WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T09:43:01Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 09:43
Redak 160:		Redak 160:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Gothic paintings}}~~
	*[http://www.artcyclopedia.com/history/gothic.html Gotička umjetnost], iz ArtCyclopedia.com		*[http://www.artcyclopedia.com/history/gothic.html Gotička umjetnost], iz ArtCyclopedia.com
	*[http://www.britannica.com/eb/article-9037489/Gothic-art Gotička umjetnost], iz ''Encyclopedia Britannica'' Online.		*[http://www.britannica.com/eb/article-9037489/Gothic-art Gotička umjetnost], iz ''Encyclopedia Britannica'' Online.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T00:17:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Chartres2006 030.jpg|mini|250px|<center>[[Vitraj]]i s [[rozeta|rozete]] i lancete sjevernog [[transept]]a [[katedrala Notre-Dame u Chartresu|katedrale u Chartresu]] iz 13. st.<center>]]
'''[[Slikarstvo]] [[gotika|gotike]]''' obilježeno je isprva sporim razvojem, većinom se svodilo na umjetnost [[vitraj]]a koja je potisnula prijašnje iluminacije samostanskih [[iluminirani rukopisi|rukopisa]]. Oslanjajući se na romaničku tradiciju i pod utjecajem crkvene skulpture, u vitrajima se razvio plošni, ornamentalan stil bez trodimenzionalnosti.

Tijekom 13. stoljeća u Francuskoj se razvio „elegantni stil” u [[iluminirani rukopis|iluminacijama molitvenika]], pri čemu se ljudske figure prikazuju uz sve više pažnje i detalja i s naglašenijim volumenom. U Italiji toga vremena slikarstvo je obilježeno „novo[[bizant]]skim” stilom koji je uslijedio nakon [[križari|križarskog]] osvajanja [[Carigrad|Carigrada]] godine [[1204.]]
[[Datoteka:Duccio di Buoninsegna 021.jpg|200px|lijevo|mini|<center>[[Duccio]], ''[[Raspeće]]'', detalj [[Siena|sienskog]] [[poliptih]]a ''[[Maestá]]'' iz 13. st. Primjer „novobizantskog stila” ranog gotičkog slikarstva u Italiji.]]

==Slikarstvo vitraja==

[[Datoteka:Chartres Vitrail2.jpg|mini|250px|<center>''Kovač i bačvar'', detalj [[vitraj]]a iz [[Katedrala Notre-Dame u Chartresu|Chartres]]a, 13. st.<center>]]
Staklene površine [[Gotika|gotičkih]] katedrala nisu bile pogodne za razvoj slikarstva. Dakle, [[freska|fresko-slikarstva]] i nema jer nema velike površine zida zbog mnogo prozora. U crkvama širom Europe prestali su se u razdoblju gotike izrađivati veliki narativni ciklusi. No tu su zato [[vitraj]]i (vitraži) - komadi stakla se spajaju međusobno tankom linijom olova i to po konturama likova; veći dijelovi stakla uglavljeni su u rame od lijevanog željeza. Kompozicije vitraja su dvodimenzionalne, bez [[perspektiva|perspektive]]. Boje su prozirne, najčešće crvena, plava, žuta i zelena.
To su većinom izabrane scene u kojima se pojavljuju likovi živih ličnosti s kršćanskim ikonografskim likovima. U urašavanju katedrala vitrajima prednjačila je Francuska ([[Katedrala Notre-Dame u Chartresu|Chartres]], [[Le Mans]], [[Laon]] i dr.). Krajem 14. st. napušta se takav monumentalni način komponiranja vitraja, boje postaju raznovrsnije i uvodi se perspektiva ( [[Sainte-Chapelle]] u [[Pariz]]u, [[Katedrala Notre-Dame u Reimsu|Reims]], i dr.).

==''Trecento'' u Italiji==

[[Datoteka:Giotto - Scrovegni - -26- - Entry into Jerusalem.jpg|mini|lijevo|<center>[[Giotto di Bondone]], ''Krist ulazi u [[Jeruzalem]]'', freska iz ''[[Kapela Arena|kapele Arena]]'' u [[Padova|Padovi]], oko [[1305.]]]][[Datoteka:Simone Martini 067.jpg|mini|<center>[[Simone Martini]], ''Križni put'', freska iz kapele Orsini, 1333., 25 × 16 cm, [[Louvre]], [[Pariz]].]]
U Italiji [[gotička arhitektura]] nije nikada dostigla vrhunce Francuske i Njemačke, ali je Italija bila pod utjecajem [[Bizantska umjetnost|Bizantske umjetnosti]], a posebno njihova slika na drvetu. Tako da će se prvo gotičko slikarstvo razviti upravo u Italiji. Imućni pojedinci poručivali su slike na drvenoj podlozi za privatnu upotrebu, ponekad su se radili i [[Poliptih|poliptisi]] (povezane slike na više dasaka). Svaki poliptih završavao je prelomljenim lukom, a prizori na drvenoj dasci oivičavali su se stupovima. Pozadina je najčešće zlatna, likovi su idealizirani, božanski, ponekad se u scene uvode elementi [[pejzaž (likovni)|pejzaž]]a. Slikari su težili prikazati prostor, ali još nisu svladali perspektivu. [[Cimabue]] i [[Duccio]] već krajem 13. stoljeća počinju prirodnije prikazivati likove te naglašavaju voluminoznost tijela i prostornost slike.

[[Giotto di Bondone]] je najvažniji slikar Gotike; on je prvi uskladio prizor slike i povezao ga s prostorom promatrača (tako što je sliku spustio na očište promatrača). Giotto zapostavlja ulogu arhitektonskih okvira, dubinu prostora oblikuje položajem i veličinom ljudskih figura, naglašavajući time prostorne planove slike. Likovi na njegovim slikama čvrsto stoje na zemlji, uobličeni su i vladaju prostorom trodimenzionalni, a ne plošni. Prvi je u europskom slikarstvu krenuo u izražavanje osjećaja u stvarnom životu putem svojih likova. Giotto je izvršio velik utjecaj na druge umjetnike, a njegovi najpoznatiji radovi nalaze se u [[Firenza|Firenzi]], [[Padova|Padovi]] i [[Assisi|Assisiju]]. Njegovi suvremenici [[Duccio]] i [[Simone Martini]] postižu podjednako zavidne rezultate.

===Talijanski slikari ''trecenta''===

{|
|
*[[Agnolo Gaddi]]
*[[Alesso Baldovinetti]]
*[[Alvise Vivarini]]
*[[Altichiero]]
*[[Ambrogio Lorenzetti]]
*[[Andrea del Castagno]]
*[[Andrea Orcagna]]
*[[Antonio Pisanello]]
*[[Antonio Vivarini]]
*[[Baccio Baldini]]
*[[Bartolo di Fredi]]
*[[Bartolomeo Vivarini]]
|
*[[Benedetto Bonfigli ]]
*[[Benozzo Gozzoli]]
*[[Bernardo Daddi]]
*[[Bonifacio Bembo]]
*[[Buonamico Buffalmacco]]
*[[Cennino Cennini]]
*[[Cimabue]]
*[[Coppo di Marcovaldo]]
*[[Domenico di Bartolo]]
*[[Duccio]]
*[[Filippo Rusuti]]
*[[Francesco di Giorgio]]
*[[Francesco Traini]]
*[[Galasso Galassi]]
|
*[[Gentile Bellini]]
*[[Gentile da Fabriano]]
*[[Giottino]]
*[[Giotto di Bondone|Giotto]]
*[[Giovanni da Milano]]
*[[Giovanni di Paolo]]
*[[Giunta Pisano]]
*[[Giusto de' Menabuoi]]
*[[Guariento]]
*[[Guido da Siena]]
*[[Jacopo Avanzi]]
*[[Jacopo Bellini]]
|
*[[Jacopo de' Barbari]]
*[[Jacopo del Casentino]]
*[[Jacopo Torriti]]
*[[Lippo Memmi]]
*[[Lorenzo Monaco]]
*[[Mestre de 1416]]
*[[Mestre de Bigallo]]
*[[Mestre de San Martino alla Palma]]
*[[Marco Basaiti]]
*[[Maso Di Banco]]
*[[Masolino da Panicale]]
*[[Michelino da Besozzo]]
*[[Niccolò Antonio Colantonio]]
*[[Ottaviano Nelli]]
|
*[[Paolo di Giovanni Fei]]
*[[Paolo Serafini da Modena]]
*[[Pietro Cavallini]]
*[[Pietro Lorenzetti]]
*[[Stefano di Giovanni|Sassetta]]
*[[Simone Martini]]
*[[Spinello Aretino]]
*[[Taddeo di Bartolo]]
*[[Taddeo Gaddi]]
*[[Vecchietta]]
*[[Vitale da Bologna]]
*[[Zanetto Bugatto]]
|
|}

==Internacionalni stil==
[[Datoteka:Gentile_da_Fabriano_Adoration.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Gentile da Fabriano]], ''[[Poklonstvo mudraca]]'', 1423.]]
[[Datoteka:Les_Très_Riches_Heures_du_duc_de_Berry_juin.jpg|mini|200px|<center>''Très riches heures du Duc de Berry: Lipanj'' , 1412.-16., iluminacija na platnu, 22,5 x 13,6 cm, Muzej ''Condé'' u [[Chantilly]]ju, [[Francuska]].]]
Slikari srednje i sjeverne [[Europa|Europe]] preuzeli su od talijanskih umjetnika narativnost, prikaze krajolika i prostornost slike. Od druge polovice 14. st. se spajanjem sjevernih i talijanskih tradicija razvio tzv. ''internacionalni gotički slikarski stil'' nastao spajanjem dostignuća juga i sjevera Europe. Obilježava ga naturalizam prikaza s naglašavanjem detalja, važnost dubine prostora te meko oblikovanje ljudskih figura i draperija. Najvažniji talijanski slikar međunarodnog stila bio je [[Gentile da Fabriano]], koji je uz naturalizam detalja i elemente fantastičnog, unio i novu upotrebu svjetlosti na slici. Oko 1400. godine, uglavnom posredstvom Italije, uz iluminacije se razvijalo i [[uljene boje|uljeno slikarstvo]] i na drugim područjima ([[Češka]] slikarska škola, [[Avignon]]ska škola).

Posebno mjesto ima molitvenik brata francuskog kralja ''Très Riches Heures du Duc de Berry'' što su ga oslikali [[Flamanci]] [[Braća Limbourg]]. U njemu su vrlo detaljno prikazani kalendarski mjeseci sa svim popratnim ljudskim radovima. Posebnost ovih slika je novo vizualno otkrivanje i prikazivanje prostora i prirode, koja se tijekom godišnjih doba stalno mijenja. Na taj način gotičko slikarstvo je važan uvod u renesansno obraćanje prirodi.

Kasniju gotiku obilježava [[flamansko slikarstvo]] koje je u djelima [[Hubert van Eyck|Huberta]] i [[Jan van Eyck]]a konačno nadmašilo skulpturu. U Njemačkoj su uljeno slikarstvo razvijali Majstor Francke i [[Stefan Lochner]], dok su [[Martin Schongauer]], [[Albrecht Dürer]] i [[Matthias Grünewald]] svojim radovima označavali prijelaz iz gotike u [[renesansa|renesansu]]<ref name=HELZMK>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=22842 gotika, Hrvatska enciklopedija] Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža; Pristupljeno 14. studenoga 2016.</ref>.

===Gotički slikari ostatka Europe===
[[Datoteka:Robert Campin 015.jpg|mini|200px|<center>[[Robert Campin]], ''Sv. Barbara uz kamin'', 1438., ulje na drvu, 101 × 47 cm, [[Prado]], [[Madrid]].]]
{|
|
* '''Francuski slikari'''
*[[Enguerrand Quarton]]
*[[Jean Fouquet]]
*[[Jean Pucelle]]
*[[Villard de Honnecourt]]

* '''Španjolski slikari'''
*[[Bartolomé Bermejo]]
*[[Pedro Berruguete]]

* '''Portugalski slikari'''
*[[Álvaro Pires de Évora]]
|
* '''Njemački slikari'''
*[[Conrad Soest]]
*[[Israhel van Meckenem]]
*[[Konrad Witz]]
*[[Martin Schongauer]]
*[[Matthias Grünewald]]
*[[Mestre das Cartas]]
*[[Mestre de Housebook]]
*[[Mestre E. S.]]
*[[Michael Wolgemut]]
*[[Stefan Lochner]]
|
* '''Flamanski slikari'''
{{glavni|Sjevernoeuropska renesansna umjetnost}}
* [[Braća Limbourg]]
* [[Jan van Eyck]]
* [[Hans Memling]]
* [[Hugo van der Goes]]
* [[Robert Campin]]
* [[Rogier van der Weyden]]
|
|}

==Izvori==
{{izvori}}
* ''Enciklopedija likovnih umjetnosti'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1975. god.
* Dr. Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 2.'', Školska Knjiga – Zagreb, 1997. god.
* Radovan Ivančević, Umjetnost razdoblja život II., Profil, Zagreb, 2001. god.
* Gina Pischel, ''Opća povijest umjetnosti 2.'', Mladost, Zagreb, 1975. god.
* Gilles Plazy & Jean Lacouture, ''Povijest umjetnosti u slikama'', Leo-Commerce, d.o.o. Rijeka, 2000. god.
* H. W. Janson, ''Art History'', Thames & Hudson, London, 1997.
* Several Authors, ''History Of Western Art'', McGraw Hill, New York, 2001.

==Poveznice==

* [[Srednji vijek]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj#Gotika|Gotika u Hrvatskoj]]
* [[Gotička arhitektura]]
* [[Kiparstvo gotike]]

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Gothic paintings}}
*[http://www.artcyclopedia.com/history/gothic.html Gotička umjetnost], iz ArtCyclopedia.com
*[http://www.britannica.com/eb/article-9037489/Gothic-art Gotička umjetnost], iz ''Encyclopedia Britannica'' Online.
*[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761562615/Gothic_Art_and_Architecture.html Gotička umjetnost], iz ''Microsoftove Encarte''.
*[http://www.bartleby.com/65/go/Gothicar.html Gotička umjetnost], iz ''Enciklopedije Columbia'', šesto izdanje, 2001.
*[http://www.museen-sh.de/ml/digicult.php?digiID=601.46&s=2 Gotička umjetnost], Muzejski portal Schleswig-Holstein.
*[http://www.all-art.org/history194_gothic_contents.html Gotička umjetnost], iz "Povijesti umjetnosti" i [http://www.all-art.org/gothic_era/01.html].

{{Zapadnaumjetnost}}
{{srednjovjekovna umjetnost}}

[[et:Gooti kunst]]
[[th:ศิลปะยุคกอธิค]]
[[zh:哥德式藝術]]

[[Kategorija: Gotika]]
[[Kategorija: Slikarstvo|gotika]]

Slikarstvo gotike - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica