [[1921.]], koji je proveden prema govornom jeziku (i uz talijanske popisivače koji su "domoljubno" upisivali kao govornike talijanskog jezika mnoge koji su bili dvojezični: bilo je to vrijeme najintenzivnije [[Talijanizacija|talijanizacije]]), podaci za područje koje će obuhvaćati Slobodni teritorij Trsta bili su sljedeći:

'''Cijelo područje budućeg STT'''
*Talijani: 266 311
*Slovenci i Hrvati: 48 714
*ostali: 18 531

'''Buduća Zona A'''
*Talijani: 211 660
*Slovenci i Hrvati: 32 427
*ostali: 18 319

'''Buduća Zona B'''
*Talijani: 54 651
*Slovenci i Hrvati: 16 287
*ostali: 212

'''Sam grad Trst'''
*Talijani: 203 373
*Slovenci: 18 088
*stranci: 18 122

===Popisi i procjene nakon Drugog svjetskog rata===
Prema procjenama Savezničke vojne uprave, u zoni A [[1949.]] godine bilo je oko 310 000 stanovnika, od čega oko 239 200 Talijana i oko 63 000 Slovenaca.
Prema jugoslavenskom popisu za Zonu B iz [[1945.]] godine, na tom je području stanje bilo ukupno 67.461 stanovnik, od čega 30 789 Hrvata i Slovenaca, 29 672 Talijana i 7000 neopredijeljenih.<ref>Glenda Sluga, „Trieste: Ethnicity and the Cold War, 1945-54“, ''Journal of Contemporary History'' 29 (1994) 285-303.</ref>

Saveznici su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] odbili priznati kako rezultate talijanskog popisa iz 1921., tako i rezultate jugoslavenskog popisa iz 1945., i u svojim su procjenama uglavnom slijedili austro-ugarski popis iz 1910.<ref>[http://razor.arnes.si/~mkralj/istra-history/e-period.html Darko Darovec, ''A Brief History of Istra'', Yanchep, Western Australia 1998.] {{ISBN|0958577404}}</ref>

Tijekom [[1940-ih]], te nakon podijele zemlje, veliki broj Talijana, oko 40 000, iselio se iz zone B u zonu A ili u Italiju. Razlozi su bilo razni: etničke tenzije i pritisak sa strane Jugoslavenske vlasti, ekonomski razlozi, podupiranje fašističkog režima, prisiljenje na odlazak ili želja za životom u matičnoj državi. Na jugoslavenskoj strani, iseljenici su znani kao [[optanti]] (od [[latinski|lat]]. ''optare'', »željeti, izbirati«), a na talijanskoj kao [[ezuli]] (od lat.'' exilium'', »izgon«). Oko 30 000 Talijana ostalo je živjeti u tadašnjoj Jugoslaviji, te danas predstavljaju talijansku manjinu u Sloveniji i Hrvatskoj.

==Bilješke==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://triesteriviera.tripod.com/treaty.htm Statut i ustav STT-a]
* [https://treaties.un.org/doc/Publication/UNTS/Volume%2049/v49.pdf Ugovor o miru s Italijom iz 1947. god.]. (na engleskom i francuskom jeziku)
*[http://ftt.50g.com/ Neslužbena stranica STT-a]

[[Kategorija:Bivše države]]
[[Kategorija:Slovenija u drugoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Hrvatska u drugoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Povijest druge Jugoslavije]]
[[Kategorija:Povijest Italije (1945. – 1989.)]]
[[Kategorija:Povijest Istre]]
[[Kategorija:Jadransko pitanje]]

Slobodni teritorij Trsta - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica